<article>Patrijarha Crkve Srbije Porfirija Perića u Bijeloj će dočekati transparenti dobrodošlice.Na transparentima okačenim iznad magistrale mogu se pročitati poruke: „Doborodošli vaša svetosti“ i „Blagosloven koji dolazi u ime gospodnje“. On će u Crnoj Gori boraviti od petka 27. do nedjelje 29. septembra - kada će biti održani lokalni izbori u Podgorici i Kotoru.Kao razlog posjete iz crkve Srbije su naveli da je u pitanju „kanonska pojseta Mitropoliji crnogorsko-primorskoj“.</article>

Patrijarha Crkve Srbije Porfirija Perića u Bijeloj će dočekati transparenti dobrodošlice.
Na transparentima okačenim iznad magistrale mogu se pročitati poruke: „Doborodošli vaša svetosti“ i „Blagosloven koji dolazi u ime gospodnje“.

On će u Crnoj Gori boraviti od petka 27. do nedjelje 29. septembra - kada će biti održani lokalni izbori u Podgorici i Kotoru.
Kao razlog posjete iz crkve Srbije su naveli da je u pitanju „kanonska pojseta Mitropoliji crnogorsko-primorskoj“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Patrijarh Porfirije

Porfirije Perić

Liturgija

Bijela

Transparenti

Politika

Porfirija u Bijeloj dočekuju transparentima dobrodošlice, na dan izbora u Kotoru služiće liturgiju

Admiral Vladimir Barović zaslužuje da Podgorica imenuje ulicu po njemu, saopštile su nevladine organizacije (NVO) Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Akcija za ljudska prava (HRA) navodeći da će tu inicijativu uputiti Glavnom gradu. 
 
U saopštenju se podsjeća da se danas obilježava 33 godine od smrti kontraadmirala Jugoslovenske narodne armije Barovića, koji je 29. septembra 1991. godine izvršio samoubistvo na Visu, odbivši naredbe da izvrši napad na primorske gradove u Hrvatskoj. 
 
- O admiralu Baroviću i njegovoj ulozi 90-ih premalo se zna u našoj javnosti. Njegovo ime ne pominje se u crnogorskim udžbenicima istorije, niti u Crnoj Gori postoji spomen-obilježje u njegovu čast - kaže se u saopštenju CGO i HRA. 
 
Oni su naveli da je tokom 2016. godine Barovića posthumno odlikovao predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović, a prošle godine je na ostrvu Vis u Hrvatskoj otkrivena spomen-ploča sa ispisanim citatom iz njegovog oproštajnog pisma. 
 
- Uvažavajući časni čin admirala Barovića, CGO i HRA će uputiti inicijativu za imenovanje ulice po njemu u Podgorici, kako bi njegova lična žrtva i otpor bratoubilačkom ratu ostali trajno upamćeni - navodi se u saopštenju.

Admiral Barović zaslužuje ulicu u Podgorici

Na lokalnim izborima u Kotoru do devet sati glasalo je 5,2 odsto birača.
Predsjednica Opštinske izborne komisije Anka Perović agenciji MINA rekla je da zasad nema nepravilnosti.
U Kotoru se danas, kao i u Podgorici, održavaju lokalni izbori - a birališta su upravo otvorena.
Pravo glasa u Kotoru ima 18.489 građana koji će birati 12 lista.
Na ovogodišnjim loklanim izborima će nastupiti Crnogorska građanska akcija (CGA), &nbsp;lista „Za Kotor - Miljan Popović“; Demokratska alternativa koju predvodi Davor Kumburović sa listom „Da se Kotor pita“; Evropski savez sa listom „Zasjat će Kotor“ čiji nosilac je Miloš Čelanović; Grupa građana „Čuvari grada“ čiji nosilac je Aleksandar Tomčuk; koalicija „Za budućnost Kotora“ - koju čine Nova srpska demokratija Demokratska narodna partija, a na čijoj listi je prva Snežana Jovanić; zatim „Kotorski pokret“ sa Sinišom Kovačevićem, Hrvatska građanska inicijativa sa listom „Na bedemu mediteranske Crne Gore“ čija nositeljka je Dijana Milošević; Demokratska partija socijalista sa listom „Kotor prije svega“ koju predvodi Neđeljko Moškov; koalicija Demokrata i Pokreta „Evropa sad“ sa Vladimirom Jokićem – „Dobar glas“; Grbaljska lista koju predvodi Vojin Batuta, ali i koalicija Socijalističke narodne partije (SNP) i Demokratske srpske stranke sa nositeljkom Majom Mršuljom.
Kotorani će svoje pravo glasa moći da ostvare na ukupno 37 mjesta.
Birališta će biti otvorena do 20 sati.

OIK: U Kotoru do 9 sati pravo glasa iskoristilo 5,2 odsto birača

U Podgorici se danas održavaju lokalni izbori, a birališta su otvorena u sedam sati. Iz Centra za demokratsku tranziciju je saopšteno da je do devet sati glasalo 4.4 odsto birača upisanih u birački spisak u Glavnom gradu. U odnosu na prethodna dva izborna ciklusa za lokalni parlament u Podgorici izlaznost je niža. Tako je 2022. godine, prema podacima CDT-a, do devet sati na birališta izašlo 6.8 , a 2018. godine čak 7.5 odsto birača. Otvaranje biračkih mjesta je, prema njihovim riječima, sprovedeno uz tehničke probleme i nesnalaženja pojedinih biračkih odbora. Njihovi posmatrači zabilježili su pojedinačna kraća zakašnjenja sa otvaranjem biračkih mjesta, iz tehničkih razloga. Sa desetominutnim kašnjenjem otvorena su biračka mjesta broj 52 Dom kulture Pelev brijeg, 71-A trgovinska škola Sergej Stanić, 14-A JP Centar Morača, 105-B Dom omladine Gornja Gorica, 8-A OŠ Sutjeska. Na biračkom mjestu broj 27 OŠ Dragiša Ivanović, birački odbor nije mogao naći token za uređaj za elektronsku identifikaciju, pa se sa otvaranjem kasni. Na biračkim mjestima 78 B OŠ Pavle Rovinski i 24 C OŠ Dragiša Ivanović zabilježeno je glasno izgovaranje imena birača od strane biračkog odbora - što je zabranjeno Na biračkom mjestu broj 9, OŠ Sutjeska, dostavljeno je 13 glasačkih listića viška, koji nijesu bili numerisani. Nakon konsultacija sa OIK i unošenja u zapisnik, ovi listići su odstranjeni i glasanje je nastavljeno. Na biračkom mjestu broj 16 Galerija savremene umjetnosti dostavljen je jedan glasački listić manje u odnosu na broj upisanih birača. I na biračkom mjestu broj 69-C OŠ Vuk Karadžić dostavljeno je nekoliko listića manje od broja upisanih birača.&nbsp; Manji broj glasačkih listića od broja upisanih birača je dostavljen i na biračko mjesto broj 19 KIC Budo Tomović. Podsjećamo da nadležna izborna komisija utvrđuje broj glasačkih listića koji mora biti istovjetan broju birača upisanih u birački spisak, kao i broj rezervnih glasačkih listića, najviše do tri odsto od ukupnog broja birača u odgovarajućoj izbornoj jedinici. Na biračkom mjestu broj 6, OŠ Novka Ubović, prilikom otvaranja jedan glasački listić je pocijepan. Nakon konsultacija sa opštinskom izbornom komisijom i zapisničkog konstatovanja ovog problema, biračko mjesto je otvoreno na vrijeme. Na biračkom mjestu broj 14-B JP Centar Morača ne radi monitor na uređaju za elektronsku identifikaciju, zbog čega je glasanje počelo uz korišćenje vizuelne identifikacije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929070912_ccf54f7724e110d248fd4057567bf14edcdec5d3bed28c50ed27f1c44cbbbbec.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240929070912_ccf54f7724e110d248fd4057567bf14edcdec5d3bed28c50ed27f1c44cbbbbec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Izbori 2024"> </figure>  Pravo glasa u glavnom gradu Crne Gore ima 145.724 građana koji će birati između 13 lista. Izborne liste u Podgorici čine: Demokratska partija socijalista „I riječju i djelom – dr Nermin Abdić!”; Pokret „Evropa sad“ i Demokrate - koju predvodi ministar Saša Mujović; koalicija koju čine NSD, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Prava Crna Gora – „Za Budućnost Podgorice“ na čijem čelu Jelena Borovinić-Bojović; listu Evropskog saveza u čijem sastavu su SD, SDP i LP – a koju predvodi Boris Mugoša; „Vrijeme je za red - Stranka evropskog progresa -Duško Marković“ - čiji nosilac je Ilija Mugoša; lista „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“ koju čine Građanski pokret URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene – a koju predvodi Luka Rakčević; Bošnjačka stranka sa lsitom „Podgorica svih nas“ koju predvodi Edin Tuzović; „Podgorička lista“ koju predvodi Andrej Milović; Preokret sa listom „Podvuci crtu“ čiji nosilac je Srđan Perić; Pokret „Naprijed“ Vuka Kadića sa listom „ Za Podgoricu i porodicu“; Pokret podstanara Podgorice „Naš grad – Naš dom“ sa nosiocem Nemanjom Baošićem; Crnogorska evropska partija koju predvodi Novak Adžić i Crnogorska građanska akcija na čijem čelu je Stanko Đuričić. U Podgorici će glasači svoje pravo moći da iskoriste na jednom od 179 biračkih mjesta. Birališta će biti otvorena do 20 sati.

CDT: Do devet sati u Podgorici glasalo 4.4 odsto birača

U Podgorici je noć uoči lokalnih izbora, za koje i u vlasti i u opozicji ocjenjuju da mogu potencijalno uzdrmati Vladu, primijećen znatan broj automobila sa registarskim oznakama susjedne Srbije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929090916_80355207e03ff007a183a64701e272e13498bb805827ad47d8cbb50754bcea9a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240929090916_80355207e03ff007a183a64701e272e13498bb805827ad47d8cbb50754bcea9a" data-rendition-name="original" width="3589" height="2048" loading="lazy" alt="Srpske tablice"> </figure>  Portparol Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić sinoć je na platformi X objavio seriju fotografija na kojima se vide ovi automobili uz komentar da je „izborna turistička sezona u punom zamahu“. Prethodnih dana bile su vidljive i gužve na graničnim prijelazima u Crnu Goru iz pravca Srbije: Dobrakovo i Dračenovac.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929090920_292d3ed5513a6208b709f71a3cbe62826b72c27479c6317f2f616a9737b1b8ef.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240929090920_292d3ed5513a6208b709f71a3cbe62826b72c27479c6317f2f616a9737b1b8ef" data-rendition-name="original" width="1844" height="966" loading="lazy" alt="Granični prijelazi"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929090920_6e1980602db2e20fef6a778ad613bbd66b3dd6f0e147b329c454519ecb9be0f1.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240929090920_6e1980602db2e20fef6a778ad613bbd66b3dd6f0e147b329c454519ecb9be0f1" data-rendition-name="original" width="1852" height="956" loading="lazy" alt="Granični prijelazi"> </figure>  Predsjednik DPS-a Danijel Živković juče je na zahtjev Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici policijskim inpektorima predao spisak od oko 2.300 imena onih lica za koje sumnjaju da ostvaruju biračko pravo u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori On je kazao da očekuju od nadležnih organa da u najhitnijem roku postupe po ovoj informaciji i da ih o tome obavijeste. - S obzirom na to da nas sjutra očekuje izborni dan, mi ćemo u skladu sa onim što su naše informacije detaljno obavještavati javnost, Državnu izbornu komisiju, nevladin sektor i Upravu policije - a posebno o onim imenima i licima za koja sada već pouzdano znamo da su prešla granicu i da dolaze u Crnu Goru da glasaju - istakao je Živković juče ispred Centra bezbjednosti Podgorica. Živković je ranije na konferenciji za medije kazao da imaju imena i prezimena ljudi, koja će proslijediti tužilaštvu i biračkim odborima, poručujući da neće moći daglasaju u Podgorici jer je to prekrajanje izborne volje. - To smo vidjeli i u Beogradu. To je tzv. "Beogradski scenario" - naveo je Živković tom prilikom. U međuvremenu su se oglasili iz Ministarstva unutrašnjih poslova informacijom da je svega pet od oko 2.000 prijavljenih birača upisano u birački spisak nakon 2020 godine, čime su relativizovali suštinu, odnosno da se ti ljudi u biračkom spisku potencijalno nalaze nezakonito zbog ostvarivanja biračkog prava u drugim državama.&nbsp;

Podgorica postala prijestonica (izbornog) turizma?

Više državno tužilaštvo u Podgorici tražilo je od Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore da ukine imunitet poslaniku Nove srpske demokratije (NSD) Marku Kovačeviću, jer je protiv njega formiralo predmet zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, potvrđeno je Portalu ETV iz više izvora. Predmet protiv Kovačevića je formiran zbog govora koji je održao na obilježavanju 166 godina od bitke na Grahovu. - Dana 31. jula 2024. godine na zapisniku o saslušanju osumnjičenog Marka Kovačevića na okolnosti označenog krivičnog djela, imenovani je ovog tužioca obavijestio da kao poslanik u Skupštini Crne Gore uživa imunitet, te s tim u vezi državnom tužiocu predočio poslaničku legitimaciju broj 82, sa rokom važenja od 15. aprila 2024. godine, te ukazao da se u konkretnom poziva na poslanički imunitet. S tim u vezi, a shodno članu 18 Zakonika o krivičnom postupku, te članu 247 stav 1 i 4 Zakonika o krivičnom postupku, obraćam vam se kao nadležnom organu, kako biste dali odobrenje za krivično gonjenje Marka Kovačevića - navodi se u dopisu Višeg tužilaštva upućenom Administrativnom odboru, a u koji je portal ETV imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240926230932_a8347a921125bd23d64bef88048aa97b856942008551fb09891c4753f93d1636.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240926230932_a8347a921125bd23d64bef88048aa97b856942008551fb09891c4753f93d1636" data-rendition-name="original" width="1112" height="922" loading="lazy" alt="dopis tužilaštva administrativnom odboru"> </figure>  Kovačević je 13. juna, na obilježavanju 166 godina od bitke na Grahovcu, rekao da će se sa onima koji neće da budu braća, nego hoće “da liče na Turke”, ubuduće “postupati kao prema Turcima”. Prvi čovjek Nikšića je, nakon brojih reakcija i osuda, kazao da je na Grahovcu govorio o pomirenju i da "nije pominjao nijedan narod". - Turke sam pomenuo u kontekstu prošlosti i borbe koju su naši preci vodili prije svega da odbrane svoja ognjišta i da se oslobode od tadašnjeg jarma, a nikako u kontekstu današnjih Turaka i odnosa sa Turskom - saopštio je on na Fejsbuku. Govor Kovačevića osudili su premijer Milojko Spajić, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i nekoliko političkih partija. Partije vladajuće većine - Demokrate, prosrpska Socijalistička narodna partija i proruska Demokratska narodna partija Milana Kneževića, nijesu se oglašavale. Klub odbornika Evropski tim za Nikšić podnio je ranije prijedlog za razrješenje predsjednika opštine Marka Kovačevića zbog, kako su naveli, izazivanja osjećaja straha i nesigurnosti kod građana, ali on nije prošao u lokalnom parlamentu. Kovačević je na čelo Nikšića, drugog po veličini grada u Crnoj Gori, došao maja 2021.

Više tužilaštvo traži ukidanje imuniteta Kovačeviću zbog postupka o izjavi na Grahovcu

Iako su protekla, tužilačkim žargonom rečeno, puna 72 sata otkako je otkriven sramotni zahtjev prema Pobjedi, specijalni tužilac Miloš Šoškić - nit zbori nit romori. Ućutao se i njegov šef, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.&nbsp; U čemu je problem, da nijesu zatečeni reakcijama? Ili su, možda, pomalo zastiđeni jer je ultimativni dopis za hitnim dostavljanjem svih mojih tekstova, kao i svih tekstova o Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću koje je Pobjeda objavila dok sam bio glavni i odgovorni urednik, crnogorska javnost ocijenila - kao staljinistički progon novinara i klasičnu zloupotrebu službenog položaja?&nbsp; Ne, ništa od toga. Nema crvenila na obrazu, ni profesionalnog preispitivanja vlastitog postupka.&nbsp; <blockquote>Pravna logika Višinskog bila je luciferovski izvrnuta i ličila je na ona načela inkvizicije – optuženi moraju dokazati svoju nevinost! E, sličnu logiku ima i onaj Šoškićev zahtjev prema Pobjedi: traženje razloga da se, preko rada i pisanja novinara, silu na sramotu ,,dokaže“ djelovanje krimiminalne organizacije – kroz pisanje glavnog urednika Pobjede?!</blockquote> Očito da je muka na tužilačkim plećima. Ključni problem je što krivični postupak protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Lazovića - slučaj za koji je tužilac mislio da će mu donijeti domaću pa i međunarodnu slavu – uopšte ne teče kako su zamislili.&nbsp; Naprotiv: sve je poprimilo obrise politički motivisanog, montiranog procesa, pa se sumnje ne potkrepljuju dokazima. Nakon mnogobrojnih teških optužbi, Katniću se, kao tobožnjem članu kriminalne organizacije – sada broje sadnice trešanja i višanja u Novom selu. A Lazoviću, navodnom pomoćniku šefa krimnalne organizacije Radoja Zvicera – sada skupljaju flaše domaće šljive u podrumu kuće u Bijelom Polju?! Ne djeluje kao efikasna istraga i teško da se može do sada učinjenim u tom slučaju dičiti Šoškić. A glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, upravo zbog Šoškića, čak rizikuje da mu ljudi iz Vašingtona - oni isti koji su mu prošle godine u decembru dodijelili nagradu - sada počnu postavljati nezgodna pitanja o radu njegovog zamjenika.&nbsp; Kao što su glavnom specijalnom tužiocu već postavljali neprijatna pitanja kada je njegov zamjenik Šoškić beskrupulozno targetirao šest novinarki i novinara, kao i nagrađivanog crnogorskog pisca.&nbsp; Jasno je: ovđe nema govora – ako ga je ikada i bilo – o stvarnom ganjanju kriminalaca ili pokušajima sprovođenja zakona. Ne, sramotni zahtjev Miloša Šoškića prema Pobjedi je politički motivisana akcija, uvođenje staljinističke prakse i pokušaj da se, zloupotrebom tužilačke moći, utjera strah u kosti nezavisnim novinarima, da se u korijenu ugasi svaka želja za slobodnom riječi.&nbsp; Samo je taktika promijenjena: umjesto šest novinarki i novinara koje je početkom jula targetirao specijani tužilac Šoškić, sada je izabran jedan, bivši glavni urednik Pobjede. Valjda im je logika da je lakše slomiti jednog, nego udariti odjednom na šestoro. &nbsp; <blockquote>U panici da će se otkriti veze sa kontroverznim biznismenima ili da će se razotkriti nekretnine poput onog stana na Rimskom trgu u centru Podgorice koje je njegova bivša supruga ,,dobila na poklon“, specijalni tužilac se odlučio da – drsko prekoračujući vlastita ovlašćenja – osumnjiči ili okrivi novinara na profesionalnom zadatku. Zadatku emancipacije društva i borbe protiv kriminala i korupcije. Da, Višinski bi pozavidio na ovoj izokrenutoj logici.</blockquote> Doduše, sasvim je moguće da Šoškić novinare doživljava kao uslužni servis, kao beskičmenjake kojima treba upravljati ili zastrašiti da bi se njima upravljalo. Ko zna, možda Šoškić sa nekima novinarima i medijima ima baš takvo iskustvo, pa je onako osornim naredbodavnim obraćanjem ponizio Pobjedu, sve da bi gonio bivšeg glavnog urednika te novine. &nbsp; A što je to specijalno smislio specijalni tužilac Šoškić? Možda i nije svjestan, ali ponavlja užasne istorijske matrice. Nešto što je viđano krajem tridesetih godina u Sovjetskom savezu Josifa Visarjonoviča Staljina, u vremenu zloglasnih moskovskih procesa, u doba velikih staljinističkih čistki. Tada je zlokobni tužilac Andrej Višinski - da, onaj Višinski - izmislio čuvenu tužilačku sintagmu koja je nevine ljude tjerala na gubilišta ili na dugogodišnje izgnanstvo u logora Sibira.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240927130920_004ec46aa71ed3ea743745a33d4290ff428c84eee39cd8713879ff216ce065cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240927130920_004ec46aa71ed3ea743745a33d4290ff428c84eee39cd8713879ff216ce065cc" data-rendition-name="original" width="375" height="490" loading="lazy" alt="Andrej Višinski "> </figure>  Pravna logika Višinskog bila je luciferovski izvrnuta i ličila je na ona načela inkvizicije – optuženi moraju dokazati svoju nevinost! E, sličnu logiku ima i onaj Šoškićev zahtjev prema Pobjedi: traženje razloga da se, preko rada i pisanja novinara, silu na sramotu ,,dokaže“ djelovanje krimiminalne organizacije – kroz pisanje glavnog urednika Pobjede?!&nbsp; A kako? To je sam Šoškić, Višinski iz našeg malog sela, nesvjesno otkrio još u Prijedlogu za produženje pritvora Katniću i Lazoviću kada je doveo u vezu ,,broj telefonskih komunikacija novinara i sadržinu tekstova koji su objavljivani u vezi sa pokretanjem krivičnog postupka protiv okrivljenog Milivoja Katnića“ i bez ustezanja utvrdio da u medijima ,,postoji uticaj kriminalne organizacije na sredstva javnog informisanja“. Specijalni tužilac se dosjetio da pogleda u Krivični zakon Crne Gore i to u član 401, stav 6, tačku 8, tamo đe piše da može da postoji ,,uticaj kriminalne organizacije ili njenog dijela na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu, izvršnu ili sudsku vlast....“ Sjajno: po tumačenju tužioca Šoškića, kao pripadnost medija ili novinara kriminalnoj organizaciji može se tumačiti svaki tekst kojim se, recimo upozorava da je Milivoju Katniću ugroženo osnovno ljudsko pravo ili, opet da pogađamo, svaki novinski prilog u kojem se iznose činjenice koje ne odgovaraju tužilaštvu...&nbsp; Pa onda još specijalni tužilac pokušava da prikači da sam ja - dok sam kao profesionalni novinar profesionalno komunicirao sa glavnim specijalnim tužiocem dok je ovaj bio na važnoj državnoj funkciji – postao neki ozloglašeni kriminalac?!&nbsp; Da do kraja pojednostavimo: svaku medijsku objavu koja propituje opravdanost tužilačkog postupanja specijalni tužilac Šoškić je namjerio da tumači kao &nbsp;– učestvovanje u kriminalnoj organizaciji. Danas moje, sjutra i drugih koji se drznu da pišu kritički i istraživački. E, na ove i ovakve kvalifikacije bi i Višinski pozavidio. &nbsp; Kako smo, kao društvo, došli u situaciju da se - ako se kritički piše o nekom tužilačkom ili sudskom procesu procesu ili javnom funkcioneru - formiraju optužbe za tobožnje stvaranje kriminalne grupe? Ko podržava ovakvo kršenje zakona i ko sve „stoji“ iza ovakvog postupanja Specijalnog državnog tužilaštva?&nbsp; <blockquote>Ovđe nema govora – ako ga je ikada i bilo – o stvarnom ganjanju kriminalaca ili pokušajima sprovođenja zakona. Ne, sramotni zahtjev Miloša Šoškića prema Pobjedi je politički motivisana akcija, uvođenje staljinističke prakse i pokušaj da se, zloupotrebom tužilačke moći, utjera strah u kosti nezavisnim novinarima, da se u korijenu ugasi svaka želja za slobodnom riječi.</blockquote> To bi trebalo da su pitanja za crnogorsko društvo, za nosioce tužilačke vlasti, za političku elitu na vlasti i u opoziciji. Motivi specijalnog tužioca Miloša Šoškića su jasni. Pobjeda, dok sam bio glavni urednik, razotkrivala je njegove loše tužilačke formulacije, razotkrivala zloupotrebu funkcije. Nastavak mog targetiranja, nakon tekstova na Portalu ETV, ima dodatni cilj - da se spriječi dalje novinarsko istraživanje porijekla imovine, dobijanja stanova na poklon i drugih ,,sličnih sitnica“...&nbsp; U panici da će se otkriti veze sa kontroverznim biznismenima ili da će se razotkriti nekretnine poput onog stana na Rimskom trgu u centru Podgorice koje je njegova bivša supruga ,,dobila na poklon“, specijalni tužilac se odlučio da – drsko prekoračujući vlastita ovlašćenja – osumnjiči ili okrivi novinara na profesionalnom zadatku. Zadatku emancipacije društva i borbe protiv kriminala i korupcije. Da, Višinski bi pozavidio na ovoj izokrenutoj logici. Po kojoj tužilačka legitimacija znači dozvolu za progon onih koji nijesu po volji ili stoje na putu tužilačkoj samovolji.&nbsp; Na potezu je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović: da javno pokaže da li ova Šoškićeva akcija ima podršku vrha SDT-a ili je riječ o incidentnom prekoračenju tužilačkih nadležnosti?&nbsp; I ćutanje će biti rječit odgovor.&nbsp; &nbsp;

Višinski iz našeg kraja

Piše: Vukica JELIĆ Građani Crne Gore imaju tu nesreću da su dobili vlast koja upravlja državnim resursima tako što - kontinuirano vara svoje građane. Koliko su postali obijesni, predstavnici vlasti svakodnevno daju nova, sve luđa, obećanja. A sve to na štetu svih građana Crne Gore. OBEĆANJA, OBEĆANJA... Samo nekoliko primjera pokazuju bestijalno ismijavanje građana i našeg mentalnog zdravlja. No, izgleda da magija više ne djeluje, previše je očiglednih dokaza o prevarama, pa je narod počeo da otvara oči.&nbsp; Najnovija telenovela zvana ,,Velje brdo“ nije proizvela očekivani efekat, vlast je skoro zatečena: ne samo što građani nisu progutali, već je priča postala predmet ismijavanja.&nbsp; <blockquote>Procijenjeni BDP za naredne tri godine ne predviđa značajniji rast i nema pokrića za ovako krupne izmjene, nema naznaka rasta produktivnosti, što će reći - prihodi mogu rasti uglavnom usljed inflacije dok se investicije smanjuju a povećava spoljnotrgovinski deficit. Planiranih mjera za suzbijanje inflacije nema, a mjera koja je na snazi, svi vidimo, nema nikakvih efekata</blockquote> A tako je moralo biti, jer je opsjena bilo suviše u suviše kratkom periodu: od bajki iz Sen Tropea, pa onda fantazije o koridorima, autoputevima i brzim cestama, pa i ranijih obećanja kako će trajno riješiti inflaciju uvođenjem robnih rezervi, ono kada je premijer obećao i „kućnu dostavu namirnica, kako građani ne bi išli pješke po vrućini“... I tako redom, povećanje zarada bez pokrića, obećanja o radnom vremenu, investicije iz Japana, milijarde, kriptovalute i ostale nebuloze...&nbsp; Ali ništa tako drsko i bezočno nije plasirano građanima kao priča o penzijama i penzijskom fondu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092700098_f1335145fdd7c0928f2777ac10b3e3754f0ccd88ab69a1ffd0c5b0782e8100d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024092700098_f1335145fdd7c0928f2777ac10b3e3754f0ccd88ab69a1ffd0c5b0782e8100d3" data-rendition-name="original" width="702" height="336" loading="lazy" alt="Penzioneri "> <figcaption>Opasne reforme(Photo: Penzioneri)</figcaption> </figure>  KOŠMARNO BUĐENJE Penzijske reforme su najsloženije i najkompleksnije državne odluke; sve razvijene zemlje i odgovorne vlade sa ogromnom pažnjom i stručnom i ekspertskom analizom uređuju ovu oblast, uz punu participaciju svih društvenih činilaca vodeći računa da se postigne društveni dogovor. Čak se predlažu i referendumi kao model najšireg izjašnjavanja građana u situacijama kada se rade krupne izmjene koje utiču na život najšireg broja građana. Međutim, ta pravila ne važe za crnogorske vlastodršce. Navikli da varaju, mijenjaju ovu oblast bez potrebnih analiza, bez tačnih proračuna, bez jasnih objašnjenja, bez javnih, stručnih rasprava, bez neophodnog društvenog dogovora.&nbsp; A građani ne znaju kako će se ove promjene odraziti na život sadašnjih a kako na život budućih penzionera. Ili, naslućuju, pa strijepe i pitaju se: što ako je i ovo prevara; koliko ćemo se kajati što smo to dozvolili i koliko će nas ove odluke koštati?&nbsp; Zdrava logika i argumenti ne daju prostor za optimizam. REFORMA I INFLACIJA Nevjerovatno je da se reforma sprovodi u uslovima razarajuće inflacije, pogotovu visokih cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i usluga koje su neophodne za život porodice. Sluđeni, slušamo politikanska objašnjenja nadležnih, dok prevarna priča oko famozne formule za obračun penzija dostiže nevjerovatne domete. Nadležnima ne pada na pamet da naprave jasne modele obračuna makar tridesetak različitih primjera i daju precizne iznose očekivanih penzija sa jasnom razlikom sa i bez predviđenih izmjena. I da sve to objave, kako bi građani znali što ih čeka i i da li žele da pristanu na to.&nbsp; <blockquote>Budući penzioneri treba da znaju: njihove državne penzije će biti socijala i formalno i suštinski! Smanjenjem doprinosa na zarade, Fond PIO prestaje da bude penzijski i postaje neka vrsta socijalnog fonda. Izdvajanjem minimalnih doprinosa za penzijski fond, država značajno smanjuje iznos obaveza za isplatu penzija. Minimalni iznos koji će uplaćivati građani, obavezuje državu da u budućnosti isplaćuje minimalne penzije koje će u stvari biti neka vrsta socijalne naknade.</blockquote> Jasna je je ta logika ćutanja i nerazjašnjavanja: u mutnom se najlakše lovi. Kako će se izmjena odraziti na budžet - to je tek neviđena nepoznanica. Ove godine nam fali „samo“ 180, a sledeće godine nedostajaće 400 miliona eura. Sadašnji penzioneri, makar njih 75.000, primaće penziju od 450 eura, i ona će biti zamrznuta dvije godine. Možemo samo da zamislimo, koliko će, za ovaj iznos, penzioneri moći da kupe 1. januara 2027. Odmah da otklonimo nejasnoće – malo što.&nbsp; Ovi penzioneri će živjeti ispod granice siromaštva. Ako ne vjerujete, pogledajte planirana povećanja zarada, jer trka sa inflacijom je ključni posao ove vlasti. Početkom naredne godine prosječna zarada će već iznositi 1.000 eura i neminovno će, zbog inflacije, nastaviti da raste. Dok će, naravno, realna vrijednost tih zarada - padati.&nbsp; PRAVLJENJE SOCIJALNIH SLUČAJEVA&nbsp; A vrijednost minimalne penzije će biti na nivou neophodne socijalne pomoći. Ostali penzioneri će imati veoma mala usklađivanja, jer prosječna inflacija, koja služi kao minimalni korektiv (čuveni treći dio formule) je manja od inflacije osnovnih proizvoda i usluga koje troše ovi građani. Ako se tome doda i efekat razlike u načinu obračuna prosječne bruto zarade na državnom nivou i obračuna lične bruto zarade, kao i uticaj doprinosa od 5 odsto - &nbsp;koji se poklanja poslodavcima - jasno je koliko će vrijednost penzija biti deplasirana. Dakle, i pored usklađivanja, i realna i nominalna vrijednost penzija će konstantno padati. Budući penzioneri treba da znaju: njihove državne penzije će biti socijala i formalno i suštinski! &nbsp; Zašto? Smanjenjem doprinosa na zarade, Fond PIO prestaje da bude penzijski i postaje neka vrsta socijalnog fonda. Izdvajanjem minimalnih doprinosa za penzijski fond, država značajno smanjuje iznos obaveza za isplatu penzija. Minimalni iznos koji će uplaćivati građani, obavezuje državu da u budućnosti isplaćuje minimalne penzije koje će u stvari biti neka vrsta socijalne naknade.&nbsp; Prosto, građani, poručuje nam naša vlast: ,,Malo ste izdvajali od plate, pa će vam i penzije biti minimalne“.&nbsp; A znamo kako funkcionišu socijalni fondovi. Onoliko para koliko budzet može da izdvoji podijeliće se penzionerima, sa veoma malim rasponom u iznosima i o tome će se godišnje odlučivati prilikom formiranja budžeta. Dakle Fond PIO, postaje potrošačka jedinica kao i svaka druga, biće to, kako su već rekli „protočni bojler“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240927000912_22dc9c318c6bd095e8c19ebee65c332304b9cb3d607437fb28417848afd74a06.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240927000912_22dc9c318c6bd095e8c19ebee65c332304b9cb3d607437fb28417848afd74a06" data-rendition-name="original" width="800" height="551" loading="lazy" alt="Zgrada Fonda PIO "> </figure>  KORACI KA PROPASTI Uostalom, Evropa sad 1 je bila prvi korak za ostvarenje ovog cilja, još tada se vidjelo da je Fond PIO ključna meta, samo smo još bili u bunilu od obećanja, pa nijesmo htjeli da se suočimo sa istinom.&nbsp; Naravno, nije tačno da je u pitanju ista promjena. Fond zdravstva nije isto što i Fond PIO, postoji suštinska razlika a to je očekivana povratna dobit od države. Zdravstvene usluge su za sve iste, a penzije zavise od visine uplaćenih sredstava. I sada je više nego jasno da ćemo brzo upoznati brokere (čekaju iza zavjese) koji će nam preporučivati privatne penzijske fondove. I to ne bi bilo sporno, da su građani pravovremeno obaviješteni i da su pristali na ove izmjene.&nbsp; <blockquote>Jasna je je ta logika ćutanja i nerazjašnjavanja: u mutnom se najlakše lovi. Kako će se izmjena odraziti na budžet - to je tek neviđena nepoznanica. Ove godine nam fali „samo“ 180, a sledeće godine nedostajaće 400 miliona eura.</blockquote> Ključni uslov za ove promjene je da građani dobiju adekvatno obeštećenje u vidu pristojno povećanih neto zarada kako bi mogli da izdvajaju novac za starost. Takođe, za ovu priču je neophodan stabilan ekonomski ambijent, bez značajnije inflacije, sa kvalitetnim privrednim rastom, rastom realnih i održivih radnih mjesta kao i sa efikasnom i smanjenom administracijom. Kako ništa od ovoga nemamo, samo mali broj građana moći će da misli na starost i izdvaja neophodna sredstva, najviše 10 do 15 odsto.&nbsp; Ostali građani jedva sastavljaju kraj sa krajem. Pri ovolikoj inflaciji, cijela plata im ide na hranu, stanovanje i osnovne potrebe. Starost će se činiti jako daleko a izdvajanje za ove namjene luksuz. Polako se pretvaramo u zemlju siromašnih i onih još siromašnijih. GRČKI SCENARIO&nbsp; Ovih dana su usvojena značajna finansijska dokumenta, pa čitajući što tamo piše - još više strahujemo. Procijenjeni BDP za naredne tri godine ne predviđa značajniji rast i nema pokrića za ovako krupne izmjene, nema naznaka rasta produktivnosti, što će reći - prihodi mogu rasti uglavnom usljed inflacije dok se investicije smanjuju a povećava spoljnotrgovinski deficit.&nbsp; Planiranih mjera za suzbijanje inflacije nema, a mjera koja je na snazi, svi vidimo, nema nikakvih efekata. Cijene izdvojenih proizvoda smanjene su nekoliko centi, dok ostale nesmetano divljaju. Sve do novih nabavki koje će podići sve cijene bez razlike, što pokazuje nepostojanje namjere da se država uhvati u koštac sa ključnim problemom. Umjesto toga, vatra se gasi benzinom. Uvećani naplaćeni prihodi (uzeti od građana kroz inflatorni porez) se ne troše za smanjenje raznih deficita već se konstantno izmišljaju novi rashodi koji su u funkciji održanja vlasti.&nbsp; I ono što posebno plaši je planirano zaduženje - u naredne tri godine više od tri milijarde. Da li je zaista bilo nužno da na prevaran način u nevrijeme, bez širokog konsenzusa mijenjamo ovako važne ekonomske parametre? Kome se žuri i zašto? Zašto se naduvava balon koji će po prirodi stvari morati da pukne, samo je pitanje vremena. A onda ćemo se svi sjetiti Grčke!

Kako su penzioneri, sadašnji i budući, brutalno prevareni

Više od 350 porodica ne mogu da se usele u stanove koje su kupili u Master bloku na Starom aerodromu, jer odlazeća podgorička lokalna uprava, na čelu sa gradonačelnicom Oliverom Injac, nije dala dozvolu za kanalizacione i vodovodne priključke. Zbog čega - niko ne zna. Stanari, koji su uredno platili svoje stanove razočarani su, kažu, odnosom lokalne samouprave. Iz Glavnog grada nijesu odgovorili Televiziji E kada bi problem u Master bloku mogao da se riješi. &nbsp;
Jedan od onih koji čekaju da se problem riješi je i Nikola Obradović, koji je i dalje podstanar, jer u novom stanu nema vodu, a ne funkcioniše ni kanalizaciona mreža. Razumijevanja gradske uprave, kaže Nikola, nema. 
 
 - Informaciju čekamo posljednjih nekoliko mjeseci. Plan je bio da sve bude gotovo do kraja avgusta. Međutim, kako smo obaviješteni, radovi se prolongiraju zbog odnosa gradske samouprave prema izvođačima. Mi smo na čekanju dok se ne dobije zeleno svjetlo. Izgleda da uvijek fali jedan papir da bi se posao u Crnoj Gori završio - kaže Nikola. 
 
 Zeleno svjetlo da se usele u stanove, uredno plaćene, pored Nikole čeka više od 350 domaćinstava. Budući stanar Master bloka na Starom aerodormu, Darko Bulatović, kaže da je to što se dešava žalosno.
- Zgrada je gotova, stan plaćen, ne znam zašto bi i dalje čekali i mi i izvođač radova. Nedostaje ta priključnica koju Glavni grad ne da, ne znamo iz kojeg razloga. Stvarno je to žalosno. Ne mogu da shvatim da Glavni grad dozvoljava takvu situaciju, s obzirom na to da je Bemax firma, koja je zgradu gradila, sve platila - poručuje Darko. 
 
 Investitor je, tvrdi Vladimir Božović iz Master inženjeringa, ugovorne obaveze prema kupcima ispunio prvog septembra, ali su zgrade u Master bloku i dalje bez priključaka za kanalizacionu i vodovodnu mrežu.
- Master inženjering, kao investitor objekta, je još u julu 2022. godine sa Glavnim gradom sklopio ugovor o komunalnom opremanju lokacije. Glavnom gradu uplaćeno je 2.350.000 eura kako bi se lokacija komunalno opremila i izvela saobraćajnica sa svim infrastrukturnim objektima. Do dana današnjeg to se nije desilo, iako je još od prošle godine bilo više urgencija da se radovi pokrenu. Od toga nema ništa - kaže Božović. 
 
 Zbog toga će investitori biti primorani da tuže Glavni grad. Na takav scenario upozorila je i nezavisna odbornica Glavnog grada Jovana Drobnjak, a štetu bi, kaže, mogla da plaća neka nova lokalna samuprava iz budžeta građana. Drobanjak ističe da situcija u Master bloku na Starom aerodromu nije jedini slučaj te da je, kako tvrdi, na stolu gradonačelnice Injac oko 30 ugovora za komunalno opremanje čijim bi potpisivanjem Glavni grad mogao biti samo u dobitku. 
 
 - Svi su poštovali zakonom predviđene procedure osim Glavnog grada i gradonačelnice Injac, koja ni nakon više mjeseci nije postupila po zakonu. Investitor je pripremio svih 368 stanova kao i nekoliko desetina poslovnih prostora za predaju vlasnicima, ali se to ne može realizovati jer Glavni grad i gradonačelnica Injac lično ne želi da, poštujući zakon, potpiše akt kojim će od nadležnog ministarstva dobiti saglasnost da 70 m2, koji su u vlasništvu Željeznice Crne Gore, budu razmijenjeni i time stvoreni uslovi da se izgradi saobraćajnica oko samog Master Bloka i zgrada priključi na vodovodnu i kanalizacionu mrežu - objašanjava odbornica Drobnjak. 
 
 Iz Glavnog grada nijesu odgovorili Televiziji E kada će problem na Starom aerodormou biti riješen, odnosno, kada će u stanove naseliti više od 350 porodica koje su ih uredno platile.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FTHwck-HEqlo%3Fsi%3DomOWcBqTuAshRZ9n&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Porfirija u Bijeloj dočekuju transparentima dobrodošlice, na dan izbora u Kotoru služiće liturgiju

Tagovi

Admiral Barović zaslužuje ulicu u Podgorici

OIK: U Kotoru do 9 sati pravo glasa iskoristilo 5,2 odsto birača

CDT: Do devet sati u Podgorici glasalo 4.4 odsto birača

Podgorica postala prijestonica (izbornog) turizma?

PRATITE TVe UŽIVO