Satler: U dobrom ste smjeru, ali napredak je prespor u nekoliko ključnih oblasti i mora se ubrzati

U dobrom ste smjeru i napredak je vidljiv, ali je sada neophodno ubrzati tempo kako bi se rezultati ostvarili tamo gdje su najpotrebniji. Treba se fokusirati na rezultate sada, ubrzati preostale reforme i što prije obezbijediti svoje mjesto kao ravnopravna članica Evropske unije.

To je, u intervjuu za Pobjedu, kazao ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler. On je istakao brojna ostvarenja crnogorskih institucija u susret ispunjavanju cilja da do kraja ove budu zatvorena sva poglavlja u pregovorima za pristupanje evropskoj političko-ekonomskoj zajednici.

No, ukazao je i na više gorućih problema kojima se treba što prije posvetiti.

- Napredak je prespor u nekoliko ključnih oblasti i mora se ubrzati. Prije svega u poglavljima 23 i 24. Potrebni su brži pomaci u vezi s ustavnim izmjenama, ključnim imenovanjima u pravosuđu koja uključuju i dva upražnjena mjesta u Ustavnom sudu, uspostavljanjem uvjerljivog bilansa rezultata kada su u pitanjima sudske presude, te snažnom međuinstitucionalnom saradnjom u njihovom sprovođenju. Usklađivanje vizne politike s evropskom je takođe od suštinskog značaja. Za EU i njene države članice ovo je ključno pitanje za bezbjednost granica i sigurnost građana- istakao je Satler.

 Kako je dodao, naša zemlja još mora pružiti uvjerljive dokaze efikasnog suzbijanja organizovanog kriminala i oduzimanja imovine stečene kriminalom.

- Potrebno je hitno obezbijediti imenovanja na rukovodeće pozicije u policiji i Agenciji za sprečavanje korupcije, zasnovana na zaslugama i integritetu, uz adekvatno kadrovsko popunjavanje i obezbjeđivanje resursa za ključne institucije u oblasti vladavine prava- precizirao je Satler.

Osvrćući se na obaveze iz šest ekonomskih poglavlja, kazao je da ona „zahtijevaju obimno zakonodavno usklađivanje, ali i ulaganja u administrativne kapacitete, opremu i sisteme, poput graničnih laboratorija i savremenih IT sistema“. Na sličan način se tretira i čuveno Poglavlje 27 o životnoj sredini, jer je posebno zahtjevno i iziskuje značajna ulaganja.

- Ukoliko Vlada želi da ostvari sopstveni, ambiciozni cilj zatvaranja pristupnih pregovora do kraja godine, ministri nadležni za ova poglavlja moraće dodatno intenzivirati reformske napore i što prije isporučiti konkretne rezultate- poručio je on.

Satler je potvrdio da nas, kao i sve nove članice EU, na samom početku očekuje kratak period prilagođavanja koji može podrazumijevati privremeno odgađanje punog pristupa određenim pravima. No, istovremeno Crna Gora može dobiti dodatno vrijeme za punu primjenu zahtjevnih standarda EU poput onih u oblasti zaštite životne sredine ili bezbjednosti hrane. I podsjeća da „Crna Gora pregovara o punopravnom i ravnopravnom članstvu“.

- Ono što vidim u Crnoj Gori jeste snažna podrška javnosti članstvu u EU i veoma širok politički konsenzus oko tog cilja. To stvara veoma pozitivan ambijent. Sljedeći korak je da se taj konsenzus pretoči u brze i konkretne reforme koje će donijeti evropske standarde i viši kvalitet života za građane Crne Gore- zaključio je sagovornik Pobjede.

U susret zatvaranju još jednog poglavlja u pregovorima, u kojem dijelu je Crna Gora najviše, a u kojem najmanje uradila kako bi se uskladila sa pravnom tekovinom Evropske unije?

Satler: Sa svim pregovaračkim poglavljima otvorenim i 13 privremeno zatvorenim, jasno je da je Crna Gora najnaprednija država kandidatkinja, koja je u protekle dvije godine ostvarila značajan napredak. Međutim, sada smo u završnoj fazi i tempo reformi mora biti ubrzan na svim poljima.

Dobar primjer konkretnog napretka je Poglavlje 21 – Transevropske mreže. Riječ je o uspostavljanju pravila i standarda za izgradnju savremenih puteva, željezničke, energetske i digitalne infrastrukture koja Crnu Goru povezuje s ostatkom Evrope. Države članice EU već razmatraju naredni korak u vezi sa ovim važnim poglavljem, s ciljem mogućeg održavanja međuvladine konferencije u martu. Reforme dobro napreduju i u okviru Poglavlja 2 (Sloboda kretanja radnika) i Poglavlja 28 (Zaštita potrošača i zdravlja). Ova poglavlja su od suštinskog značaja za zaštitu prava i dobrobiti crnogorskih građana kao budućih građana EU, a Crna Gora je na dobrom putu da ih privremeno zatvori narednih mjeseci.

U isto vrijeme, napredak je prespor u nekoliko ključnih oblasti i mora se ubrzati. Prije svega u poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava i predstavljaju temelj cjelokupnog pregovaračkog procesa. Potrebni su brži pomaci u vezi s ustavnim izmjenama, ključnim imenovanjima u pravosuđu, uključujući i dva upražnjena mjesta u Ustavnom sudu, uspostavljanjem uvjerljivog bilansa rezultata kada su u pitanju sudske presude, te snažnom međuinstitucionalnom saradnjom u njihovom sprovođenju. Usklađivanje vizne politike s evropskom je takođe od suštinskog značaja. Za EU i njene države članice ovo je ključno pitanje za bezbjednost granica i sigurnost građana.

Pored toga, neophodno je da Crna Gora pruži uvjerljive dokaze da efikasno suzbija organizovani kriminal, oduzima imovinsku korist stečenu kriminalom, upravlja migracijama i štiti svoje granice. U praktičnom smislu, potrebno je hitno obezbijediti imenovanja na rukovodeće pozicije u policiji i Agenciji za sprečavanje korupcije, zasnovana na zaslugama i integritetu, uz adekvatno kadrovsko popunjavanje i obezbjeđivanje resursa za ključne institucije u oblasti vladavine prava.
Van oblasti vladavine prava, i niz drugih poglavlja zahtijeva da se ubrzano radi kako bi se crnogorsko zakonodavstvo uskladilo sa standardima EU. Na primjer, u oblasti unutrašnjeg tržišta (Poglavlje 1), konkurencije (Poglavlje 8), finansijskih usluga (Poglavlje 9), bezbjednosti hrane (Poglavlje 12), saobraćaja (Poglavlje 14) i carina (Poglavlje 29). Ova poglavlja zahtijevaju obimno zakonodavno usklađivanje, ali i ulaganja u administrativne kapacitete, opremu i sisteme, poput graničnih laboratorija i savremenih IT sistema. Poglavlje 27 (Životna sredina i klimatske promjene) posebno je zahtjevno i iziskivaće značajna ulaganja. Ukoliko Vlada želi da ostvari sopstveni, ambiciozni cilj zatvaranja pristupnih pregovora do kraja godine, ministri nadležni za ova poglavlja moraće dodatno intenzivirati reformske napore i što prije isporučiti konkretne rezultate.

Ukratko, u dobrom ste smjeru i napredak je vidljiv, ali je sada neophodno ubrzati tempo kako bi se rezultati ostvarili tamo gdje su najpotrebniji.

Da li je (u načelu) poznato na koji način će se budući Ugovor o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji razlikovati od ranijih ugovora, konkretno onog koji je potpisala Hrvatska? Što će sve biti definisano posebnim aneksima ovog ugovora? Da li će crnogorskim radnicima biti privremeno zabranjen pristup tržištu rada u pojedinim evropskim državama?

Satler: Prema ustaljenim pravilima proširenja EU, prelazne odredbe su standardna komponenta svakog pristupnog ugovora. Imala ih je i moja zemlja, Austrija, kao i Hrvatska, Rumunija, Bugarska i brojne druge države prije njih.

Jednostavno rečeno, riječ je o kratkom, privremenom periodu prilagođavanja. Neke države članice EU mogu privremeno odložiti pun pristup određenim pravima, poput pojedinih segmenata tržišta rada. Istovremeno, nove države članice mogu dobiti dodatno vrijeme za punu primjenu zahtjevnih standarda EU, na primjer u oblasti zaštite životne sredine ili bezbjednosti hrane.

Suština je jednostavna. Ove mjere su privremene, jasno ispregovarane i automatski prestaju da važe. Jednom kada pristupi Evropskoj uniji, svaka država uživa ista prava. Crna Gora pregovara o punopravnom i ravnopravnom članstvu

Imajući u vidu da se u današnjem svijetu, koji se brzo mijenja, pravila EU mogu razvijati uz saglasnost svih 27 država članica, pravi put za Crnu Goru je jasan: fokusirati se na rezultate sada, ubrzati preostale reforme i što prije obezbijediti svoje mjesto kao ravnopravna članica.

Kako u kontekstu vladavine prava gledate na hapšenje, pa puštanje na slobodu bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, kao i na pravosnažnu presudu u slučaju „državni udar“?

Satler: Neću komentarisati pojedinačne slučajeve. Ono što je važno jeste da se pravda sprovodi djelotvorno, transparentno i pravično, te da se zakon jednako primjenjuje na sve, uključujući i javne funkcionere. To je jedan od ključnih elemenata u okviru poglavlja koja se odnose na vladavinu prava, o kojima je već bilo riječi.

Da li Crna Gora kasni kad je u pitanju usklađivanje vizne politike sa EU?

Satler: Ono što je jasno jeste da Crna Gora mora u potpunosti da uskladi svoju viznu politiku s politikom EU. To je uslov za članstvo i završno mjerilo u okviru Poglavlja 24. Crna Gora mora nastaviti napore, uključujući uklanjanje sa liste bezviznog režima i preostalih osam zemalja koje nijesu usklađene sa EU.

Crnogorske vlasti su toga u potpunosti svjesne, a napredak se već vidi. U oktobru 2025. i januaru 2026. godine, pet zemalja je uklonjeno sa crnogorske liste bezviznog režima. Takođe je započet rad na unapređenju interoperabilnosti između policije, graničnih i konzularnih službi, čime se obezbjeđuje razmjena informacija u realnom vremenu i jača bezbjednost. Modernizacija Viznog informacionog sistema (VIS) predstavlja naredni ključni korak.

Sada je prioritet održati ovaj zamah i tokom ove godine otkloniti preostale nedostatke. To je od presudnog značaja ne samo za zatvaranje Poglavlja 24, već i za širu spremnost Crne Gore za Šengen. Kao što sam rekao, za EU je usklađivanje vizne politike pitanje bezbjednosti, ali i važan dokaz kredibiliteta i solidarnosti budućih država članica.

Da li je realno da zatvorimo sva poglavlja u ovoj godini, kako je to predviđeno dokumentima EK?

Satler: Zatvaranje svih poglavlja do kraja 2026. godine je cilj koji je postavila Crna Gora. Kako je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala tokom posjete prošle jeseni, EU podržava ovu ambiciju i svakodnevno pruža Crnoj Gori podršku kroz ekspertizu, savjete i finansijsku pomoć.

Međutim, ključna poruka je jednostavna. Rezultati zavise od Crne Gore. EU može pružiti podršku, ali Crna Gora mora isporučiti rezultate i ispuniti reformske ciljeve. Prvi prioritet sada je nadoknaditi kašnjenja i ubrzati reforme tamo gdje je napredak bio prespor.

Dakle, cilj jeste ostvariv ukoliko se tempo reformi značajno poveća u prethodno pomenutim oblastima i ukoliko se očuva političko jedinstvo i puna posvećenost tom cilju.

Kako vidite politička previranja u određenim lokalnim samoupravama? Da li su najave rušenja vlasti u pojedinim opštinama opravdane? Takođe, da li su bilo kakvi vanredni izbori u ovom trenutku poželjni, s obzirom na to da su izmijenjenim izbornim zakonodavstvom definisani lokalni izbori u jednom danu, a da su redovni parlamentarani takođe predviđeni za 2027. godinu?

Satler: Politička stabilnost je važan preduslov za fokusiran i efikasan rad na evropskim reformama. To je ono što građani Crne Gore očekuju, a što su obećali politički akteri.

Prošlogodišnja izborna reforma i odluka da se svi lokalni izbori održavaju u jednom danu veliki je iskorak za Crnu Goru.

Time je političkim liderima i institucijama omogućeno da se udalje od gotovo neprekidnog izbornog ambijenta i da se fokusiraju na suštinske reforme neophodne za obezbjeđivanje članstva Crne Gore u EU i evropskog kvaliteta života za njene građane.

Kakav je Vaš stav o nastavku izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu?

Satler: Pozdravljamo napredak u izgradnji novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, koje se finansira sredstvima EU i dio je obaveze Crne Gore da do 2035. izgradi više od 30 savremenih postrojenja ovog tipa širom zemlje.

Projekat u Podgorici predviđa moderno i bezbjedno postrojenje, u potpunosti usklađeno sa standardima EU. Ono ne predstavlja rizik za lokalne zajednice, a doprinijeće zaštiti javnog zdravlja i životne sredine. Projekat je ispunio sve nacionalne pravne, administrativne i ekološke prohtjeve i od ključnog je značaja kako bi Crna Gora ispunila obaveze u oblasti životne sredine u pristupnom procesu.

Takođe želim da zahvalim civilnom društvu i medijima na važnoj ulozi u sprečavanju širenja netačnih tvrdnji o navodnim zdravstvenim i ekološkim rizicima, kao i o policijskim postupanjima u vezi s ovim projektom.

Da li je Evropska komisija već intenzivirala kontrole korišćenja grantova i pozajmica iz evropskih fondova i drugih evropskih monetarnih institucija, s obzirom na probleme koji su se javili prilikom pristupanja Bugarske i Rumunije?

Satler: Evropska unija ima snažne mehanizme zaštite koji obezbjeđuju pravilno korišćenje njenih sredstava. Svi projekti finansirani iz fondova EU podliježu strogom nadzoru, revizijama i provjerama, a Delegacija EU prati način na koji se sredstva troše, kako bi se zaštitio novac poreskih obveznika.

Evropska kancelarija za borbu protiv prevara OLAF istražuje svaku sumnju na zloupotrebu, a države kandidatkinje, kao Crna Gora, obavezne su da u potpunosti sarađuju i primjenjuju stroga pravila finansijske kontrole. Kroz pristupni proces, EU istovremeno pomaže Crnoj Gori da ojača sisteme revizije, poveća transparentnost i osnaži institucije koje sprečavaju i suzbijaju korupciju.

Pored toga, u okviru Instrumenta za reformu i rast, EU vrši reviziju nacionalnih sistema i zahtijeva jasno javno izvještavanje o načinu korišćenja sredstava. Istovremeno ulažemo u obuke, savremene sisteme finansijskog upravljanja, kao i u jačanje pravosudnih i antikorupcijskih tijela, kako bi se osiguralo da se javni novac koristi u interesu građana.

Koga vidite kao ključne saradnike na završetku aktivnosti vezanih za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju i da li smatrate da će u tom poslu biti opstrukcija?

Satler: Pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji je nacionalni projekat. To nije zadatak jedne partije ili jednog lidera. Vlada mora pripremati i sprovoditi reforme, dok Skupština treba da radi efikasno kako bi usvojila stotine zakona neophodnih za ispunjavanje kriterijuma za članstvo. Pozdravljamo odluku rukovodstva Skupštine da parlament zasijeda u kontinuitetu i da prioritet da zakonodavstvu vezanom za EU.

Civilno društvo takođe ima ključnu ulogu, pružajući nadzor, ekspertizu i konstruktivne prijedloge. I, naravno, sami građani. Njihova snažna podrška daje legitimitet i motivaciju ovom procesu. Od suštinskog je značaja jasno komunicirati javnosti zašto je ovaj trenutak važan, posebno u današnjem nestabilnom globalnom okruženju, i zašto članstvo u EU jača poziciju Crne Gore u ujedinjenoj i otpornijoj Evropi.

Da li institucije Evropske unije u pojedinim potezima crnogorske političke odnosno ekonomske elite prepoznaju već više puta pominjanog „trojanskog konja“ koji bi mogao naškoditi interesima unutar Evropske unije?

Satler: Ono što vidim u Crnoj Gori jeste snažna podrška javnosti članstvu u EU i veoma širok politički konsenzus oko tog cilja.

To stvara veoma pozitivan ambijent. Sljedeći korak je da se taj konsenzus pretoči u brze i konkretne reforme koje će donijeti evropske standarde i viši kvalitet života za građane Crne Gore.

Članstvo u EU omogućiće građanima Crne Gore da zauzmu svoje ravnopravno mjesto u ujedinjenoj Evropi, uživajući ista prava, zaštitu i prilike kao i svi Evropljani.

Ograničenja prestaju da važe nakon pristupanja EU

S obzirom na to da evropske institucije nijesu prihvatile sugestije prevoznika iz zemalja Zapadnog Balkana o povećanju broja dana za boravak u zemljama Evropske unije – budući da je riječ o stalnom radnom angažmanu, a ne sezonskom poslu ili turističkom putovanju – koje rješenje će biti ponuđeno prevoznicima sa crnogorskim pasošem?

Satler: Svjesni smo zabrinutosti prevoznika sa Zapadnog Balkana i blisko sarađujemo s regionalnim partnerima. Formirana je tehnička radna grupa radi pojašnjenja sistema ulazaka/izlazaka (EES) i razmatranja načina za adresiranje ovih pitanja.

Dosadašnji razgovori su potvrdili pravila Šengena i ukazali na postojeća rješenja, uključujući dugoročne vize, boravišne dozvole, kao i fleksibilnosti za prekogranične radnike, u saradnji sa susjednim državama Šengena.

U isto vrijeme, potrebno je da budemo realni. Sistem EES ne uvodi nova pravila. On obezbjeđuje primjenu postojećih, dugogodišnjih pravila, sa ciljem sprečavanja nezakonitog boravka i zaštite bezbjednosti građana EU.

Sva ova i mnoga druga ograničenja za crnogorske građane prestaju da važe nakon pristupanja EU. To je još jedan razlog da Crna Gora ubrza reforme i što prije ispuni uslove za članstvo.

U ponudama investitora iz trećih zemalja ključno je poštovati obaveze iz EU agende

Koji je stav evropskih institucija o najavi da će Sjedinjene Američke Države graditi ključni putni koridor koji spaja Hrvatsku i Albaniju preko Crne Gore? Da li bi prateća infrastruktura koju će takođe raditi, a vezana je za odbranu i bezbjednost, mogla na neki način biti u suprotnosti sa interesima Evropske unije u Crnoj Gori?

Satler: EU je ključni partner u unapređenju saobraćajne infrastrukture Crne Gore. EU nudi najpovoljniji finansijski paket bespovratnih sredstava, tehničke pomoći i kredita u partnerstvu s međunarodnim finansijskim institucijama. Među glavnim tekućim projektima koje finansira EU su auto-put Bar – Boljare i željeznička pruga Bar – Vrbnica, u koje je uloženo gotovo 700 miliona eura kroz grantove i veoma povoljne kredite. Novoosnovana kancelarija Evropske investicione banke (EIB) u Podgorici dodatno potvrđuje da EU intenzivira svoja ulaganja u Crnu Goru.

Kada je riječ o ponudama investitora iz trećih zemalja, ključno je poštovati obaveze koje Crna Gora ima u kontekstu evropskih integracija, uključujući primjenu najviših standarda transparentnosti i zaštite životne sredine.

Prioritet mora biti jasan: transparentni i održivi projekti koji na najbolji način koriste sredstva EU i međunarodnih partnera, uz istovremeno unapređenje puta Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji.