Kalezić: Vlast ostvarila samo prividnu pobjedu, glasanje o Ustavu moglo bi pokrenuti prekompozicije i ubrzati izbore

Usvajanje ustavnih izmjena kojima se otvara prostor za provjeru integriteta budućih mandatara i članova Vlade predstavlja korak u ispunjavanju evropskih obaveza Crne Gore, ali način na koji je parlamentarna većina došla do potrebnih glasova ostavlja ozbiljna pitanja o političkom dijalogu i odnosu prema opoziciji. Politikolog Danilo Kalezić za Televiziju E ocjenjuje da je riječ o tek prividnom uspjehu vlasti, dok nejedinstvo opozicije tokom glasanja može biti nagovještaj političkog preslagivanja u susret izborima, koji bi, prema njegovoj procjeni, mogli biti održani ranije nego što je predviđeno.

Evropski napredak uz gorak ukus političkog preglasavanja

Crnogorski parlament usvojio je ustavne izmjene nakon višesatne rasprave i političkih pregovora, ali bez jedinstvene podrške opozicionih poslanika.

DPS, DNP i Građanski pokret URA nijesu podržali predložena rješenja koja se odnose na provjeru integriteta budućih nosilaca najviših funkcija u izvršnoj vlasti.

Podrška dijela opozicije obezbijeđena je tek nakon intervencije u predloženom tekstu, kojom je predviđeno da se poseban zakon o provjeri integriteta donosi dvotrećinskom većinom svih poslanika.

Ustavne izmjene na kraju je podržalo 56 poslanika, među kojima su bili predstavnici manjinskih partija i poslanik Evropskog saveza Branislav Nenezić.

Iako je ispunjavanje obaveza iz evropske agende pozitivno, Kalezić smatra da način odlučivanja pokazuje da vlast nije uspjela da uspostavi istinski politički dijalog.

– Ono što se desilo juče u parlamentu samo je prividni uspjeh vladajuće većine, ali može imati implikacije na unutrašnju dinamiku opozicije. Neki opozicioni poslanici su glasali, vjerujem, i pod pritiskom i usljed očekivanja međunarodne zajednice, koja i dalje nastavlja da vodi jednu vrlo neobično nekonstruktivnu politiku prema Crnoj Gori – ocijenio je Kalezić za TV E.

Prema njegovom mišljenju, parlamentarna većina je obezbijedila potreban broj glasova, ali je ostalo otvoreno pitanje spremnosti na postizanje šireg političkog dogovora o pitanjima od ustavnog značaja.

Podrška uz zahtjeve za dodatne reforme

Da je glasanje bilo praćeno političkim uslovljavanjima, pokazala su i obraćanja pojedinih poslanika koji su podršku ustavnim izmjenama povezali sa zahtjevima za rješavanje drugih pitanja.

Poslanik Ilir Čapuni saopštio je da su predstavnici albanskih partija iznijeli dva zahtjeva, koji se odnose na reformu Ministarstva dijaspore i izmjene izbornog zakonodavstva u dijelu afirmativne akcije za albanske i manjinske mandate.

– Isporučili smo dva zahtjeva i imamo blage vijesti i dobre vibracije većine. Radi se o reformi Ministarstva dijaspore i reformi izbornog zakonodavstva koje se tiče albanskih i manjinskih mandata. Dobili smo garancije i podršku da idemo ka tim reformama i podržaćemo izmjene Ustava – poručio je Čapuni.

Podršku je dao i predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, odbacujući pokušaje da se njegova partija predstavlja kao zastupnik interesa Hrvatske, a ne Crne Gore.

Vuksanović je naglasio da je interes Crne Gore za HGI iznad svih drugih interesa, te da položaj hrvatske zajednice nije moguće posmatrati odvojeno od ukupnog razvoja države.

– Ne može Hrvatima u Crnoj Gori biti dobro ako je bilo kome loše. Ne može Hrvatima biti dobro ako je loše Crnoj Gori. Zbog toga smo se, shvatajući važnost ovog pitanja i mogućih posljedica neusvajanja, odlučili da damo podršku – kazao je Vuksanović.

Glas Branislava Nenezića i pitanje budućih odnosa u opoziciji

Posebnu pažnju izazvala je podrška poslanika Evropskog saveza Branislava Nenezića, koji je glasao za ustavne izmjene, iako ostali opozicioni poslanici nijesu imali jedinstven stav o predloženim rješenjima.

Nenezić danas nije odgovarao na pozive i poruke redakcije Televizije E.

Iz Evropskog saveza su, međutim, saopštili da prvobitni prijedlog parlamentarne većine nije obezbijedio neophodan politički konsenzus, te da su upravo amandmani opozicije omogućili izlazak iz političkog zastoja.

Kako su naveli, bez prihvatanja rješenja kojim se za donošenje zakona o provjeri integriteta propisuje dvotrećinska većina svih poslanika teško bi bilo postići dogovor.

Za Kalezića, različiti stavovi unutar opozicije mogli bi imati posljedice koje prevazilaze samo pitanje ustavnih izmjena.

– Koliko razumijem, jedan od poslanika Evropskog saveza takođe je glasao za ustavne izmjene. To može da otvori jednu vrstu preslagivanja unutar opozicionih redova, uoči onoga što će vjerovatno biti izbori mnogo ranije nego što to kalendar nalaže – smatra Kalezić.

Njegova ocjena otvara pitanje hoće li glasanje o evropskim obavezama postati i jedna od tačaka razilaženja opozicionih političkih subjekata, ali i mogućeg redefinisanja njihovih međusobnih odnosa pred naredne izbore.

Spajić glasanje predstavio kao test evropskog opredjeljenja, DPS odbacio takvu poruku

Politička polemika nastavljena je i dan nakon skupštinskog glasanja.

Premijer Milojko Spajić poručio je na društvenoj mreži X da se u parlamentu nije odlučivalo samo o ustavnim izmjenama, već i o tome ko istinski želi članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji.

Takvu poruku odbacili su iz Demokratske partije socijalista, navodeći da podrška evropskim integracijama ne podrazumijeva bezuslovno prihvatanje svakog ustavnog rješenja koje predloži izvršna vlast.

Iz DPS-a su poručili da sa Spajićem i predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem neće „iza ponoći trgovati Ustavom Crne Gore“, insistirajući na tome da se o tako važnim pitanjima mora voditi ozbiljan politički dijalog.

Sa druge strane, ambasador Evropske unije u Podgorici Johan Satler ocijenio je da su poslanici usvajanjem ustavnih izmjena pokazali odgovornost i spremnost na kompromis.

Iako je parlament uspio da obezbijedi potrebnu većinu za usvajanje ustavnih izmjena, različite reakcije parlamentarnih aktera pokazuju da dogovor o konkretnom rješenju nije otklonio dublja neslaganja između vlasti i opozicije.

Za Kalezića, upravo način na koji je postignuta većina, kao i različito glasanje opozicionih poslanika, predstavljaju moguće nagovještaje promjena na političkoj sceni.

Zato usvajanje ustavnih izmjena, osim što predstavlja korak u evropskim integracijama, otvara i pitanje buduće političke dinamike – od spremnosti vlasti na dijalog do odnosa unutar opozicije i mogućnosti prijevremenih parlamentarnih izbora.

U tom kontekstu, prema Kalezićevoj ocjeni, jučerašnja pobjeda parlamentarne većine mogla bi se pokazati kratkoročnom, dok će njene stvarne političke posljedice postati vidljivije u narednom periodu.