Đukanović: Pitanje je jesu li podaci prikupljeni u politički turbulentnom periodu potpuno relevantni, donosioci odluka rukovode se obavezama prema Beogradu

Rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, očito, nijesu zadovoljili previsoka očekivanja zvaničnog Beograda, njihovih proksija i eksponenata unutar aktuelne vlasti. Ipak, prilično sinhronizovane poruke i potezi kojima svjedočimo prethodnih dana ukazuju na nastavak političkih previranja, podstaknutih sa istih adresa.

Politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, doc.dr Nikoleta Đukanović u razgovoru za Portal Analitika ističe da je najavljena agenda usmjerena na produbljivanje polarizacije, bavljenjem identitetskim temama, umjesto fokusiranja na zabrinjavajuću statistiku, naročito u dijelu podataka vezanih za demografsku strukturu stanovništva.

Demografski podaci ukazuju da nas je sve manje

Govoreći o popisnim rezultatima, te njihovom uticaju na društveno-političke prilike u zemlji, sagovornica Analitike napominje da je popis sprovođen u vremenu koje su obilježile izuzetne političke turbulencije, uprkos drugačijim preporukama i standardima koji definišu tu oblast, što je, kako ističe, prva jako značajna činjenica kada je riječ o čitavom procesu.

- Samim tim, pitanje je da li su prikupljeni podaci potpuno relevantni. S obzirom na to da su u Crnoj Gori uvijek identitetske teme i podjele, nažalost, najvažnije, sigurna sam da će i ti podaci opredijeliti politike djelovanja političkih konstituenata crnogorskog parlamenta - ocjenjuje Đukanović.

Podsjeća na izjave predsjednika Skupštine Andrije Mandića, ali i ministra Dragoslava Šćekića iz SNP-a koji su, kako ukazuje, već prvog dana najavili agende.

Smatra da u tom kontekstu treba posmatrati i javni poziv MUP-a vezan za izmjene i dopune Zakona o državljanstvu, a koji je raspisan 15. oktobra.

- Nakon rezultata popisa, partije vlasti kreću u realizaciju njima ključnih zadataka, poput izmjena Zakona o državljanstvu, usvajanja Zakona o stranim agentima i sličnim opasnim idejama. Vjerujem da nije slučajno da se baš podudarno sa objavljivanjem rezultata popisa pokreće poziv, uprkos svim reakcijama stručne javnosti na opasnost i neopravdanost te ideje - ukazuje Đukanović.

Ističe i kako je uvjerena da se donosioci ovakvih odluka dominantno rukovode obavezama prema vlastima u Beogradu, a ne prema svojim predizbornim obećanjima ili potrebama i očekivanjima građana.

- Ono što mene zabrinjava jeste da još nemamo nikakve naznake da će vlast u Podgorici biti brzo sastavljena, a tim odugovlačenjem guramo lokalni parlament u nove izbore, te gradske službe u privremeno finansiranje - upozorava Đukanović.

Kako naglašava, to znači da će i ovako loše stanje u brojnim lokalnim preduzećima biti još gore.

- A naši politički predstavnici, ono što bi trebalo da bude statistički podatak, koriste kao srž svoje političke agende i političkog djelovanja - podvlači sagovornica Analitike.

Takođe, mišljenja je da najviše zabrinjavaju demografski podaci, koji, kako navodi, ukazuju na to da nas je, i ovako malobrojnih, sve manje.

- Često čujemo tezu da će, kada se učlanimo u EU, veliki broj mladih i sposobnih osoba da napusti državu.Ja se bojim da ako ne uozbiljimo demografske politike i racionalno ne sagledamo situaciju u kojoj se nalazimo, bez obzira na političke preference, neće imati ko da ode - upozorava Đukanović.

Zakon o stranim agentima ključni stepenik ka otvorenoj autokratiji

Upitana očekuje li da će se, uprkos protivljenju ostatka vlasti, prijedlog Zakona o agentima stranog uticaja ipak naći u skupštinskoj proceduri, Đukanović ukazuje da navedena inicijativa koalicije ZBCG predstavlja ključni stepenik za prelazak iz jedne nekonsolidovane demokratije u otvorenu autokratiju.

- Ambijent u kojem se razvija naše civilno društvo je vrlo nepovoljan. Aktuelna vlast ne razumije da je jako civilno društvo neophodno za demokratski razvoj, a kritika se gotovo ne trpi - napominje sagovornica Analitike.

Stoga je, kako ističe, ovaj pokušaj u stvari namjera da se kritičari onemoguće u svom radu, da se uguši slobodna riječ, te poput autokratskih režima osudi i zabrani svako ko je protiv aktuelnih vlasti.

- Imajući u vidu prirodu partija ZBCG, mislim da im je ova ideja i više nego bliska, i da će i u narednom periodu tražiti način kako da do njene realizacije dođu. Izuzev toga što istinski ne podržavaju razvoj slobodne misli, ove partije gotovo da ni ne razumiju osnovne postulate demokratije i principe sloboda koje takvi sistemi građanima garatuju - podvlači Đukanović.

Mandić suvereno vlada parlamentarnom većinom

Đukanović naglašava da je samoinicijativna promjena skupštinskog logotipa novi pokazatelj da Andrija Mandić ne poštuje nikakve procedure.

- Već sam ranije kazala da je ovaj čin samo još jedna u nizu aktivnosti gospodina Mandića u cilju ostvarivanja svog partijskog zadatka zadovoljavanja interesa vlasti u Beogradu, raspirivanja podjela i dalje radikalizacije crnogorskog društva. Takođe, ovaj postupak za mene nije ništa drugo do svojevrsna provokacija, usmjerena na omalovažavanje crnogorske države - izričita je Đukanović.

Kako dodaje, aktuelna većina se često ne suprotstavlja njegovim odlukama jer im je računica jasna, zadržati vlast po svaku cijenu.

- Tako posljednjih mjeseci vidimo da većinom suvereno vlada Mandić, te da ostali konstituenti ni ne pomišljaju na neku vrstu otpora ili neprihvatanja njegovih ultimatuma - ukazuje Đukanović.

Vučić Crnu Goru gleda kao svoju teritoriju

Naša sagovornica ističe da nije iznenađena izostankom reakcije državnog vrha nakon skandaloznog performansa predsjednika Srbije tokom samita Brdo-Brioni procesa u Tivtu.

- Uostalom, Vučić je ipak vrlo autoritaran lider koji ne bi dozvolio reakciju negodovanja svojih poslušnika u Crnoj Gori - naglašava Đukanović.

Prema njenim riječima, sve je očiglednija teza da vlasti u Beogradu ne mogu da istrpe činjenicu da Crna Gora brže napreduje na putu integracije u evropsku porodicu naroda, te da na sve načine, preko svojih eksponenata u crnogorskoj vlasti, ali često i neposredno pokušavaju da destabilizuju procese u našoj državi, ne bi li pred svojim građanima mogli da prikažu da su oni lideri u regionu i na taj način održali podršku za dalje upravljanje političkim procesima u svojoj državi.

- Ono što govori u prilog ovoj tezi, jeste i činjenica da nakon svakog krucijalnog napretka Crne Gore i podrške sa zapadnih adresa, eksponenti politike zvaničnog Beograda u našoj državi pokreću teme koje duboko dijele crnogorsko društvo. Očekivano je da su odnosi između ove dvije države sadržajniji i usmjereni na saradnju od kada su na vlast došle partije koje su usmjerene na zaštitu njihovih interesa u Crnoj Gori, ali je očigledno da napori da zadovolje Vučića nijesu dovoljni, kao i da se crnogorski političari mire sa ponižavajućim odnosom koji Vučić prema njima ima u kontinuitetu - podvlači Đukanović.

Sa druge strane, kako dodaje, Vučić se prema novinarima ponašao u Tivtu onako kako se ponaša u Srbiji.

- Iz čega se može izvući zaključak da Crnu Goru sagledava kao „svoju“ teritoriju u kojoj se toleriše takvo ponašanje - ukazuje Đukanović.

Spajić ne razumije potrebu da se društvo vrijednosno deklariše

Govoreći o nezainteresovanosti premijera Milojka Spajića za pitanja koja bi mogla ozbiljno ugroziti evropski put Crne Gore, Đukanović ocjenjuje da su pregovori i evropske integracije samo maska u odnosu na principe koje Spajić želi da uspostavi.

- Po meni, on koji dolazi iz svijeta biznisa, ne razumije potrebe da se društvo vrijednosno deklariše u odnosu na određene politike, smatrajući da stabilnost društvenih procesaodređuje finansijska situacija - naglašava Đukanović.

U tom smislu, kako napominje, Spajić se dominantno bavi ekonomskim temama, a manje drugim društvenim problemima koje de facto imamo u našem društvu.

- To otvara značajan prostor ostalim političkim konstituentima vlasti da ponovo na bazi identitetskih podjela grade politički kapital i da razaraju građansko tkivo države, gurajući u etar teme koje dijele crnogorsko društvo, znajući da će ostati bez njegovog jasnog stava zbog kojeg bi se potencijalno ugrozila stabilnost Vlade - podvlači Đukanović.

Koaliranje Milatovića sa DPS vratilo bi ZBCG na irelevantnu poziciju

Komentarišući sukob ministra odbrane Dragana Krapovića i načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore generala Zorana Lazarevića, sagovornica Analitike ukazuje da nefunkcionalnost između institucija i njihovih predstavnika koja kao česta pojava na političkoj sceni podrazumijeva dominantno političke obračune, lične animozitete, pitanje ega i sujete koji se prenose i na nivo lokalne ili nacionalne vlasti.

- Tako vidim i pitanje odnosa Krapovića i Lazarevića, uz napomenu da taj primjer pokazuje da ako ste vi potencijalno politički nepodobni vaše stručno znanje, kompetencije i iskustvo nijesu relevantne za rad u službi - ocjenjuje Đukanović.

Smatra da se ovakav vid odnosa koji je dobio nevjerovatne dimenzije, negativno prenosi i na pitanje funkcionalnosti vojnih struktura, narušavanje ugleda i poštovanja Vojske i vojnog poziva uopšte, degradaciju službe i netolerisanja profesionalizma.

- Dodatno, posebno je pitanje narušavanja ugleda Crne Gore u NATO savezu. To kakvu poruku šaljemo time što nemamo ambasadora, što šaljemo neadekvatne kadrove na važne sastanke u organima koji donose ključne odluke u Alijansi, ostavlja trajnu štetu po poziciju Crne Gore i naše odnose sa NATO-om i članicama pojedinačno - ukazuje Đukanović.

Mišljenja je da predsjednik Milatović ispravno postupa u ovom slučaju, te da sa pravom pokušava da se izbori za onemogućavanje dalje politizacije onih struktura u državi koje bi trebale biti nezavisne od politike.

Osvrnuvši se na prijetnje koalicije ZBCG upućene Milatoviću u kontekstu formiranja podgoričke vlasti, Đukanović ističe da bi eventualno koaliranje Milatovića, URE i DPS-a u velikoj mjeri ugrozilo vlast na nacionalnom nivou.

- To bi ZBCG ponovo stavilo na irelevantnu poziciju, čime možemo objasniti vrlo burno reagovanje na ideju o koaliciji sa DPS-om - zaključuje Đukanović.