<article>Opštinski odbor Demokratske partije socijalista Kolašin saopštio je da lokalna vlast planira usvajanje novog Kadrovskog plana kojim se broj sistematizovanih radnih mjesta u opštinskoj upravi povećava za 45, uz ocjenu da je riječ o nastavku partijsko-porodičnog zapošljavanja.Iz DPS-a navode da je predsjednik Opštine, u odgovoru na odborničko pitanje Matije Bulatovića, saopštio da je trenutno u Opštini zaposleno 105 lica, dok je novim Kadrovskim planom predviđeno povećanje tog broja na 150.— Očigledna je namjera lokalne vlasti da masovnim zapošljavanjem pokuša da spriječi izborni poraz, zapošljavajući partijski i porodično podoban kadar — tvrde iz kolašinskog DPS-a.Naglašavaju da se Kadrovski plan odnosi isključivo na lokalnu upravu, te da njime nijesu obuhvaćena lokalna preduzeća i javne ustanove, u kojima se, kako navode, već primjenjuje ista praksa zapošljavanja politički podobnih kadrova.Dodatnu zabrinutost, kako ističu, izaziva plan o osnivanju još jednog lokalnog preduzeća, koje bi upravljalo Sportskom zonom, čime bi Kolašin uskoro imao ukupno pet lokalnih preduzeća.— Građanima Kolašina je jasno da osnivanje novih preduzeća nije u funkciji opšteg dobra, već političkog interesa i partijskog zapošljavanja — poručuju iz DPS-a, dodajući da će se javnost još jednom uvjeriti u, kako navode, politički karakter onih koji su se predstavljali kao borci protiv nepotizma i partijskog zapošljavanja.</article>

Opštinski odbor Demokratske partije socijalista Kolašin saopštio je da lokalna vlast planira usvajanje novog Kadrovskog plana kojim se broj sistematizovanih radnih mjesta u opštinskoj upravi povećava za 45, uz ocjenu da je riječ o nastavku partijsko-porodičnog zapošljavanja.
Iz DPS-a navode da je predsjednik Opštine, u odgovoru na odborničko pitanje Matije Bulatovića, saopštio da je trenutno u Opštini zaposleno 105 lica, dok je novim Kadrovskim planom predviđeno povećanje tog broja na 150.
— Očigledna je namjera lokalne vlasti da masovnim zapošljavanjem pokuša da spriječi izborni poraz, zapošljavajući partijski i porodično podoban kadar — tvrde iz kolašinskog DPS-a.
Naglašavaju da se Kadrovski plan odnosi isključivo na lokalnu upravu, te da njime nijesu obuhvaćena lokalna preduzeća i javne ustanove, u kojima se, kako navode, već primjenjuje ista praksa zapošljavanja politički podobnih kadrova.
Dodatnu zabrinutost, kako ističu, izaziva plan o osnivanju još jednog lokalnog preduzeća, koje bi upravljalo Sportskom zonom, čime bi Kolašin uskoro imao ukupno pet lokalnih preduzeća.
— Građanima Kolašina je jasno da osnivanje novih preduzeća nije u funkciji opšteg dobra, već političkog interesa i partijskog zapošljavanja — poručuju iz DPS-a, dodajući da će se javnost još jednom uvjeriti u, kako navode, politički karakter onih koji su se predstavljali kao borci protiv nepotizma i partijskog zapošljavanja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kolašin

Politika

DPS Kolašin: Vlast planira povećanje broja zaposlenih i osnivanje novog preduzeća

Nedavni protest prevoznika, kojim je bio blokiran uvoz robe na granicama, nanovo je aktuelizovao pitanje potrebe formiranja robnih rezervi. Crna Gora ih nema od 2003. godine, a uprkos brojnim obećanjima bivših, ali i trenutne vlade, još ništa nije urađeno.&nbsp;
- Da, to nije dobro jer smo uvozno zavisna ekonomija i trusno područje - kaže posljednji direktor Robnih rezervi Miro Blečić.&nbsp;
Za razliku od robnih rezervi, Crna Gora je počela da formira naftne rezerve, pa se u slučaju nestašica i poremećaja na tržištu energenata za sada mogu podmiriti potrebe stanovništva za mjesec i po.
Zbog nedavnog protesta prevoznika i blokiranih graničnih prelaza, koji je završen dogovorom, izbjegnuti su poremećaji na tržištu i moguće nestašice robe. Ostalo je, međutim, pitanje šta bi se desilo da je protest potrajao, jer nemamo robne rezerve. Zato posljednji direktor Robnih rezervi, Miro Blečić, nema dilemu da bi formiranje zaliha robe trebalo da bude jedan od prioriteta države.
- Tim prije što smo na trusnom području, što smo u neposrednom okruženju ratnih sukoba, i što je po prirodi stvari sve prisutniji problem vremenskih nepogoda. Podsjetiću vas da je proizvodnja crnogorske poljoprivrede na nivou od 8 do 12% – ne prevazilazi desetak procenata. Šta to praktično znači? Da svaki deseti stanovnik može biti prehranjen domaćim proizvodima. Preferiramo turizam kao stratešku granu, pa čim da ih ugostimo - kazao je Miro Blečić, bivši direktor Robnih rezervi.
Crna Gora nema robne rezerve od 2003. godine, a uprkos brojnim obećanjima bivših, ali i trenutne vlade, nije urađeno ništa. Hoće li i kada biti donesen zakon koji će regulisati ovo pitanje iz resora Nika Đeljošaja, nijesmo uspjeli saznati.
Da su Crnoj Gori neophodne zalihe robe potvrdila je i analiza Ekonomskog fakulteta iz 2022. godine. Tada je procijenjeno da bi državu nabavka i skladištenje robe koštala 22 miliona eura. Blečić, međutim, smatra da će zbog inflacije i rasta cijena sada biti potrebno mnogo više novca.
- Očekivati je barem dvostruko veću vrijednost. Znam da je skladište na Goranjsku u dosta zapuštenom stanju, ali moglo bi se relativno brzo staviti u funkciju. Prostor koji se nalazi u Nikšiću, PTK, mislim da je privatizovan. U Baru takođe, u Luci, u Mojkovcu, dijelom - kazao je Blečić.
Za razliku od robnih rezervi, država je od prošle godine počela da formira rezerve nafte. Dio novca obezbijeđen je od pomoći Evropske unije, a ostatak će biti finansiran od naknade koju građani plaćaju kroz maloprodajnu cijenu goriva.
- I na ime te naknade smo do sada skupili oko 12,5 miliona eura. Crna Gora u ovom trenutku ima formirano 42.000 tona naftnih derivata, što bi, u prevodu, omogućilo nekih mjesec i po dana normalnog funkcionisanja u slučaju prekida snabdijevanja - kazala je Zorana Sekulić iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Kompletnu količinu rezervi nafte Crna Gora trebalo bi da formira do ulaska u Evropsku uniju.

Crna Gora i dalje bez robnih rezervi: Formirane naftne zalihe dovoljne za mjesec i po

Administracija Donalda Trampa potrošila je najmanje 40 miliona dolara kako bi deportovala oko 300 migranata u zemlje koje nijesu njihova domovina, proširujući tokom protekle godine praksu deportacija u treće zemlje s ciljem da se ubrza udaljavanje migranata iz SAD-a, navodi se u izvještaju koji je sačinilo demokratsko osoblje Senatskog odbora za vanjske poslove.
Demokrate u ovom odboru, predvođene senatorkom Džin Šahin, u izvještaju oštro kritikuju praksu deportacija u treće zemlje, nazivajući je „skupom, rasipničkom i loše nadziranom“, te pozivaju na „ozbiljnu kontrolu politike koja danas uglavnom funkcioniše u mraku“.
State Department, koji vodi pregovore o uspostavljanju ovih programa, stao je u odbranu prakse deportacija u treće zemlje i predstavlja je kao dio Trampove kampanje protiv ilegalne imigracije.
- Uhapsili smo ljude koji su članovi bandi i deportovali smo ih. Ne želimo članove bandi u našoj zemlji - odgovorio je državni sekretar Marko Rubio na pitanje o nekim od deportacija u treće zemlje tokom saslušanja u Senatu prošlog mjeseca.
Izvještaj, koji predstavlja prvi kongresni pregled ovih sporazuma, otkriva paušalne uplate u rasponu između 4,7 i 7,5 miliona dolara prema pet država — Ekvatorijalnoj Gvineji, Ruandi, Salvadoru, Esvatiniju i Palauu — kako bi se migranti deportovali u te zemlje.
Salvador je u martu prošle godine primio oko 250 državljana Venecuele, dok je ostalim državama poslato znatno manje deportovanih — od 29 osoba poslatih u Ekvatorijalnu Gvineju do nijedne osobe poslate u Palau, navodi se u izvještaju.
Zemlje analizirane u izvještaju predstavljaju tek mali dio ukupnih napora Trampove administracije da migrante deportuje u treće države. Prema internim dokumentima administracije koje je pregledala agencija Asošijeted pres, postoji 47 sporazuma o trećim zemljama u različitim fazama pregovora. Od tog broja, 15 je već zaključeno, a 10 je u završnoj fazi ili blizu zaključenja.
Administracija pregovara i sa državama koje će prihvatati tražioce azila iz SAD-a dok se obrađuju njihovi zahtjevi za azil, navodi se u internim dokumentima. U toku su pregovori o 17 takvih sporazuma, uključujući devet koji su već formalno stupili na snagu, premda administracija tvrdi da sporazumi ne moraju nužno biti potpuno zaključeni kako bi ljudi bili poslati u te zemlje.
Organizacije za zaštitu prava migranata oštro su kritikovala politiku „trećih zemalja“ kao neodgovornu taktiku koja krši pravo na pravičan postupak i može ostaviti deportovane ljude zaglavljene u državama s dugom istorijom kršenja ljudskih prava i korupcije.
Tokom posjete Južnom Sudanu, osoblje demokrata iz odbora pronašlo je kuću ograđenu zidom, s naoružanim čuvarima, u kojoj su bili smješteni deportovani migranti, među njima i osobe iz Vijetnama i Meksika.
Demokrate se u izvještaju ponajviše fokusiraju i na to koliko je ova politika rasipnička i neefikasna. Dokument daje više primjera u kojima su migranti deportovani u treću zemlju, da bi SAD kasnije platio još jedan let kako bi se ta osoba vratila u svoju matičnu državu.
- U mnogim slučajevima, migranti su mogli biti vraćeni direktno u svoje matične zemlje, čime bi se izbjegli nepotrebni letovi i dodatni troškovi - navela je Šahin u saopštenju koje su takođe potpisali demokratski senatori Kris Kons, Tami Dakvort, Tim Kejn, Džek Rouzen i Kris Van Holen.
I dalje je nejasno kakve koristi zemlje koje prihvataju državljane trećih zemalja dobijaju, ili očekuju da dobiju, zauzvrat.
Nakon što je prošle godine stupio na snagu jedan od sporazuma, Južni Sudan je Vašingtonu poslao listu zahtjeva, uključujući američku podršku krivičnom gonjenju jednog opozicionog lidera i ukidanje sankcija visokom zvaničniku optuženom da je pronevjerio više od milijardu dolara javnih sredstava, navodi se u diplomatskoj prepisci koju je State Department objavio u januaru.
Šahin je takođe dovela u pitanje uplatu od 7,5 miliona dolara koja je poslata Ekvatorijalnoj Gvineji u isto vrijeme kada je Trampova administracija razvijala odnose s potpredsjednikom te zemlje, Teodorom „Tedijem“ Nguemom Obiangom. On je među najpoznatijim svjetskim liderima optuženim za korupciju, poznat po raskošnom životnom stilu koji je privukao pažnju tužilaca u više država.

SAD potrošio 40 miliona dolara na oko 300 deportacija u treće zemlje

“Budilnik vikendom” na Televiziji E donosi priču o onima koji godinama žive sa bubrežnim oboljenjima. Gošće u studiju su Nina Cicmil i Irena Čabarkapa, koje iz ugla pacijenata i porodica ukazuju na izazove, važnost podrške zajednice i potrebu za sistemskim rješenjima.
Bavimo se i pripremom Strategije za unapređenje kvaliteta života Roma i Egipćana u Crnoj Gori za period 2026–2030. Fokus emisije biće na ključnim prioritetima: pravu na bezbjedan dom, obrazovanje djece, iskustva iz prethodnog strateškog perioda i mjerama koje država planira u narednim godinama.
Donosimo i sportsku priču – Aleksandar Grbović, predstavnik Crne Gore u nordijskom skijanju, govori o putu do Zimskih olimpijskih igara i izazovima sportista iz malih zemalja.
Govorićemo i o ilustraciji, mašti i dječijem svijetu, gdje svaki trag boje na licu nosi malu ličnu priču. Provjerićemo kako na Dana zaljubljenih izgleda jedan radni dan u cvjećari i koliko se ljubavi krije u detaljima koje često ne primjećujemo.

"Budilnik": Aleksandar Grbović govori o putu do Zimskih olimpijskih igara i izazovima sportista iz malih zemalja

U emisiji „Jutro sa Majom“ na Televiziji E ove subote biće riječi o predrasudama, filmu i sportu, kroz razgovore sa gostima iz različitih oblasti javnog života.
Film crnogorskog reditelja Nikole Vukčevića „Obraz“, koji je nakon osam godina stigao u domaće bioskope, biće jedna od centralnih tema emisije. Povodom podgoričke premijere, gost u studiju biće glavni glumac filma Edon Rizvanolli.
U emisiji će gostovati i crnogorski fudbaler Petar Grbić, sa kojim će biti razgovarano o tome zbog čega su fudbaleri često meta predrasuda i stereotipa u javnosti.
Tema predrasuda biće dodatno otvorena kroz panel diskusiju u kojoj učestvuju Jovana Nikčević, magistar prehrambene tehnologije i pjesnikinja, Marija Podlesnik, novinarka i magistar produkcije, kao i Jelena Božović, magistar kozmetologije.
Emisija donosi otvoren razgovor o društvenim stereotipima i njihovom uticaju na različite profesije i lične identitete.

DPS Kolašin: Vlast planira povećanje broja zaposlenih i osnivanje novog preduzeća

Tagovi

Crna Gora i dalje bez robnih rezervi: Formirane naftne zalihe dovoljne za mjesec i po

SAD potrošio 40 miliona dolara na oko 300 deportacija u treće zemlje

"Budilnik": Aleksandar Grbović govori o putu do Zimskih olimpijskih igara i izazovima sportista iz malih zemalja

„Jutro sa Majom“: O predrasudama, filmu i svijetu sporta

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO