<article>Demokratama su samo svete dvije stvari - fotelja i popeci plaćeni novcem građana - poručio je šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) u Podgorici Andrija Klikovac.On je reagovao na ocjenu Demokrata da DPS-u nije sveta ni Podgorica ni FK Budućnost.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1917675449192440171%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure>- PS - nego ko je to iz podgoričkih Demokrata protiv jednog od autora Bijele knjige?  Samo se nemojte cijepat’, nemate kud više… - poručio je Klikovac u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).</article>

Demokratama su samo svete dvije stvari - fotelja i popeci plaćeni novcem građana - poručio je šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) u Podgorici Andrija Klikovac.
On je reagovao na ocjenu Demokrata da DPS-u nije sveta ni Podgorica ni FK Budućnost.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1917675449192440171%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>
- PS - nego ko je to iz podgoričkih Demokrata protiv jednog od autora Bijele knjige? &nbsp;Samo se nemojte cijepat’, nemate kud više… - poručio je Klikovac u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Andrija Klikovac

Popeci

Demokrate

Fotelja

FK Budućnost

Podgorica

DPS Podgorica

Politika

Klikovac: Demokratama su sveti samo popeci i fotelja

Demokratama su samo svete dvije stvari - fotelja i popeci plaćeni novcem građana - poručio je šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) u Podgorici Andrija Klikovac.
On je reagovao na ocjenu Demokrata da DPS-u nije sveta ni Podgorica ni FK Budućnost.
<div class="embed-block"><div style="max-width:550px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:100%"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1917675449192440171%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- PS - nego ko je to iz podgoričkih Demokrata protiv jednog od autora Bijele knjige?  Samo se nemojte cijepat’, nemate kud više… - poručio je Klikovac u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović ocijenio je da Crna Gora danas ne funkcioniše kao održiva ekonomija, već kao „tržni centar“, upozoravajući na zabrinjavajući nivo uvozne zavisnosti i izostanak domaće proizvodnje.
U objavi na mreži Iks, Milović je naveo da je crnogorska ekonomija svedena na prostor potrošnje bez stvarne proizvodne osnove. Posebno je istakao podatke o uvozu hrane, naglašavajući da se na mjesečnom nivou uvozi oko 70 miliona eura prehrambenih proizvoda, odnosno oko 2,3 miliona eura dnevno, dok se samo na uvoz mesa troši oko 15 miliona eura mjesečno.
- Bez uvoza hrane, Crna Gora bi imala zalihe za svega 25 dana - upozorio je Milović.
On je naveo da ekonomija koja se oslanja isključivo na uvoz, poput tržnog centra, ne proizvodi vrijednost, već zavisi od spoljnih isporuka, što za posljedicu ima uvoz inflacije i gubitak kontrole nad cijenama.&nbsp;
Milović je kritikovao i politiku povećanja plata bez realnog ekonomskog pokrića, ocjenjujući da se time stvara „lažna kupovna moć“, dok se istovremeno podstiče inflacija i prazni domaća ekonomija.
- Zemlja bez proizvodnje postaje tržište potrošača, a ne samostalna ekonomija - novac izlazi iz sistema, zavisnost raste, a ekonomska otpornost nestaje - poručio je poslanik DPS-a.
Milović je ocijenio da je „potrošačko-populistički model“ doveo Crnu Goru u izuzetno težak položaj, ističući da istorijski rekord u uvozu hrane i mesa pokazuje da je država postala tržište tuđe robe, umjesto ekonomije koja stvara sopstvenu budućnost.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilovicnikola%2Fstatus%2F2017865120936771730%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milović: Crna Gora funkcioniše kao tržni centar, a ne kao ekonomija

Blokada graničnih prelaza koštala je Crnu Goru 100 miliona eura vrijednog uvoza dnevno - procijenila je ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Ona je, gostujući na veb televiziji <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/ekonomija/video-kasalica-za-dan-blokada-granica-crnu-goru-kosta-100-miliona-dnevno-5335445">Dana</a>, izjavila da želi da vjeruje da se više neće dešavati blokade graničnih prelaza, iako su prevoznici dozvoljavali uvoz za javne i medicinske ustanove.
- Ne možemo zaustavljati 100 miliona eura priliva dnevno. Ako imamo četiri milijarde uvoza, a 220 radnih dana, oko 100 miliona eura po danu zaustavlja se blokadom granica. Zato je to lako odmjeriti u ekonomskom smislu - istakla je ona.
Prevoznici su blokirali granične prelaze od ponedjeljka do četvrtka, tražeći veći povrat akcize na gorivo, brži povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV), kao i izmjenu propisa kod EU po kojima će se od aprila tretirati kao turisti, odnosno u pola godine moći će da borave samo 90 dana na teritoriji EU. Na kraju je sa Vladom postignut dogovor, ali o većini zahtjeva prevoznika treba da se pregovara sa Evropskom komisijom (EK).
Kasalica smatra da se multi šengen viza neće tako lako mijenjati.
- EK je najavila strategiju u vezi sa unapređenjem ulaska azilantima i migrantima, gdje će biti importovana norma o privremenom boravku prevoznika. To će biti privremeno rješenje, a onda bi trebalo da smo članica EU. Da će se šengen dotad izmijeniti, to ne možemo očekivati. Sjever Evrope je bogat i zašao je u duboki konzervativizam, a to znači da brane njihovo, a sprečavaju konkurenciju. Sve koji nijesu EU obveznici smatraju nelojalnom konkurencijom - kazala je Kasalica.
Ona je dodala da se ne bi previše nadala po pitanju zahtjeva za povećanje povraćaja akcize. Povrat akcize je u prošloj godini smanjen sa 18 na 11 centi.
- Nije to prevelika industrija, ali je važna. Ne možemo da diskriminišemo druge resore, a to što traže prevoznici svojevrsna je diskriminacija. Da li imamo održivost javnih finansija i da li je moguće da se dozvoli i da se umanji prihodna strana budžeta? Moram biti stroga ekonomistkinja i reći da to nije moguće. Barem ne još tri godine - rekla je Kasalica.
Upitana da li se blokada mogla izbjeći, ona je podsjetila da je uredba izašla 2024. godine i da je za nju bio zadužen MUP.
- Ne znam je li to tamo iko pročitao. Mi smo to štriknuli, EK je nastavila da radi tu priču. To je moja pretpostavka, bazirana na osnovu onoga što sam naučila tokom 2021. i 2022. godine - navela je Kasalica i dodala da se sve moglo spriječiti da je MUP na vrijeme dao pravu informaciju.
U odgovoru na pitanje što bi država trebalo da uradi kako bismo smanjili zavisnost od uvoza i kako ne bismo imali problema u slučaju kraćih blokada, ona je odgovorila da se takve mjere promišljaju za 20 i 50 godina.
- Nama je ekonomija da nešto zakučimo i uzmemo kredit, a baš nas je briga jesmo li mi to zaradili. To moramo da mijenjamo. Nijedna vlada od devedesetih nije se bavila diversifikacijom ekonomije. Imamo ozbiljne poljoprivredne poslenike, ali je predstavljeno da poljoprivreda treba da bude bazirana tako da bude dobra za turističku sezonu. A zašto naša poljoprivreda ne bi služila našem konzumu 365 dana? Poljoprivreda bi se onda razvijala i ne bismo morali da uvozimo mnoge stvari. Ako moramo pšenicu i kafu, ne moramo mnoge druge stvari - naglasila je Kasalica.
Ona je kazala da se kuburi sa raspoloživim budžetom, ali i pitala da li je moguće žaliti se poslije program Evropa sad 1 i 2, bez obzira što je velika inflacija.
- Zamislite privredu koja mora sve to da plati da bi bilo dostupno potrošačima. To nije jednostavno. To ima svoj rok, dobavljače. Da li je jak uvoznički lobi - jeste, ali ne treba da ga razbijamo, jer većina tih privrednih subjekata nije ostala dužna nikome. Ali to ne treba da nas sprečava da razvijamo ekonomiju. U prvih pet godina je poljoprivreda, u sljedećih deset sve vrste manufaktura. Ako to sad počnemo da pripremamo, a implementiramo kad postanemo članica EU, onda smo u okruženju gdje razmišljamo o našoj djeci, a ne razmišljamo o tome što je bilo i kad je bilo - zaključila je Kasalica.

Kasalica: Blokada graničnih prelaza dnevno koštala Crnu Goru 100 miliona eura vrijednog uvoza

Ekonomija eurozone porasla je u četvrtom tromjesečju prošle godine istim tempom kao i tokom ljeta, dok je na nivou Unije aktivnost neznatno usporila, pokazale su preliminarne procjene Eurostata.
Ekonomska aktivnost u eurozoni porasla je u četvrtom tromjesečju prošle godine 0,3 odsto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kad je, prema revidiranim podacima, zabilježila isti procentni rast, izračunali su statističari na temelju sezonski prilagođenih podataka, prenosi Hrportfolio.
Na nivou Unije aktivnost je takođe porasla 0,3 odsto, neznatno sporije nego u ljetnom tromjesečju kad je uvećana 0,4 odsto. Preliminarna procjena bruto domaćeg proizvoda (BDP) zasniva se na podacima 19 zemalja članica i pokriva 96 odsto BDP‑a eurozone, te 94 odsto BDP‑a EU.
U izvještaju se navode podaci za samo 15 članica, među kojima su, uz četiri vodeće ekonomije Njemačku, Francusku, Italiju i Španiju, i Belgija, Češka, Estonija, Irska, Litvanija, Mađarska, Nizozemska, Austrija, Portugalija, Finska i Švedska.
U grupi velike „četvorke“ najsnažnije je na kvartalnom nivou i u periodu od oktobra do decembra porasla aktivnost u Španiji, 0,8 odsto, nešto snažnije nego u tri ljetna mjeseca.
U Njemačkoj uvećana je 0,3 odsto, nakon stagnacije u periodu od jula do septembra. Isti procentni rast bilježila je na kraju godine i Italija, uz blago ubrzanje aktivnosti.
Francuski BDP porastao je 0,2 odsto, otprilike upola slabije nego u prethodna tri mjeseca.
Najsnažnije je u od listopada do decembra među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao porasla aktivnost u Litvaniji, 1,7 odsto, uz otklonjenu prijetnju recesije.
Irska je kliznula u recesiju, uz pad aktivnosti 0,6 odsto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je smanjena 0,3 odsto i napomenu statističara o metodološkoj razlici u proračunima.
Godišnje poređenje pokazuje rast ekonomije eurozone u periodu od oktobra do decembra 1,3 odsto, objavio je Eurostat. U trećem tromjesečju uvećana je na godišnjoj razini za 1,4 posto, prema revidiranom podatku.
Neznatno usporavanje pokazuju i proračuni za EU, s 1,6 odsto na 1,4 odsto.
Usporavanje rasta na oba područja protegnulo se tako na treće tromjesečje zaredom, pokazuju podaci Eurostata.
Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao 14 ih je bilježilo rast aktivnosti, a samo jedna stagnaciju.
Daleko najsnažniji rast na godišnjem nivou u grupi četiri vodeće ekonomije ponovo je bilježila Španija, 2,6 odsto.
Francuski BDP porastao je 1,1 odsto, a blizu je i Italija s godišnjom stopom rasta u četvrtom tromjesečju od 0,8 odsto. Aktivnost u njemačkoj ekonomiji uvećana je upola slabije, 0,4 odsto, tek neznatno snažnije nego u prethodna tri mjeseca.
Prema podacima kojima je Eurostat raspolagao, daleko najsnažniji rast aktivnosti na godišnjoj razini bilježila je i u četvrtom tromjesečju Irska, čak 6,7 odsto.
U Finskoj aktivnost se zadržala na razini četvrtog tromjesečja 2024. godine, nakon 0,6 odsto pada aktivnosti u periodu od jula do septembra.

Ravnomjeran rast ekonomije eurozone na kraju prošle godine

Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom učestalih javnih referenci, ukazuje da se tzv. Stanford lista često pogrešno predstavlja kao lista „najcitiranijih“ naučnika. Riječ je, kako je saopštio asistent na projektima CGO Ivan Kašćelan, o rangiranju zasnovanom na kompozitnom indikatoru citatnog uticaja, gdje sam broj citata nije presudan, pa autori sa manje citata mogu biti bolje rangirani.&nbsp;
- Naime, kompozitni indikator, kao glavni kriterijum, pored ukupnog broja citata, uključuje i stabilnost i kontinuitet naučnog uticaja (h i hm indeks), kao i stvarni individualni doprinos autora u koautorskim publikacijama. Posebno se vrednuju radovi u kojima je autor/ka jedini, prvi ili posljednji, čime se prepoznaju samostalni doprinos, istraživačka odgovornost i naučno liderstvo - naveo je Kašćelan.
Ovu listu, koristeći Scopus bazu podataka, razvija istraživački tim sa Univerziteta Stanford u saradnji sa izdavačkom kućom Elsevier.
- Posljednje izdanje objavljeno je krajem 2025. godine i obuhvata istraživače među 100.000 najuticajnijih u svijetu ili gornjih dva odsto u svojim naučnim podoblastima. Rangiranje se vrši globalno i unutar pojedinačnih disciplina, odnosno naučnici su podijeljeni u 22 naučne oblasti i 174 podoblasti, a pokazatelji se računaju i sa i bez samocitiranja radi objektivnijeg uvida u stvarni uticaj - naveo je asistent na projektima CGO.
Kada je riječ o akademicima Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), Ljubiša Stanković i Igor Đurović rangirani su u podoblast mreža i telekomunikacija. Među 217.319 naučnika u toj podoblasti, Stanković zauzima 309, a Đurović 885 mjesto.
- Vlado Lubarda je u podoblasti mašinstva i transporta, gdje se među 150.568 naučnika nalazi na 244. mjestu. Na ovoj listi za ukupni naučni doprinos tokom karijere nalaze se i istraživači iz Crne Gore koji nijesu članovi CANU, iako su neki bili kandidati. Prof. dr Srđan Stanković je 3589. u oblasti mreža i telekomunikacija, prof. dr Gojko Joksimović 1304. od 125.178 u elektrotehnici i elektronici, dok je prof. dr Vladimir Pešić 446. od 18.114 u zoologiji - naveo je Kašćelan.
Pored ove posljednje objavljene liste koja se odnosi na cjelokupnu naučnu karijeru postoje, kako je istakao, i godišnje Stanford/Elsevier liste sa najuticajnijim naučnicima/ama za tu godinu. Na listi za 2024. godinu našli su se iz Crne Gore i dr Martin Ćalasan iz oblasti energetike i doc. dr Aleksandra Klisić iz medicine.
- CGO naglašava da ova lista nije jedina relevantna međunarodna baza naučnog uticaja, niti prisustvo na njoj znači da je neko automatski „bolji“, kao što ni izostanak ne znači automatski manjak naučne vrijednosti. CGO će nastaviti da prati međunarodne pokazatelje naučnog uticaja i pojašnjava njihovu metodologiju, kao dio doprinosa informisanju zasnovanom na činjenicama - zaključio je Kašćelan.

Mit o „najcitiranijima“ ili što Stanford lista (ne) pokazuje

Petorica iz Crne Gore na listi nepoželjnih u Hrvatskoj!

Hronika

Krivična prijava protiv Pajković: Osumnjičena da je sa Vukšićevog telefona slala uvredljive fotografije

Društvo

DNP otkazuje podršku državnoj i lokalnoj vlasti, Knežević će sa Mandićem razgovarati o daljem djelovanju koalicije ZBCG

Ekonomija

Novih 16 avio-destinacija iz Podgorice, tri iz Tivta: Katanija, Malme, Keln, Madrid, London-Hitrou…

Klikovac: Demokratama su sveti samo popeci i fotelja

Tagovi

Milović: Crna Gora funkcioniše kao tržni centar, a ne kao ekonomija

Kasalica: Blokada graničnih prelaza dnevno koštala Crnu Goru 100 miliona eura vrijednog uvoza

Ravnomjeran rast ekonomije eurozone na kraju prošle godine

Mit o „najcitiranijima“ ili što Stanford lista (ne) pokazuje

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO