Pad Orbana udarac velikosrpskim i proruskim snagama, dvostruka korist za Crnu Goru
Promjene u Mađarskoj i pad Viktora Orbana, prema ocjeni hrvatskog analitičara Davora Đenera, mogle bi imati širi uticaj na Zapadni Balkan, posebno na Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. On smatra da bi jačanje evropskog kursa u Budimpešti moglo donijeti više optimizma za proširenje EU i istovremeno oslabiti uticaj proruskih i velikosrpskih struktura u regionu, uključujući i političke procese u BiH.
Hrvatski analitičar Davor Đenero za Portal ETV tvrdi da je Viktor Orban potcijenio mađarske glasače.
„Već neko vrijeme, ali naročito snažno u svom četvrtom uzastopnom mandatu, koji se podudarao s periodom totalne invazije Rusije na Ukrajinu, Orban je podilazio ruskim interesima i blokirao zajedničke evropske (spoljne, bezbjednosne, energetske) politike i time završio u evropskoj magarećoj klupi“, navodi Đenero.
On dodaje da su mađarski birači jasno usmjereni ka Evropskoj uniji.
„Mađarski birači usmjereni su na EU, žele da budu punopravni članovi, i izborom Petera Magyara i TISZA-e odabrali su povratak Mađarske u glavni tok evropskih politika.“
MOSKVA “ODMAH UDARILA” NA BUDIMPEŠTU
Promjena političkog kursa, kako ističe, brzo je prepoznata i u Moskvi.
„Posljedicu ove odluke mađarskog biračkog tijela odmah su shvatili u Moskvi i Mađarsku, koja je do juče bila povjerljivi saveznik u hibridnim operacijama, javno označili kao neprijateljsku državu.“
Đenero ukazuje i na raniji nivo saradnje između Rusije i Mađarske.
„O tome koliko povjerenja je Moskva imala u Orbanovu administraciju govori i to da je s Mađarskom pregovarala o prodaji NIS-a, kompanije koja Rusiji ne služi samo kao oruđe energetskog uticaja, nego i kao izvor finansiranja hibridnih operacija i razvoja ‘meke moći’ u Srbiji i šire na Zapadnom Balkanu.“
Prema njegovim riječima, takve aktivnosti sada dolaze u pitanje.
„Sve te operacije koje su sprovođene s Mađarskom sada će biti zaustavljene, očigledno je da je američki OFAC imao rezerve prema odobravanju prenosa vlasništva nad NIS-om na mađarski MOL, a sada je vjerovatno i ta operacija ‘prekrižena’.“
MOŽE LI SE SCENARIO PRELITI NA SRBIJU
Na pitanje može li ova politička dinamika imati odjeka u regionu, konkretno u Srbiji – postoji li mogućnost da birači na narednim izborima reaguju na sličan način i eventualno smijene vlast Aleksandra Vučića – Đenero odgovara:
„Nažalost, skeptičan sam prema toj mogućnosti.“
On ocjenjuje da će se vlast u Srbiji suočiti s otežanim okolnostima.
„Jasno je da će se režim Aleksandra Vučića sada naći u težoj poziciji od one u kojoj je bio, jer će izgubiti zaštitnika u Evropskom savjetu, koji je sprečavao sankcionisanje Srbije, da u pitanje dolaze brojni zajednički projekti, a da je ‘otpisan’ onaj o pokušaju vezivanja NIS-a na ruski naftovod Družba, koji dolazi do Budimpešte, a bilo je dogovoreno da bi se gradila dionica naftovoda od Budimpešte do Pančeva.“
Ipak, ne očekuje direktan uticaj na izborne rezultate.
„Međutim, direktnu posljedicu na Vučićev položaj na izborima ne treba očekivati.“
Kao ključnu razliku navodi političku kulturu i uticaj Rusije.
„Baršunasta revolucija koju je predvodio Peter Magyar bila je moguća zato što je većina mađarskog biračkog tijela čvrsto socijalizovana s temeljnim zajedničkim evropskim vrijednostima, a ruske ‘meke moći’ u mađarskom društvu ima tek u tragovima.“
Nasuprot tome:
„Nasuprot tome, ‘meka moć’ Rusije dominantna je u društvu u Srbiji, na nju se Vučić oslanja u svojoj vladavini, a na nju se oslonio i prilikom razbijanja studentskog pokreta.“
SLABI VUČIĆEVA MOĆ
Đenero ukazuje i na slabljenje političke moći predsjednika Srbije.
„Istina je, njegova realna moć je oslabljena, Vučić više ne može samostalno osvojiti natpolovičnu većinu u parlamentu, nego se mora oslanjati na koaliciju sa svakim ko s njim želi da sarađuje, od Šešelja do Dačića.“
Govoreći o potencijalnim predsjedničkim izborima u Srbiji, dodaje:
„Ako bude predsjedničkih izbora, za njih nema kandidata, a studenti i opozicija imaju sjajan izbor – rektora Vladana Đokića, koji po mnogo čemu nalikuje na najsjajnijeg savremenog evropskog predsjednika, Alexandera von der Bellena, predsjednika Austrije koji je u uslovima ograničene moći i velikog znanja i ugleda održao demokratsku stabilnost svoje države i potisnuo opasne populističke, naravno ‘rusko-hibridne’ pritiske.“
IMPLIKACIJE ZA ZAPADNI BALKAN
Na pitanje kakve implikacije ovakav razvoj događaja može imati na zemlje Zapadnog Balkana u cjelini, Đenero kaže:
„Sjajna pobjeda evropske Mađarske osnažila je prije svega evropske institucije, ali i jasno poručila da je evropska ideja i dalje itekako živa i vitalna, da su građani EU spremni politički se angažovati kako bi zaštitili principe evropskog mirovnog poretka.“
Kako dodaje, to daje novu snagu Evropskoj uniji u odnosu prema regionu.
„To Uniji daje novu snagu u nastupu prema svom jugoistočnom susjedstvu.“
Za Crnu Goru vidi dvostruku korist.
„Dvostruka je korist ovog događaja za Crnu Goru. S jedne strane, ojačan je evropski optimizam, a time i spremnost za proširenje, a s druge strane, nestankom hibridnog djelovanja Mađarske u korist Rusije, oslabiće i pritisak proruskih i velikosrpskih snaga na balkanski prostor.“
Posebno izdvaja Bosnu i Hercegovinu.
„Još vidljivija promjena odnosi se na BiH, gdje je arhitektura Dodikovog centrifugalnog djelovanja u dobroj mjeri bila oslonjena na podršku administracije premijera Orbana.“