Kalezić za Hinu: Pristup Podgorice prema Hrvatskoj nije održiv

Crna Gora podcjenjuje hrvatske stavove i ne napreduje u rješavanju otvorenih pitanja sa susjednom državom koja su joj nužna za ulazak u EU, kazao je crnogorski analitičar Danilo Kalezić u razgovoru za Hinu.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, koji je u četvrtak boravio u Crnoj Gori, rekao je da brod „Jadran“ nije jedina imovina koju Hrvatska traži od Crne Gore te da zvanični Zagreb ima dokumentaciju koja dokazuje da je riječ o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara.

Kalezić, politički analitičar i naučnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore, tu izjavu tumači kao vrstu diplomatske prijetnje, odnosno podizanje tona u pokušaju Zagreba da dodatno naglasi nezadovoljstvo i težinu situacije.

„Podgorica i dalje ne napreduje u rješavanju otvorenih pitanja“

Osim sukcesije vojne imovine i školskog broda „Jadran“, Hrvatska od Crne Gore traži rješavanje niza otvorenih bilateralnih pitanja koja se uglavnom odnose na nasljeđe Domovinskog rata, granične sporove te administrativno-pravna pitanja.

- Crnogorska strana uveliko podcjenjuje stavove i pozicije Hrvatske te o tim pitanjima i dalje govori previše olako, pa bi poruku hrvatskog ministra trebalo tumačiti kao izravan poziv da se ozbiljno shvate pozicija i stavovi zvaničnog Zagreba- rekao je Kalezić.

Analitičar podsjeća da Podgorica i dalje ne napreduje u rješavanju otvorenih pitanja čak ni na simboličkoj razini, primjerice u promjeni imena gradskog bazena u Kotoru, koji nosi ime Zorana Gopčevića, osobe koja je devedesetih učestvovala u zlostavljanju hrvatskih zarobljenika u ratnom logoru Morinj.

Uz to je, naglašava, potrebno revidirati udžbenike istorije kako bi se jasno i odgovorno prikazala uloga Crne Gore i učestvovanje crnogorskih rezervista u agresiji na Hrvatsku devedesetih. Suočavanje s tom odgovornošću važan je dio izgradnje povjerenja između dvije države, smatra Kalezić, a takvi bi koraci pokazali da postoji stvarna politička volja za rješavanje otvorenih pitanja.

„Diplomatska međurješenja teško mogu donijeti stvarni napredak“

Dodatni problem vidi u tome što crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova prema Hrvatskoj vodi politiku koja ne odražava stvarne stavove parlamentarne većine, nego nastoji pronaći međurješenja.

- Takav pristup nije održiv. Diplomacija treba formulisati i jasno zastupati političke pozicije iza kojih postoji odgovornost vlasti- kazao je, dodavši da diplomatska međurješenja teško mogu donijeti stvarni napredak sve dok dio crnogorske parlamentarne većine šalje poruke koje narušavaju odnose s Hrvatskom.

O izjavi premijera Spajića

Komentarišući izjavu premijera Milojka Spajića da je Crna Gora meta hibridnog uticaja dvije susjedne države, Kalezić kaže da je ona iznesena bez konkretnih činjenica.

Napominje da je premijer odgovoran jasno imenovati izvore navodnog hibridnog djelovanja i objasniti šta država preduzima, ali i da Crna Gora nema efikasne institucionalne mehanizme za suprotstavljanje tim uticajima.

- Spajić je izbjegao imenovati te države kako bi izazvao svojevrsnu konfuziju, iz koje logično nastaje antihrvatska kampanja. Ona se već neko vrijeme vodi u Crnoj Gori i izvan nje- ustvrdio je.

Namjera je, prema njegovim riječima, da se odgovornost za probleme u odnosima dvije države pripiše isključivo Hrvatskoj, a da se Crna Gora oslobodi svake odgovornosti.

- Hrvatska je dosad bila pouzdan partner, i u tehničkom i u političkom smislu. Prirodno je da Crna Gora prema Evropskoj uniji ide preko Hrvatske i uz njenu pomoć- smatra Kalezić.

„Hrvatska bi mogla pružiti stručnu pomoć i prenijeti iskustva“

Vjeruje da će postojeće probleme, uključujući i one koje je proizvela aktuelna vlast, nakon izbora 2027. godine rješavati nova crnogorska vlada.

To što Crna Gora, prije ulaska u Evropsku uniju, nije uspjela usvojiti i na crnogorski jezik prevesti pravnu tekovinu EU potvrda je, kaže, ograničenih kadrovskih i administrativnih kapaciteta Podgorice.

Međutim, dobra vijest je da Evropska komisija razmatra mogućnost privremenog odstupanja od pravila, uključujući mogućnost da Podgorici dopusti korišćenje nekog od službenih jezika EU, najvjerovatnije hrvatskog.

- Upravo u tom dijelu Hrvatska može i treba odigrati konstruktivnu ulogu, pružajući stručnu pomoć i prenoseći iskustvo iz vlastitog pristupnog procesa- zaključuje crnogorski politički analitičar.

Završna faza pristupnih pregovora

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen posjetila je u četvrtak Crnu Goru, a Kalezić kaže da je došla „u trenutku rastuće političke nestabilnosti i krize koja je kulminacija nekoliko čimbenika, prije svega nesposobnosti vlasti da otvori demokratski dijalog s opozicijom“.

Ta država ulazi u završnicu pristupnih pregovora s Evropskom unijom, ali i u novu fazu političke krize nastale nakon što je predsjednik Skupštine Andrija Mandić poslao saučešće porodici ratnog zločinca Ratka Mladića, a onda i onemogućio održavanje sjednice parlamenta na kojoj bi se, na prijedlog opozicije, odlučivalo i o njegovoj smjeni.

Kalezić je onemogućavanje održavanja sjednice na kojoj bi se raspravljalo o smjeni Mandića označio kao „kap koja je prelila čašu“.

- Taj je čin duboko antidemokratski i suprotan duhu Ustava Crne Gore- rekao je.

Posjetu fon der Lajen tumači kao pokušaj „stabiliziranja političkih prilika u času kada je to potrebno kako bi se završila posljednja etapa pristupnih pregovora s Evropskom unijom“.

„Mandić nije usamljen u svojoj politici“

Iako se EU o Mandiću nije izričito očitovala, Kalezić smatra da jasnu poruku Brisela predstavljaju konkretne diplomatske geste, među ostalim izostanak susreta visokih evropskih zvaničnika, uključujući predsjednicu fon der Lajen i evropsku komesarku Martu Kos, s njime.

Prema njegovom mišljenju, Brisel je ranije bio znatno popustljiviji prema Mandiću, vjerujući da je on doživio svojevrsnu političku transformaciju. No, odnos se sada mijenja. Kao dokaz Kalezić navodi to što je predsjedniku crnogorskog parlamenta već dvaput onemogućen odlazak u radnu ili službenu posjetu briselskim institucijama.

- Mandić nije usamljen u svojoj politici. On je paradigma aktuelne crnogorske vlasti, odnosno njenih ekstremnih velikosrpskih djelova, koji sve jasnije postaju ključna prepreka daljem evropskom napretku Crne Gore- rekao je Kalezić.

Poruku fon der Lajen da Crna Gora još 2028. ima priliku postati članica EU Kalezić vidi kao „novi pokušaj da se crnogorska strana motiviše, da joj se pruži vjetar u leđa i ulije nova doza optimizma“.

Ta poruka, dodaje, nije upućena samo domaćoj javnosti, nego i državama članicama EU, osobito onima u kojima postoje određene dileme ili koje nedovoljno brzo ispunjavaju svoj dio obaveza.

Posao Ursule fon der Lajen je, prema njegovom sudu, promovisati takav optimizam i održavati politički zamah proširenja, što je „trenutno najznačajniji geopolitički projekat Evropske unije“.