Jakov Milatović za BBC: ''Znamo ko smo, znamo gdje idemo, Evropa je naša stanica''

O 21. maju 2006. godine, o tome gdje je Crna Gora danas i gdje će tek biti, kao i o odnosima sa Srbijom, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović govorio je za BBC na srpskom povodom obilježavanja 20 godina nezavisnosti Crne Gore.

Kada je Crna Gora referendumom 21. maja 2006. obnovila nezavisnost, njen aktuelni predsjednik Jakov Milatović bio je student prve godine Ekonomskog fakulteta.

Dane uoči glasanja dobro pamti. Naziva ih „dinamičnim periodom života“ i za njega i za zemlju.

- Taj 21. maj bio je između dvije operacije koje sam imao, građani to možda ne znaju, o ovome nijesam ranije govorio javno-  kaže Milatović u intervjuu za BBC na srpskom: „Čini mi se da je bio 15. maj kada sam imao prvu operaciju, koja nije bila uspješno izvedena, potom sam izašao iz bolnice, oporavljao se kod kuće, izašao na glasanje, a onda ubrzo, 25. maja, imao ponovljenu operaciju.“

Na pitanje „Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom?“, zaokružio je – da, kaže.

- Smatrao sam da građani Crne Gore treba da uzmu sudbinu u svoje ruke- navodi 39-godišnji Milatović, nekadašnji zvaničnik Evropa sad, pokreta koji je odigrao veliku ulogu u smjeni Demokratske partije socijalista (DPS) i višedecenijskog lidera Mila Đukanovića.

Kaže i da su neki od najbližih ljudi, članovi njegove porodice, prijatelji i kumovi glasali drugačije, ali ni tada ni danas nije smatrao da su glasali protiv Crne Gore.

- Bez obzira na to kako je ko glasao, glasao je onako kako je mislio da je najbolje za Crnu Goru i njenu budućnost- kaže Milatović.Ispostavilo se da je odluka o nezavisnosti bila ispravna- dodaje.

O tome šta dalje čeka kandidatkinju za članstvo u Evropskoj uniji i članicu NATO-a, kao i o odnosima sa susjednom Srbijom, govorio je za BBC uoči obilježavanja 20 godina nezavisnosti Crne Gore.

Crna Gora danas

Na pitanje gdje je Crna Gora danas, Milatović nekoliko puta ponavlja – na kraju puta ka EU, što naziva „najvažnijim prioritetom“ i „istorijskom šansom“.

Taj put bio je prilično dug. Status kandidata Crna Gora dobila je 2010. godine, pregovore je otpočela 2012, ali se oni posljednjih godina odvijaju ubrzanom dinamikom. Toliko ubrzanom da je Brisel dao zeleno svjetlo za formiranje ad hoc radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore EU.

- Vjerujem da ćemo 2028. ili 2029. godine postati članica EU- kaže Milatović:

To, ističe ne bi bilo moguće da se 2020. godine u Crnoj Gori nijesu desile važne demokratske promjene, koje su otvorile vrata bržoj demokratizaciji i izgradnji nezavisnih institucija.

DPS je te 2020. prvi put poslije gotovo tri decenije ostao bez vlasti, da bi potom Milatović na predsjedničkim izborima 2023. pobijedio Đukanovića.

- Odmah nakon obnove crnogorske nezavisnosti propuštena je istorijska šansa da se taj trenutak iskoristi kako bismo izgradili nezavisne i profesionalne institucije. Umjesto toga, tadašnje rukovodstvo Crne Gore zarobilo je institucije, a fokus stavilo na privatno bogaćenje- tvrdi Milatović.

„Đukanović dio prošlosti“

Poslije smjene vlasti uslijedio je niz hapšenja i sudskih postupaka protiv nekadašnjih visokih državnih zvaničnika.Među najzvučnijim imenima su ljudi iz pravosuđa – Vesna Medenica, bivša predsjednica Vrhovnog suda, kao i bivši tužioci Milivoje Katnić, Saša Čađenović i Lidija Mitrović. Uhapšeni su i ljudi iz bezbjednosnog sistema, ali i dvojica bivših ministara iz redova DPS-a. 

Međutim, za sada je samo postupak protiv Lidije Mitrović rezultirao pravosnažnom presudom.Bivši premijer i predsjednik Milo Đukanović – čiji je rođeni brat Aco Đukanović takođe nedavno uhapšen zbog nedozvoljenog držanja oružja – govori o „revanšizmu“.

- Nakon promjene vlasti na Balkanu, a rekao bih u Crnoj Gori možda još i više, revanšizam je neizbježan. U Crnoj Gori najjednostavnije je targetirati čovjeka koji je personifikacija vlasti svih 30 godina – to sam ja, a sada alternativno pokušavaju da kriminalizuju ljude iz mog okruženja, po sistemu ‘što više’, kako bi dokazali da je sve bilo kriminalno, jer očigledno nemaju dokaze da sam ja bio nosilac kriminalnih aktivnosti.- rekao je Đukanović u intervjuu za BBC na srpskom.

Milatović je na tezu o navodnom revanšizmu odgovorio kratko.

- Gospodin Đukanović u prethodnom periodu imao je važnu ulogu u političkom životu Crne Gore, izgubio je na izborima i ostavio bih ga tamo gdje mu je i mjesto, a to je politička prošlost kada je u pitanju Crna Gora- naveo je.

Umjesto toga, naglašava da će članstvo u EU predstavljati završetak puta ka nezavisnim institucijama, započetog 21. maja 2006. godine.

- Crna Gora biće članica Evropske unije, ali je veoma važno da to iskoristimo kao proces u kojem ćemo zaista transformisati crnogorsko društvo u društvo vladavine prava, socijalne pravde, zaštite ljudskih prava i kvalitetnog života. Jasno smo 2006. trasirali naš put i našu budućnost – znamo ko smo, znamo gdje idemo, Evropa je naša stanica- poručio je Milatović.

Odnosi sa Srbijom

Govoreći o odnosima sa Srbijom, sa kojom na zvaničnom nivou često postoje političke razmirice, Milatović daje gotovo diplomatske odgovore.

Naglašava da dvije zemlje dijele „snažne porodične, kulturne i ekonomske veze“, da međusobni odnosi „idu uzlaznom putanjom“, dok Srbiju vidi kao „jednog od najvažnijih partnera Crne Gore“.

I ponovo pominje Evropsku uniju.

- Naša politika prema Srbiji je jasna – vidimo je kao zemlju sa kojom želimo da imamo najbolje moguće odnose i ukoliko Crna Gora kroz evropski put može dodatno pomoći i ostatku Zapadnog Balkana, srećni smo zbog toga- kaže Milatović.

Slične poruke mogle su se sa obje strane čuti i 2023. godine, tokom prve zvanične posjete Milatovića Beogradu, kada se sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Međutim, opuštenu atmosferu uz večeru i muziku u vili u Beogradu brzo su zamijenila tamnija odijela, ozbiljniji izrazi lica i poruke dvojice predsjednika Iako zadovoljni što je crnogorski predsjednik poslije mnogo godina došao u zvaničnu posjetu Beogradu, obojica su priznala da postoje i otvorena pitanja, kamenčići, pa i nešto veće prepreke koje opterećuju odnose dvije države.

Sa jedne strane je Kosovo, čiju je nezavisnost Crna Gora priznala 2008. godine, zajedno sa nekim od najmoćnijih zemalja svijeta, uprkos protivljenju Srbije.

Sa druge strane je Svetozar Marović, posljednji predsjednik državne zajednice Srbije i Crne Gore i dugogodišnji saradnik Đukanovića, koji u Beogradu izbjegava zatvorsku kaznu izrečenu u rodnoj zemlji.

Marović je 2015. godine uhapšen u Crnoj Gori pod sumnjom za korupciju i šverc, ali je po izlasku iz pritvora utočište pronašao u glavnom gradu Srbije, gdje se i danas nalazi.

U međuvremenu je u Crnoj Gori osuđen, ali ga zvanični Beograd nikada nije izručio, uprkos zahtjevima Podgorica i sporazumu dvije zemlje o ekstradiciji.

- Moje mišljenje je da svako ko je pravosnažno osuđen, među kojima je i Marović, treba da odsluži kaznu. Dobio sam uvjerenje da će se Srbija odgovorno ponijeti prema ovom pitanju- diplomatski je Milatović 2023. odgovorio na novinarsko pitanje.

Međutim, u posljednje tri godine nije bilo pomaka.

Da u odnosima dvije zemlje i dalje postoje trzavice pokazala je i godišnjica referenduma.

Nekoliko dana prije razgovora sa Milatovićem, predsjednik Vučić odbio je poziv na proslavu 20 godina crnogorske nezavisnosti.

- Naravno, u tome neću učestvovati. Srbiju volim najviše na svijetu i da slavim tako nešto bilo bi me sramota i pljunuo bih sebi i svom narodu u lice, a oni neka slave šta god hoće- rekao je Vučić.