<article>Ko će činiti komisiju za rješavanje pitanja vlasništva nad brodom „Jadran“ u resoru vanjskih poslova još ne znaju. Ono što su u MVP-u za Portal ETV kazali jeste da će komisija biti formirana u narednom periodu (rok ne preciziraju), a njen sastav, kako kažu u MVP-u, dogovoriće potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar odbrane Dragan Krapović. Takođe, kako navode, dogovoreno je da na čelu komisije bude ministar Krapović.- Pitanje statusa školskog broda ‘Jadran’ je kompleksno, koje Crna Gora želi da rješava isključivo kroz dijalog sa Republikom Hrvatskom, u duhu dobrosusjedskih odnosa, prijateljstva i otvorenosti - kažu u resoru ministra Ibrahimovića.Kako navode, a imajući u vidu složenost pravnih, istorijskih i drugih aspekata, kao i postojeća, suprotna stanovišta u odnosu na status školskog broda „Jadran“, dogovor dvije strane postignut u toku bilateralnih političkih konsultacija je da se, kroz otvoreni razgovor, razmijeni argumentacija kojom raspolažemo, kako bismo naše bilateralne odnose rasteritili ovog pitanja.- Ostajemo pri stavu da je jedini način za rješavanje ne samo ovog, već i svih ostalih otvorenih pitanja, da se o njima razgovara isključivo na temelju razmjene činjenica i egzaktnih podataka, rasterećujući proces od emocija ili ličnih impresija - navode oni.U tom kontekstu, Ministarstvo vanjskih poslova je uputilo inicijativu Ministarstvu odbrane, koja se odnosila na potrebu formiranja specijalizovane komisije koja će se baviti ovim pitanjem.- Budući da je navedeno pitanje u nadležnosti Ministarstva odbrane, dogovoreno je da tu komisiju predvodi ministar odbrane - poručuju iz MVP-a.Kako poručuju u izjavi za Portal ETV, odluka o personalnom sastavu ovog tijela, čije se formiranje očekuje u narednom periodu, biće donijeta u sklopu konsultacija potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ibrahimovića sa ministrom odbrane Krapovićem.Vlada Hrvatske osnovala je krajem prošle godine komisiju za povrat školskog broda “Jadran“ i druge vojne imovine od Crne Gore. </article>

Ko će činiti komisiju za rješavanje pitanja vlasništva nad brodom „Jadran“ u resoru vanjskih poslova još ne znaju. Ono što su u MVP-u za Portal ETV kazali jeste da će komisija biti formirana u narednom periodu (rok ne preciziraju), a njen sastav, kako kažu u MVP-u, dogovoriće potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar odbrane Dragan Krapović. Takođe, kako navode, dogovoreno je da na čelu komisije bude ministar Krapović.
- Pitanje statusa školskog broda ‘Jadran’ je kompleksno, koje Crna Gora želi da rješava isključivo kroz dijalog sa Republikom Hrvatskom, u duhu dobrosusjedskih odnosa, prijateljstva i otvorenosti - kažu u resoru ministra Ibrahimovića.
Kako navode, a imajući u vidu složenost pravnih, istorijskih i drugih aspekata, kao i postojeća, suprotna stanovišta u odnosu na status školskog broda „Jadran“, dogovor dvije strane postignut u toku bilateralnih političkih konsultacija je da se, kroz otvoreni razgovor, razmijeni argumentacija kojom raspolažemo, kako bismo naše bilateralne odnose rasteritili ovog pitanja.
- Ostajemo pri stavu da je jedini način za rješavanje ne samo ovog, već i svih ostalih otvorenih pitanja, da se o njima razgovara isključivo na temelju razmjene činjenica i egzaktnih podataka, rasterećujući proces od emocija ili ličnih impresija - navode oni.
U tom kontekstu, Ministarstvo vanjskih poslova je uputilo inicijativu Ministarstvu odbrane, koja se odnosila na potrebu formiranja specijalizovane komisije koja će se baviti ovim pitanjem.
- Budući da je navedeno pitanje u nadležnosti Ministarstva odbrane, dogovoreno je da tu komisiju predvodi ministar odbrane - poručuju iz MVP-a.
Kako poručuju u izjavi za Portal ETV, odluka o personalnom sastavu ovog tijela, čije se formiranje očekuje u narednom periodu, biće donijeta u sklopu konsultacija potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ibrahimovića sa ministrom odbrane Krapovićem.
Vlada Hrvatske osnovala je krajem prošle godine komisiju za povrat školskog broda “Jadran“ i druge vojne imovine od Crne Gore.&nbsp;

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dragan Krapović

Brod jadran

Hrvatska

Evrin Ibrahimović

Politika

Krapović na čelu komisije za brod “Jadran”, sa Ibrahimovićem će dogovoriti sastav

Ko će činiti komisiju za rješavanje pitanja vlasništva nad brodom „Jadran“ u resoru vanjskih poslova još ne znaju. Ono što su u MVP-u za Portal ETV kazali jeste da će komisija biti formirana u narednom periodu (rok ne preciziraju), a njen sastav, kako kažu u MVP-u, dogovoriće potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar odbrane Dragan Krapović. Takođe, kako navode, dogovoreno je da na čelu komisije bude ministar Krapović.
- Pitanje statusa školskog broda ‘Jadran’ je kompleksno, koje Crna Gora želi da rješava isključivo kroz dijalog sa Republikom Hrvatskom, u duhu dobrosusjedskih odnosa, prijateljstva i otvorenosti - kažu u resoru ministra Ibrahimovića.
Kako navode, a imajući u vidu složenost pravnih, istorijskih i drugih aspekata, kao i postojeća, suprotna stanovišta u odnosu na status školskog broda „Jadran“, dogovor dvije strane postignut u toku bilateralnih političkih konsultacija je da se, kroz otvoreni razgovor, razmijeni argumentacija kojom raspolažemo, kako bismo naše bilateralne odnose rasteritili ovog pitanja.
- Ostajemo pri stavu da je jedini način za rješavanje ne samo ovog, već i svih ostalih otvorenih pitanja, da se o njima razgovara isključivo na temelju razmjene činjenica i egzaktnih podataka, rasterećujući proces od emocija ili ličnih impresija - navode oni.
U tom kontekstu, Ministarstvo vanjskih poslova je uputilo inicijativu Ministarstvu odbrane, koja se odnosila na potrebu formiranja specijalizovane komisije koja će se baviti ovim pitanjem.
- Budući da je navedeno pitanje u nadležnosti Ministarstva odbrane, dogovoreno je da tu komisiju predvodi ministar odbrane - poručuju iz MVP-a.
Kako poručuju u izjavi za Portal ETV, odluka o personalnom sastavu ovog tijela, čije se formiranje očekuje u narednom periodu, biće donijeta u sklopu konsultacija potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ibrahimovića sa ministrom odbrane Krapovićem.
Vlada Hrvatske osnovala je krajem prošle godine komisiju za povrat školskog broda “Jadran“ i druge vojne imovine od Crne Gore.

Lider Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka kazao je za Portal ETV da je za evropski put Crne Gore i njeno članstvo u EU prijeko potrebna prekompozicija vlasti.
- To je prijeko potrebno. No, za to treba volje i hrabrosti. Nažalost, izgleda da toga fali - naveo je Zenka u izjavi za Portal ETV.
Zenka jasno podvlači da je prekompozicija vlasti trebalo da se desi ranije i da je za to već bilo vrijeme, ali, kako kaže, za takav iskorak ne vidi spremnost.
Na pitanje da li smatra da će Demokratska narodna partija (DNP), koju predvodi Milan Knežević, izaći iz Vlade, Zenka kaže da, na osnovu rečenog i svega onoga što se u međuvremenu izdešavalo (Botun i ostalo), ne vidi da će Knežević i dalje biti dio vlasti.
- Ipak, ostaje da vidimo što nam ovi dani donose - kazao je on u izjavi za Portal ETV.
Podsjetimo, prije nekoliko dana lider DNP-a Milan Knežević poručio je da će, ukoliko na prvoj narednoj sjednici Vlade budu odbijene njihove inicijative o srpskom jeziku, državljanstvu, trobojci i dijalogu u vezi sa gradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, ministri iz redova Demokratske narodne partije, Milun Zogović i Maja Vukićević, podnijeti ostavke. Poslanički klub DNP-a će otkazati podršku Vladi Milojka Spajića, dok će Odbornički klub DNP-a u Skupštini Glavnog grada otkazati podršku gradonačelniku Saši Mujoviću.

Zenka: Knežević i DNP na izlaznim vratima, nema Evrope bez nove većine

Nove države koje bi se u budućnosti pridružile Evropskoj uniji mogle bi ostati bez punog prava glasa unutar Unije, prema planu o kojem se sve češće govori u Briselu.
Kako piše Politico, evropska komesarka za proširenje Marta Kos najavila je da bi se u februaru ili martu pred aktuelnim članicama EU mogla naći reforma procesa proširenja ovog bloka.
Prema toj reformi – ili barem prema informacijama koje su za sada dostupne – države koje bi u budućnosti postale članice EU ne bi odmah imale puno pravo odlučivanja, odnosno ne bi imale pravo veta na ključne odluke koje se donose unutar Unije.
Reforma bi bila predstavljena kao dio šireg paketa promjena unutar EU, s ciljem da se riješi jedan od najvećih problema Unije – mogućnost blokade odluka od strane pojedinih država članica.
Prije svega se misli na Mađarsku, koja često prijeti vetom na odluke na nivou EU, naročito u kontekstu politike prema Ukrajini i Rusiji. Iako je mađarski premijer Viktor Orban u više navrata odustajao od blokada, uglavnom nakon određenih ustupaka iz Brisela, zabrinutost zbog takvih situacija i dalje postoji.
Ideja dijela evropskih zvaničnika jeste da nove članice dobiju pravo glasa, ali bez mogućnosti blokiranja odluka, sve dok se ne reformiše postojeći sistem odlučivanja u EU.
Države koje su trenutno najbliže članstvu imaju različite stavove o ovom prijedlogu. Premijer Albanije Edi Rama rekao je za Politico da je riječ o „dobroj ideji“ i da je njegova zemlja „otvorena“ za takav pristup.
Bivša predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili takođe je navela da bi podržala ovu ideju, ističući da ju je zagovarala i dok je bila na čelu države.
S druge strane, Ukrajina i Crna Gora protive se ovakvom rješenju. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski poručio je da „članstvo mora biti potpuno“, govoreći o evropskom putu svoje zemlje, dok je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prijedlog komentarisao za Politico.
- EU već ima 28 država članica, odnosno 27 nakon izlaska Velike Britanije. Ako bi se Crna Gora pridružila kao 28. članica, ne bi bilo potrebe za reformama, zar ne? Ipak, to je na liderima EU da odluče - rekao je Milatović.
Cjelovit prijedlog reforme najvjerovatnije će biti poznat u narednim mjesecima, a da bi bio usvojen i sproveden, moraće da dobije podršku svih 27 postojećih država članica Evropske unije.

EU razmatra ograničavanje prava glasa za nove članice; Zelenski i Milatović protive se ovakvom rješenju

Pljevaljska policija uhapsila je operativno interesantno lice H.C. (29) iz Pljevalja zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
Kako se navodi u saopštenju UP, kod H.C. pronađeno je pvc pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, ukupne težine 54 grama.&nbsp;
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja su na parking prostoru jedne benziske stanice u tom gradu kontrolisali višestrukog povratnika u vršnjenju krivičnih djela H.C. (29) i kod njega ovom prilikom pronašli pvc pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, ukupne težine 54 grama - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Ističu da je ovo operativno interesantno lice uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost.
- Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ nastavljaju sa intenzivnim aktivnostima usmjerenim na suzbijanje svih vrsta zloupotreba droga, sa akcentom na suzbijanje ulične prodaje, a sve u cilju stabilnog stanja bezbjednosti i zdravlja građana - zaključili su iz UP.&nbsp;

UP: U Pljevljima uhapšeno operativno interesantno lice

Njemačka krajnje desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) već duže nastoji da uspostavi bliske veze s administracijom predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, u potrazi za snažnim međunarodnim saveznicima i načinom da okonča političku izolaciju u zemlji. Međutim, čini se da se situacija mijenja, piše Politico.
Kako se javno raspoloženje u Njemačkoj sve više okreće protiv američkog predsjednika i njegovog spoljnopolitičkog intervencionizma – naročito zbog njegovih izjava o preuzimanju kontrole nad Grenlandom i hapšenju predsjednika Venecuele Nikolasa Madura – lideri AfD-a počinju da preispituju svoju strategiju i distanciraju stranku od Trampa, kojeg su ranije otvoreno podržavali.
- Prekršio je temeljno predizborno obećanje – da se neće miješati u unutrašnje poslove drugih država – i to mora objasniti sopstvenim biračima - izjavila je ranije ove sedmice Alis Vajdel, jedna od nacionalnih liderki AfD-a.
Tino Hrupalja, drugi nacionalni lider stranke, djelimično je branio Trampa, navodeći da on, po njegovom mišljenju, postupa u skladu s američkim interesima unutar „sfere uticaja“ SAD-a. Ipak, istovremeno je osudio način na koji Tramp sprovodi takvu politiku.
- Metode Divljeg zapada ovdje se moraju odbaciti i cilj ne opravdava uvijek sredstva - dodao je.
Distanciranjem od Trampa, lideri AfD-a slijede primjer francuske krajnje desničarske stranke Nacionalno okupljanje, na čelu s Marin Le Pen, čiji su predstavnici, zbog duboke nepopularnosti američkog predsjednika u Francuskoj, zauzeli znatno kritičniji stav prema njemu i smatraju da je bliskost s njegovom administracijom politički teret.
Kao odgovor na Trampove stavove o Grenlandu i Venecueli, predsjednik Nacionalnog okupljanja Žordan Bardela nedavno je optužio američkog predsjednika da pokazuje „imperijalne ambicije“.
Kritike AfD-a ove sedmice, u poređenju s tim, bile su blage, ali čak i takvo ograničeno neodobravanje predstavlja rijetkost među liderima te stranke.
Od trenutka kada je Tramp započeo svoj drugi mandat, njemačka krajnja desnica američku ideološku podršku – uključujući podršku tehnološkog milijardera Ilona Maska i američkog potpredsjednika Džej Di Vensa – vidi kao ključnu za jačanje domaće legitimnosti AfD-a.
Međutim, politički rizici povezani s pokušajima AfD-a da se veže za Trampa postaju sve očigledniji.
Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da se velika većina građana Njemačke snažno protivi Trampovim stavovima o Grenlandu i njegovim potezima u vezi s Venecuelom. Prema referentnoj anketi ARD-DeutschlandTrend, objavljenoj prošle sedmice, samo 12 odsto građana Njemačke pozitivno ocjenjuje njegov učinak, dok svega 15 odsto Sjedinjene Američke Države vidi kao pouzdanog partnera – što predstavlja novi minimum.
Trampova nepopularnost primorava lidere AfD-a na delikatan balans: da kritikuju predsjednika, a da pritom ne ugroze značajne napore koje su uložili u uspostavljanje veza s Trampom i Republikanskom strankom.
Lideri AfD-a u velikoj mjeri su se oslanjali na podršku Trampove administracije kako bi doprinijeli prekidu njihove političke izolacije u Njemačkoj.
Čini se da je ta strategija imala određenog efekta: kada je njemačka domaća obavještajna služba prošle godine AfD proglasila ekstremističkom organizacijom, američki državni sekretar Marko Rubio taj je potez nazvao „tiranijom pod maskom“.
Na prošlogodišnjoj Minhenska bezbjednosnoj konferenciji, američki potpredsjednik Džej Di Vens pozvao je političare u Evropi da uklone takozvane „vatrene zidove“ (firewall) koji već decenijama isključuju krajnje desničarske stranke iz političkog života.
Političari AfD-a bili su oduševljeni u oba slučaja, što objašnjava zašto su njihove kritike Trampa ove sedmice bile ublažene pohvalama. Vajdel i Hrupalja su, zapravo, predstavili Trampovo sprovođenje onoga što on smatra američkim nacionalnim interesom kao svojevrsni model.
Njemačka vlada, sugerisala je Vajdel, iz toga bi mogla izvući pouku kako da nacionalni interes stavi ispred drugih razmatranja.

Krapović na čelu komisije za brod “Jadran”, sa Ibrahimovićem će dogovoriti sastav

Tagovi

Zenka: Knežević i DNP na izlaznim vratima, nema Evrope bez nove većine

EU razmatra ograničavanje prava glasa za nove članice; Zelenski i Milatović protive se ovakvom rješenju

UP: U Pljevljima uhapšeno operativno interesantno lice

Nakon višegodišnjeg dodvoravanja: AfD odustaje od Trampa zbog Grenlanda i Madura

PRATITE TVe UŽIVO