Huter: Crnoj Gori nije potreban „srpski odgovor“, već evropski dogovor; Mi smo opozicija vama a vi ste opozicija državi

Poslanici Skupštine Crne Gore nastavili su danas raspravu o Predlogu za promjenu Ustava, koji je Vlada uputila parlamentu. Za usvajanje ustavnih izmjena neophodna je dvotrećinska većina.

Predloženim izmjenama mijenja se sastav i način izbora članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, dok se drugi dio odnosi na ustavni položaj Centralne banke Crne Gore.

Podsjećamo, predstavnici opozicije prvog dana rasprave poručili su da je odgovor parlamentarne većine na njihovu platformu za prevazilaženje političke krize preduslov za dogovor o podršci ustavnim promjenama, naglašavajući da neće pristati na, kako su naveli, ucjene i etiketiranja.

Sa druge strane, predstavnici vladajuće većine poručili su da će se u ponedjeljak, kada je planirano glasanje, jasno pokazati koje političke partije iskreno podržavaju evropski put Crne Gore.

U nastavku rasprave poslanik DPS-a Oskar Huter ocijenio je da se u javnosti pokušava stvoriti pogrešna slika o evropskim vrijednostima.

– Na sceni je pokušaj da nas oni koji su se otvoreno deklarisali kao protivnici evropskog puta danas prozivaju za evropske vrijednosti. Oni koji su zaobilazili, ignorisali i otvoreno kršili Ustav sada sebe predstavljaju kao njegove najveće branioce – kazao je Huter.

Komentarišući izjave predsjednika Skupštine Andrije Mandića, Huter je poručio da je paradoks da upravo on poziva druge da se izjasne jesu li Evropljani.

– Zamislite apsurda da Andrija Mandić poziva nekoga da se legitimiše da li je Evropljanin ili nije. Ima li veće ironije? Onda se dosjetio nove političke doktrine i najavio, kako je rekao, novi srpski odgovor. Iskustvo nas uči da se njegove najave uvijek svedu na prijetnje. Bilo bi dobro da građani znaju kakav odgovor i kome. Da li je to odgovor evropskoj budućnosti Crne Gore i njenom građanskom karakteru ili nas vraća u vrijeme pozivanja ratnih drugova da otkopavaju oružje? – rekao je Huter.

On je zaključio da Crnoj Gori nije potreban, kako je naveo, „srpski odgovor“, već evropski dogovor.

– Crnoj Gori nije potreban nikakav srpski, već evropski odgovor. Potreban nam je evropski, džentlmenski i ljudski dogovor, crnogorska riječ. Dogovor koji gradi zajedničku budućnost umjesto novih podjela. Samo takvi dogovori vode Crnu Goru ka evropskoj budućnosti – poručio je Huter.

Na Huterovo izlaganje reagovao je poslanik Nove srpske demokratije Vaso Obradović, ocjenjujući da je poslanik DPS-a „promašio temu“ rasprave o ustavnim promjenama.

– Tema nije Nova srpska demokratija ni Andrija Mandić. Bavite se vi svojim transformacijama i svojim avetima prošlosti, imate tu posla. Zašto na ovaj način raspravljate o predloženim izmjenama Ustava? Zato što je za vas proces donošenja odluka veoma težak, jer se radi o odgovornim ljudima – kazao je Obradović.

Odgovarajući na repliku, Huter je poručio da bi predstavnici NSD-a trebalo da pažnju usmjere na sopstvenu političku transformaciju.

– Možda nama, kako kažete, malo fali, ali vama za transformaciju fali mnogo. Za početak vas molim da se odreknete ratnih zločinaca i poraženih ideologija. To treba da pokažete kao primjer, a nijeste to uradili. Slavite nekakve lažne ratne heroje i tako nas vodite u Evropu? Manite se više kartela i zastava. Naša djeca žele da žive u znanju i ljubavi, a ne da nas vraćate podjelama. Manite se otkopavanja oružja. Ako ga otkopate, ponesite ga ministru unutrašnjih poslova pa ga prijavite, a ako nećete, čuvajte ga za crne dane kojima non-stop prijetite. Kažete da nas brinu rezultati, a nikakvih rezultata bez nas ne bi bilo. Mi smo opozicija vama, a vi ste opozicija državi – poručio je Huter.

Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević, je ustavne izmjene ocijenio kao pokušaj oživljavanja politike nekadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića.

– Ovo nijesu nikakve ustavne promjene, već vudu vradžbine parlamentarne većine,  okupljene oko glavnog Vrača sa Ribnice Johana Satlera, u pokušaju oživljavanja političkog zombija Ranka Krivokapića. Ovo je njegovo životno djelo – najantisrpskiji dokument u istoriji Crne Gore, u kojem nema srpskog jezika kao službenog, nema trobojke ni dvojnog državljanstva – kazao je Knežević.

On je ustvrdio da se ovim izmjenama, kako je rekao, ponovo udara na srpski narod, srpski jezik i Srpsku pravoslavnu crkvu, ocjenjujući da nije slučajno što se, dvije decenije nakon usvajanja Ustava, ponovo otvara pitanje njegovih promjena.

– Danas, dvadeset godina kasnije, parlamentarna većina pokušava da oživi tu politiku, iako nikada nije bilo više Srba na mjestima sa kojih se odlučuje – rekao je Knežević.

Dodao je i da su, prema njegovim riječima, srpskim političarima zabranjeni ulasci u pojedine susjedne države, dok premijer Milojko Spajić, kako je naveo, o tome ćuti.

Nezavisni poslanik Miodrag Laković, koji je ocijenio da se stav opozicije o ustavnim promjenama ne može posmatrati van šireg političkog konteksta.

– Prateći današnja izlaganja, neko ko ne poznaje političku genezu ovog trenutka mogao bi steći utisak da je opozicija obijesna i hirovita, da neće da glasa za ustavne promjene dok se ne završe određeni politički dogovori i da radi protiv evropskog interesa Crne Gore. Međutim, to nije stvarni kontekst – kazao je Laković.

Podsjetio je da je parlamentarna većina u martu usvojila dva zakonska rješenja uprkos upozorenjima stručne i međunarodne javnosti.

– Ova parlamentarna većina je u martu usvojila dva zakonska rješenja suprotno ne samo stavovima opozicije, već i pravničke ekspertize, nevladinog sektora koji se godinama bavi usklađenošću zakona sa Ustavom i ljudskim pravima, suprotno stavovima Agencije za sprečavanje korupcije, ali i zabrinutosti Evropskog parlamenta. Ti zakoni jesu usvojeni legalno, ali nijesu legitimni. Demonstrirali ste političku silu i jasno poručili da vas ne interesuje šta misle opozicija, nevladin sektor, pa čak ni Evropski parlament – rekao je Laković.

- Usvojili ste zakone unilateralnom odlukom, što je legalno, ali nije legitimno. To ste uradili jer vam se tako može. I u javnosti ste demonstrirali stav da vas ne interesuju stavovi opozicije, jer imate dovoljno glasova da usvajate zakone. A kako ste evoluirali u tako negativnom pravcu? Prije samo pola godine, prvi među vama i nama, predsjednik Skupštine, je kazao da je spreman da nosi predstavnike opozicije u EU, rizikovali ste diskus herniju, povredu karlice… Nije vas bilo briga za posljedice, takva je bila vaša eurofanatičnost. Šta se promijenilo od toga trenutka, od spremnosti da nosite nekog, da niste spremni da razgovarate sa opozicijom. Niste spremni za razgovor jer ste skloni samo razgovorima kada se dogovarate između sebe i kada dogovoarate pozicije - kazo je Laković.