Pokret penzionera izlazi na izbore: Nećemo više čekati da drugi odlučuju o nama
Pokret penzionera Crne Gore, osnovan 2022. godine, najavljuje političko organizovanje i izlazak na izbore, uz obrazloženje da penzioneri moraju imati svoje predstavnike koji će zastupati njihove interese.
Kao najveće probleme navode način funkcionisanja penzionerskih udruženja, raspolaganje članarinom, pitanje imovine, dodjelu stanova i, kako tvrde, nedovoljnu transparentnost u upravljanju sredstvima. Posebno kritikuju odnos političkih partija prema penzionerima, tvrdeći da ih se sjete uglavnom pred izbore. Poručuju da bi novi program trebalo da obuhvati socijalna, materijalna, zdravstvena, ekonomska i kulturna pitanja penzionera, ali i da uključi mlade.
– Mi smo oformljeni 2022. godine. Osnovali smo se jer nijesmo bili zadovoljni sa Savezom i njihovim radom, kazao je predsjednik Pokreta penzionera Crne Gore Slobodan Batrićević za "Dan".
On je naveo da smatra da se dio penzionerskih organizacija pretvorio u sistem iz kojeg pojedinci ostvaruju značajna primanja. Prema njegovim riječima, članarina koju uplaćuju penzioneri na godišnjem nivou prelazi milion eura, dok se dio tih sredstava, kako tvrdi, koristi za materijalna primanja predstavnika udruženja i zaposlenih. Takođe, istakao je da se u Pokretu to ocjenjuje kao nehumano i netransparentno. Kao jedan od problema navodi i pitanje prostora kojima su, prema njegovim riječima, nekada raspolagala opštinska udruženja penzionera.
– Na primjer, opštinska udruženja penzionera nekad, prije 25 godina, imala su svoje prostore. Kako je došlo da u katastru oni to prevedu u vlasništvo tih udruženja, to ni dan-danas katastar neće da odgovori, iako mi to uporno tražimo već dvije godine, tvrdi predsjednik Pokreta.
Posebno pitanje, dodaje, jeste ravnopravnost penzionera koji nijesu članovi Saveza udruženja penzionera. Navodi da se prilikom pojedinih konkursa za dodjelu stanova prednost daje članovima određenih udruženja.
– Svaki penzioner ima ista prava, bio on u udruženju ili ne. Zakon bi trebalo da tretira penzionere da su ravnopravni. Drugi strašni kardinalni propust, što se udruženja bave izgradnjom stanova. To može raditi Fond ili neka zadruga, a udruženja ne mogu to jer je na taj način došlo do zloupotrebe, istakao je Batrićević.
U Pokretu penzionera su donijeli odluku da izađu na izbore 2027. godine kao grupa penzionera bez obzira na politička opredjeljenja.
– Svaki penzioner neka navija za koju hoće partiju, na kraju krajeva neka glasa, mi nećemo tu praviti nikakav pritisak. Ali ćemo pokušati da imamo svoje predstavnike, kako ne bismo uvijek čekali šta će koja partija reći, navodi Batrićević.
Batrićević najavljuje da će program obuhvatiti i zdravstvenu zaštitu, socijalni i materijalni položaj, ali i kulturni i ekonomski dio. Poseban dio biće posvećen mladima, naročito studentima i srednjoškolcima. Kao jedan od ključnih zahtjeva navodi drugačije usmjeravanje novca koji se danas prikuplja kroz članarinu. Prema njegovim riječima, tražiće da se članarina usmjerava na drugi način, za izgradnju stanova, za teške bolesnike, pomoć i sve ostalo što se prihvati od strane Crne Gore.
Takođe, Batrićević se osvrnuo i na pozive koje je upućivao predsjedniku Saveza penzionera Branku Vešoviću sa kojim bi, kako tvrdi, razgovarao o svim anomalijama.
– Ja sam zvao gospodina Vešovića i pismeno, da budemo na televiziji, da malo porazgovaramo, da vidimo šta on misli, koje su negativnosti, šta on smatra, šta ja smatram, da možemo zajednički to ispraviti, zaključio je Batrićević uz poruku da su njegovi pozivi odbijeni.
"Novi model je sraman prema penzionerima"
Batrićević kritikuje odnos političkih partija prema najstarijoj populaciji, tvrdeći da se penzioneri često pominju pred izbore, dok ih tokom mandata, kako kaže, nema dovoljno u političkoj agendi. Kao primjer je naveo GP URA i SDP, ali i ostale. Posebno se osvrće na rast zarada u odnosu na rast penzija.
– Takođe, ovaj novi predlog zakona o povećanju plata, ovo je malo sramno za penzionere. Penzioneri dobijaju po 30–40 eura, a plate se povećavaju od 500–800 eura i tako dalje. Iako bi, na primjer, minimalna penzija trebalo da je u rasponu oko 60–65% od prosječne plate, ona je sad ispod 40%, kazao je predsjednik.