<article>Parlamentarna većina, jer je Andrija Mandić njihovo ogledalo i vođa, brutalno je prekršila Poslovnik oduzevši danas riječ poslanicima opozicije koji nijesu riječ progovorili - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.On je u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter) ukazao na to da u članu 108 Poslovnika Skupštine Crne Gore jasno piše da se mjera oduzimanja riječi izriče poslaniku kome su prethodno izrečene dvije mjere opomene, a koji nakon toga narušava red na sjednici ili postupa protivno odredbama Poslovnika.Poslanik kome je izrečena mjera oduzimanja riječi, kako se dalje navodi u članu 108 Poslovnika, dužan je da prekine svoje izlaganje - a u suprotnom predsjednik Skupštine isključuje ozvučenje i po potrebi određuje pauzu.Mugoša je, ipak, ocijenio da je to, nakon kršenja Ustava, očekivano.- Anarhija se nastavlja i što reče poslanica PES-a volja većine je najvažnija, a ne očigledno vladavina prava… Na kraju krajeva, Mandić ima 13 poslanika a što radi 40 ostalih iz većine?! - naveo je Mugoša u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).</article>

Parlamentarna većina, jer je Andrija Mandić njihovo ogledalo i vođa, brutalno je prekršila Poslovnik oduzevši danas riječ poslanicima opozicije koji nijesu riječ progovorili - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
On je u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter) ukazao na to da u članu 108 Poslovnika Skupštine Crne Gore jasno piše da se mjera oduzimanja riječi izriče poslaniku kome su prethodno izrečene dvije mjere opomene, a koji nakon toga narušava red na sjednici ili postupa protivno odredbama Poslovnika.
Poslanik kome je izrečena mjera oduzimanja riječi, kako se dalje navodi u članu 108 Poslovnika, dužan je da prekine svoje izlaganje - a u suprotnom predsjednik Skupštine isključuje ozvučenje i po potrebi određuje pauzu.
Mugoša je, ipak, ocijenio da je to, nakon kršenja Ustava, očekivano.
- Anarhija se nastavlja i što reče poslanica PES-a volja većine je najvažnija, a ne očigledno vladavina prava… Na kraju krajeva, Mandić ima 13 poslanika a što radi 40 ostalih iz većine?! - naveo je Mugoša u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).

Portal ETV

Član 108 Poslovnika Skupštine Crne Gore

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Oduzimanje riječi

Boris Mugoša

Član 108 poslovnika

Politika

Mugoša: Poslovnik brutalno prekršen oduzimanjem riječi poslanicima koji riječ nijesu progovorili, anarhija se nastavlja

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kaže da je objavio komitsku pjesmu koja govori o borbi za slobodu od tadašnjeg okupatora u teritorijama koje su i dalje bile pod njegovom kontrolom - "Sprem'te se, sprem'te četnici" - uz fotografiju sa predsjednikom Opštine Nikšić Markom Kovačevićem i funkcionerom Nove srpske demokratije (NSD) Jovanom Vučurovićem, te da ne razumije histeriju koja je nastala.
Vraneš dodaje i da je sam odabrao i postavio "i ako neko ima potrebu za polemikom" neka se obrati isključivo njemu.
- Pjesma je nastala 1907. godine i zaista ne razumijem histeriju koja je nastala povodom iste. Ideja borbe za slobodu i bolji život je vanvremenska - ocijenio je Vraneš.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvranes-u-zagrljaju-sa-kovacevicem-i-vucurovicem-uz-taktove-spremte-se-spremte-cetnici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vraneš u reagovanju navodi da je juče bio u društvu Kovačevića i Vučurovića, te da mu je bila izuzetna čast što je bio, kako je rekao, u društvu dvojice ljudi, istinskih lokal patriota koji su mnogo uradili za svoj kraj.
- Nikšić je doživio preporod od kada je na njegovom čelu Marko Kovačević i te rezultate vidi cijela Crna Gora. Posebno mi je drago što su najveći pomaci postignuti &nbsp;kada je u pitanju zaposlenost građana drugog po veličini grada u našoj zemlji i na viziju pomoći mladim ljudima u vidu projekta Sunčani grad koji će riješiti stambeno pitanje onih koji su na samom početku svojih zajedničkih i porodičnih života i karijera - rekao je Vraneš.
Na svom Instagram nalogu objavio je fotografiju sa Kovačevićem i Vučurovićem uz, kako navodi, komitsku pjesmu koja govori o borbi za slobodu od tadašnjeg okupatora u teritorijama koje su i dalje bile pod njegovom kontrolom.&nbsp;
- Vidimo da je svaka objava nekog od srpskih političara znak za uzbunu kod dijela medija, što njamo znači da vrijeme diskriminacije još nije prošlo. Sa druge strane se prelazi preko salva uvreda i mržnje koja se plasira prema mom narodu i njegovim predstavnicima - kazao je Vraneš.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvdt-u-bijelom-polju-formiralo-predmet-nakon-fotografije-vranesa-kovacevica-i-vucurovica-koju-prate-stihovi-cetnicke-pjesme&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodaje da nikada niti jednom pjesmom nije imao namjeru da bilo koga uvrijedi, pa ni ovom.&nbsp;
- Pjesma je dostupna na svim društvenim mrežama i potpuno legalno zavedena u sve međunarodne registre audio-vizielne umjestosti i slavi naše slavne pretke s početka 20. vijeka - rekao je Vraneš.&nbsp;

Vraneš o pjesmi "Sprem'te se, sprem'te četnici": Objavio sam komitsku pjesmu, ne razumijem histeriju koja je nastala

Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp obnavlja (do sada neuspješne) prijedloge, koje je upućivao i tokom svog prvog mandata, da SAD otkupe Grenland od Danske.
U saopštenju kojim je imenovao svog ambasadora u Danskoj, Tramp je napisao da „u svrhu nacionalne bezbjednosti i slobode širom svijeta, Sjedinjene Američke Države smatraju da su vlasništvo i kontrola Grenlanda apsolutna potreba“.
Tramp je tokom vikenda takođe sugerisao da bi SAD mogle ponovo mogle da preuzmu kontrolu i nad Panamskim kanalom, kako bi se ublažili rastući troškovi za korišćenje ovog plovnog puta koji povezuje Atlantski i Tihi okean. Takođe, Tramp je predlagao da Kanada postane 51. američka država, a kanadskog premijera Džastina Trudoa je nazvao guvernerom Kanade.
- Grenland je naš. Nismo na prodaju i nikada nećemo biti na prodaju. Ne smijemo izgubiti našu dugogodišnju borbu za slobodu - rekao je premijer Grenlanda Mute Burup Egde.
Tramp je otkazao posjetu Danskoj 2019, nakon što je Kopenhagen odbio njegovu ponudu za kupovinu Grenlanda. Takođe je izjavio da su SAD prevarene oko Panamskog kanala.
- Ako se ne poštuju principi, i moralni i pravni, ovog velikodušnog gesta davanja, onda ćemo zahtijevati da se Panamski kanal vrati Sjedinjenim Američkim Državama, u potpunosti, brzo i bez pitanja - rekao je Tramp.
Predsjednik Paname Hoze Raul Mulinjo je odgovorio da „svaki kvadratni metar kanala pripada Panami i da će i dalje pripadati“.
Sjedinjene Države su izgradile kanal početkom dvadesetog vijeka, ali su se odrekle kontrole u korist Paname 31. decembra 1999. prema sporazumu koji je 1977. potpisao predsjednik Džimi Karter.

Tramp ponovo predlaže da SAD otkupe Grenland od Danske

U južnim predjelima Crne Gore sjutra će biti umjereno do pretežno oblačno i vjetrovito. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru pretežno oblačno, povremeno sa snijegom, ponegdje i mećavom. 
 
Vjetar mjestimično umjeren do jak, na udare veoma jak, sjeveroistočni i sjeverni. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od minus sedam do osam, najviša dnevna od pet ispod nula do 12 stepeni.

Sjutra oblačno, na sjeveru snijeg povremeno

Upotreba alkohola je faktor rizika za više od 200 bolesti i stanja i predstavlja ozbiljan zdravstveni, društveni i ekonomski izazov u Crnoj Gori, zbog čega su potrebne hitne preventivne mjere, edukacija i promjena društvenih normi radi smanjenja posljedica upotrebe alkohola.
To je poručeno na okruglom stolu „Upotreba alkohola u Crnoj Gori – od promjene svijesti do kontrole“, koji je organizovala nevladina organizacija (NVO) CAZAS.
Generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje i biomedicinu u Ministarstvu zdravlja dr Ivana Živković upozorila je na alarmantne posljedice štetne upotrebe alkohola, ističući potrebu za sveobuhvatnim društvenim angažmanom kako bi se ovaj problem stavio pod kontrolu.
- Štetna upotreba alkohola predstavlja izazov svih društava u svijetu. Kao zdravstveni i društveni problem, zahtijeva prioritetno djelovanje svih sektora, od zdravstvenog sistema do građana - navela je Živković.
Prema njenim riječima, upotreba alkohola je duboko ukorijenjena u društvenim običajima i kulturi, što dodatno otežava suočavanje sa njegovim štetnim uticajima.
- Alkohol se često doživljava kao sastavni dio druženja i zadovoljstva, dok se njegovi negativni efekti zanemaruju. Važno je naglasiti da alkohol uzrokuje najviše ekonomskih, društvenih i zdravstvenih problema, uključujući povezanost sa više od 200 bolesti i stanja. Posebno zabrinjavaju mentalna i ponašajna oboljenja, kao i nezarazne bolesti i povrede - kazala je Živković.
Kazala je da porodice u kojima postoji zloupotreba alkohola se suočavaju sa povećanim rizikom od nasilja, siromaštva i socijalne isključenosti, dok su djeca izložena zanemarivanju i lošim uzorima, što ima generacijske posljedice.
- Istraživanja pokazuju da je alkohol u Crnoj Gori lako dostupan, čak i maloljetnicima. Više od 58 odsto mladih uzrasta do 16 godina probalo je alkohol, dok je 51,2 odsto konzumiralo alkohol u posljednjih godinu dana. Ovi podaci ukazuju na potrebu za hitnim djelovanjem. Djeca i mladi su posebno osjetljivi na negativne uticaje alkohola, što dodatno povećava rizike po zdravlje i kvalitet života budućih generacija - rekla je Živković.
Ona je ukazala na niz ključnih mjera koje se moraju sprovoditi kako bi se smanjila prevalencija štetne upotrebe alkohola.
- Te mjere uključuju ograničenje dostupnosti alkohola, zabranu reklamiranja alkoholnih pića, sankcionisanje vožnje pod dejstvom alkohola, edukaciju učenika, roditelja i šire javnosti o štetnim efektima alkohola, jačanje preventivnih programa i savjetovanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Takođe je potrebno razbiti ukorijenjene društvene i kulturološke predrasude o alkoholu, koji se često percipira kao neizostavni dio dobre zabave i socijalne interakcije - navela je Živković.
Programska direktorica NVO CAZAS Sanja Šišović kazala je da je alkohol psihoaktivna supstanca čija je upotreba visoko normalizovana u crnogorskom društvu.
- U Crnoj Gori se sa bocom ide i na radost i na žalost. Ova visoka normalizacija upotrebe alkohola predstavlja ozbiljan problem za sprovođenje mjera prevencije i kontrolu štetnih efekata alkohola, naročito među djecom i mladima - navela je Šišović.
Naglasila je da je alkohol toksična supstanca duboko ukorijenjena u svim društvenim obrascima, od svečanosti do svakodnevnih događaja, što dodatno otežava njegovu kontrolu.
- Činjenica da se zakoni i politike donose unutar istog društva u kojem je alkohol normalizovan ukazuje na to da je osvješćenost svih aktera – od građana do donosilaca odluka – ključ za promjene - navela je Šišović.
Istakla je da je jedan od ključnih ciljeva CAZAS-a promjena društvenih obrazaca i narativa o alkoholu, naročito tokom prazničnog perioda, kada je konzumacija alkohola najizraženija.
- Pokrenuli smo kampanju sa Ministarstvom zdravlja kako bismo ukazali na to koliko poruke koje šaljemo unutar naših domova utiču na percepciju alkohola kod djece. Fokus smo stavili na obrazce slavlja koji često šalju poruku da ne postoji proslava bez alkohola - navela je Šišović.
Ukazala je da je CAZAS radio na prikupljanju podataka, analizi politika i uključivanju građana, organizacija i institucija u proces donošenja rješenja.
- Efikasna promjena zahtijeva angažman svih nas – od institucija do građana. Potrebno je razbijati opasne narative i promovisati odgovornost na svim nivoima - navela je Šišović.
Kao ključne prepreke promjenama, Šišović je navela ukorijenjene predrasude i marketing koji glorifikuje alkohol kao simbol opuštanja, zabave i društvenog statusa.
- Promjena društvenog narativa o alkoholu nije jednostavna, ali je neophodna. Samo zajedničkim naporima možemo izgraditi društvo koje prioritetno štiti zdravlje i dobrobit svih svojih građana - poručila je Šišović.
Govoreći o uticaju alkohola na zdravlje, nacionalna kontakt tačka za alkohol, Institut za javno zdravlje dr Sabina Ćatić, istakla je da alkohol,&nbsp;
- Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), alkohol je odgovoran za 2,6 miliona smrtnih slučajeva godišnje na globalnom nivou. Posebno je zabrinjavajuća smrtnost mladih osoba, od kojih 13 odsto između 20. i 39. godine umire zbog posljedica konzumacije alkohola - rekla je Ćatić.
Govoreći o podacima za Crnu Goru, Ćatić je navela da je alkohol treći najveći faktor rizika za smrtnost i obolijevanje u populaciji starosne dobi između 15 i 49 godina.
„Na osnovu podataka iz 2021. godine, smrtnost uzrokovana alkoholom u Crnoj Gori porasla je za 57 odsto u poslednje tri decenije. P- otrošnja alkohola u zemlji, prema istraživanju iz 2017. godine, iznosi 10,3 litra po glavi stanovnika godišnje, što je značajno iznad evropskog prosjeka - rekla je Ćatić.
Ona je upozorila da alkohol nije samo uzrok zavisnosti već i mnogih organskih bolesti.
- Svjetska zdravstvena organizacija ističe da ne postoji bezbjedna količina alkohola koja se može konzumirati. Svaka kap alkohola potencijalno doprinosi zdravstvenim problemima. Alkohol je 1988. godine svrstan u grupu 1 kancerogena, zajedno sa duvanom i azbestom, a odgovoran je za karcinome jetre, dojke, jednjaka, debelog crijeva i drugih organa - &nbsp;navela je Ćarić.
Ukazala je da je prema istraživanjima, čak 4,4 odsto svih dijagnostikovanih karcinoma na globalnom nivou direktno povezano sa konzumacijom alkohola.
- Posebno zabrinjavajuće jeste raširena praksa "binge drinking" među mladima – ciljano opijanje konzumiranjem velikih količina alkohola u kratkom vremenskom periodu. Mladi piju sa ciljem da promijene stanje svijesti, što često vodi akutnom trovanju alkoholom i potencijalno smrtnim ishodima - rekla je Ćatić.
Prema njenim riječima, mitovi o zaštitnom efektu umjerene konzumacije alkohola sve češće se dovode u pitanje.
- Podaci koji govore o zaštitnim efektima na kardiovaskularni sistem su diskutabilni i često dolaze iz studija finansiranih od strane alkoholne industrije - rekla je Ćatić.
Istakla je da je ključ u prevenciji i edukaciji.
- Ukoliko se adekvatno radi na promociji zdravih stilova života i podizanju svijesti o štetnosti alkohola, možemo značajno smanjiti rizike za zdravlje. Svaki unos alkohola, bez obzira na količinu ili vrstu pića, štetan je za organizam“, navela je Ćatić.
Predstavljajući nacionalnu studiju – Ekonomija alkohola i oporezivanje alkohola u Crnoj Gori mr Ivana Ivanović iz Instituta za socio-ekonomske analize &nbsp;predstavila je rezultate studije i pojasnila je da je analiza obuhvatila učešće proizvodnje alkoholnih pića u bruto domaćem proizvodu (BDP) i zapošljavanju.
- Učešće sektora u BDP-u variralo je između 0,41 odsto (2021.) i 0,59 odsto (2016. i 2017), dok su tri najveće kompanije u ovom sektoru zapošljavale 8,12 odsto ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji. U periodu od 2018. do 2020. godine, Crna Gora je bilježila suficit u izvozu vina, dok su pivo i žestoka pića uvozno dominantni proizvodi - navela je Ivanović.
Ukazala je da u poređenju sa državama Evropske unije i regiona, Crna Gora ima značajno niže akcize na alkohol.
- Na primjer, akcize na pivo su osam puta niže nego u Finskoj, dok su tri puta niže nego u Bosni i Hercegovini. Žestoka pića imaju najveće akcize među alkoholnim proizvodima, a od septembra 2024. uvedena je akciza na mirna vina. Međutim, u posljednjim godinama došlo je do smanjenja udjela akciza u maloprodajnoj cijeni alkohola, dok je povećanje prihoda stanovništva doprinijelo većoj dostupnosti alkoholnih pića - rekla je Ivanović.
Smatra da to ukazuje na potrebu za revizijom akcizne politike kako bi se ograničila dostupnost alkohola, naročito kod najugroženijih grupa.
- Studija je analizirala uticaj cijena i akciza na potrošnju alkohola prema socioekonomskim grupama. Pokazalo se da su domaćinstva sa nižim prihodima osjetljivija na promjene cijena. Na primjer, povećanje cijena alkohola za deset odsto smanjuje konzumaciju žestokih pića za 11 odsto u nižim dohodovnim grupama, dok je taj procenat 6,8 odsto kod viših grupa - kazala je Ivanović.
Prema njenim riječima, najveći udio u potrošnji alkohola ima pivo, dok žestoka pića, zbog viših cijena, čine najveći dio budžetskih izdvajanja za alkohol kod domaćinstava s nižim prihodima.
- Procijenjeno je da bi uvođenje akciza na mirna vina moglo donijeti dodatnih četiri miliona eura budžetskih prihoda. Međutim, problem predstavlja i sivo tržište alkohola, naročito domaće proizvodnje, koje zahtijeva bolju regulaciju i kontrolu - kazala je Ivanović.
Smatra da je progresivna priroda oporezivanja alkohola ključna za smanjenje konzumacije i zaštitu zdravlja stanovništva, uz istovremeno očuvanje fiskalnih prihoda.
- Uvođenje dodatnih mjera i prilagođavanje akcizne politike moglo bi doprinijeti održivijem i zdravijem okruženju u Crnoj Gori - dodala je Ivanović.
Predstavljajući nalaze analize stanja i ispitivanje stavova građana i građanki u odnosu na upotrebu i dostupnost alkohola u Crnoj Gori, Šišović je kazala da alkohol ne utiče samo na zdravlje već da izaziva niz problema u sferi bezbjednosti pojedinca, porodica i šire zajednice.
- Cijena koju plaćamo zbog visoke konzumacije alkohola prevazilazi ekonomske gubitke i zdravstvene troškove, ona se preslikava na gotovo svaki aspekt društva - navela je Šišović.
Upozorila je da Crna Gora, uprkos formalnom usklađivanju sa politikama SZO ne uspijeva da primijeni preporuke.
- Prihodi od akciza na alkohol, na primjer, idu u državni budžet, ali nema garancije da će ta sredstva biti usmjerena na prevenciju, liječenje i edukaciju. Poseban problem leži u društvenim obrascima koji normalizuju konzumaciju alkohola od najranijih godina. Na dječjim rođendanima često se koristi bezalkoholni šampanjac, ali taj obrazac slavlja kreira uvjerenje da sve što se slavi mora uključivati alkohol -navela je Šišović.
Ukazala je da rodne norme dodatno pogoršavaju situaciju.
- Konzumacija alkohola se kod dječaka često doživljava kao dokaz zrelosti. Očevi često glorifikuju prvo pijanstvo izjavama poput 'Sad si muškarac', umjesto da se razgovara o posljedicama alkohola na zdravlje - naglasila je Šišović.
Ukazala je i na zabrinjavajući rast broja vozača zatečenih u alkoholisanom stanju.
- U 2023. godini zabilježeno je 11 588 takvih slučajeva dok je 761 osoba je pod uticajem alkohola učestvovala u saobraćajnim nesrećama. Veliki broj nezgoda ostaje neprijavljen jer se rješava kroz evropske izvještaje, pa je stvarni obim problema još veći - rekla je Šišović.
Smatra da su kazne nedovoljno stroge i da ne postoji sistem koji bi povezivao prekršaje sa licencama ili pravom na rad.
Kao primjer dobre prakse istakla je Švedsku, gdje se osobama sa prekršajima vezanim za alkohol zabranjuje obavljanje djelatnosti u ugostiteljstvu ili sličnim oblastima.
- Bez promjene svijesti među odraslima ne možemo očekivati promjene u ponašanju mladih - jasna je Šišović.
Govoreći o mjerama prevencije, Šišović je kazala da one uključuju preusmjeravanje prihoda od akciza na prevenciju i edukaciju, jačanje inspekcijskih kontrola, posebno u pogledu služenja alkohola maloljetnicima, edukaciju roditelja i djece o štetnim posljedicama alkohola, strože zakone i veće sankcije za prekršaje vezane za alkohol.
- Naša društvena svijest često opravdava ponašanja koja su višestruko opasna. Vrijeme je da to promijenimo, jer alkohol ne ugrožava samo onoga ko ga konzumira, već i sve nas - navela je Šišović.

Upotreba alkohola ozbiljan zdravstveni, društveni i ekonomski izazov u Crnoj Gori

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Mugoša: Poslovnik brutalno prekršen oduzimanjem riječi poslanicima koji riječ nijesu progovorili, anarhija se nastavlja

Tagovi

Vraneš o pjesmi "Sprem'te se, sprem'te četnici": Objavio sam komitsku pjesmu, ne razumijem histeriju koja je nastala

Tramp ponovo predlaže da SAD otkupe Grenland od Danske

Sjutra oblačno, na sjeveru snijeg povremeno

Upotreba alkohola ozbiljan zdravstveni, društveni i ekonomski izazov u Crnoj Gori

PRATITE TVe UŽIVO