Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Politika

Trenutno sve ide u prilog negaciji istorije i na mlin Mandiću i Kneževiću, izbori 2027. biće novo crnogorsko „biti ili ne biti“

Crna Gora se nalazi na spisku država koje Rusija smatra neprijateljskim, ali nije posebno rangirana po stepenu prijetnje, piše ruski portal Vzgljad, koji se bavi analizom odnosa Moskve sa zapadnim zemljama.
Kako navodi Vzgljad, iako postoji zvanična lista država koje Rusija tretira kao neprijateljske zbog političkih i ekonomskih mjera prema Moskvi, taj spisak ne podrazumijeva numeričko rangiranje. Ipak, isti portal u svojim analizama izdvaja zemlje koje, prema njihovoj ocjeni, prednjače po intenzitetu konfrontacije sa Rusijom.
Na vrhu takvog poretka nalazi se Velika Britanija, koju ruski analitičari označavaju kao glavnog evropskog protivnika Moskve. Slijede Njemačka i Francuska, dok se u vrhu liste nalaze i Sjedinjene Američke Države, Holandija, Estonija i druge članice NATO-a i Evropske unije.
Crna Gora, iako se nalazi na spisku neprijateljskih država, ne svrstava se u uži krug zemalja koje ruski mediji označavaju kao ključne nosioce antiruske politike, navodi Vzgljad.
Podsjećamo, Crna Gora je sankcije Rusiji uvela usklađujući se sa politikom Evropske unije, a nakon početka rata u Ukrajini dodatno je pojačala restriktivne mjere prema Moskvi, uključujući zabrane, zamrzavanje imovine i političke odluke u skladu sa stavovima Brisela.

Portal ETV

Crna Gora na spisku neprijateljskih država Rusije, ali bez posebnog rangiranja

Botun je danas, prema ocjeni šefa Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrije Nikolića, više od ekološkog pitanja - postao je simptom nefunkcionalne, međusobno sukobljene većine, koja ne uspijeva da upravlja ni ključnim državnim projektima ni evropskim obavezama. U intervjuu za Portal ETV, Nikolić upozorava da aktuelna kriza ima potencijal da direktno ugrozi poglavlja u procesu pristupanja EU, te da politički otpor koji pojedini lideri vlasti pružaju projektu kolektora „djeluje toliko neuobičajeno da nameće sumnju u spoljne pritiske“. Istovremeno, Nikolić analizira rezultate DPS-a, stanje u institucijama nakon tragedija na Cetinju i predstojeći politički kurs za 2026. godinu. Portal ETV: Kada se podvuče crta ispod 2025. godine, što vidite kao najveće političke domete i rezultate DPS-a iz opozicionih klupa, a što kao najopasnije poteze aktuelne parlamentarne većine ( koje konkretne odluke, promašaje ili propuste vlasti smatrate najštetnijim po stabilnost sistema, vladavinu prava i kredibilitet Crne Gore u procesu evropskih integracija)? Nikolić: Što se tiče Demokratske partije socijalista, u najkraćem, rekao bih da smo nastavili sa kontinuiranim unutarpartijskim reformama i jačanjem političkog rejtinga. Podsjetiću vas da smo početkom 2025. godine imali Kongres na kojem smo izabrali nove stranačke organe, te da smo se nedugo nakon toga vratili na vlast u Budvi, a na izborima u Nikšiću, drugom gradu po broju stanovnika u Crnoj Gori, ostvarili rezultat od 36 odsto podrške.&nbsp; Takođe, podsjećam vas da smo na parlamentarnim izborima 2023. godine u širokoj koaliciji ostvarili rezultat od 23 odsto, a da je DPS trenutno po svim istraživanjima javnog mnjenja, sa samostalnim rejtingom oko 27 odsto, što nas čini ubjedljivo najjačom političkom strankom u Crnoj Gori. Sa legatom koji imamo kao državotvorna stranka, kad podvučemo crtu, nijesmo se ponašali antisistemski, niti smo pristajali na dogovore na štetu države koju smo stvarali, zarad kratkoročne političke koristi. Isto tako, ne zaboravite da smo onda kada smo procijenili da djelovanje vlasti ugrožava ustavni poredak - poput situacije sa neustavnom smjenom sutkinje Ustavnog suda, odgovorili blokadom Skupštine Crne Gore.&nbsp; Na drugoj strani, parlamentarna većina je nastavila sa svojom difuznom, neusaglašenom politikom, koja u praksi dovodi do inflacije problema. Najnoviji takav primjer predstavljaju posljednji dogadjaji u Botunu. Pa ipak, bez obzira što Vučićeva politička postava u Crnoj Gori nije ispunila ništa od onoga što je obećavala prije dolaska na vlast (napuštanje NATO-a, ukidanje sankcija Rusiji, otpriznavanje Kosova, promjena državnih simbola, dvojno državljanstvo, itd) kao najopasnije vidim učestale pokušaje istorijskog revizionizma i zatiranja antifašističkog nasljeđa.&nbsp; Vjerujem da je to tema koja zaslužuje angažman svih odgovornih društvenih subjekata, ne samo opozicionih političkih partija i malobrojnih nezavisnih medija i intelektualaca.&nbsp; Portal ETV: Na protestima, ali i u odbrani državnih interesa, najglasniji su dugogodišnji članovi DPS-a. Među njima nema, ili uglavnom nema, onih koji su godinama bili privilegovani dok je DPS bio na vlasti, a mnogi su već 2020. prešli na drugu stranu političkog spektra. Takođe, sadašnje rukovodstvo bez ijedne mrlje u političkoj karijeri, sa snažnim patriotskim ośećajem uživa veliko poštovanje. Što to govori &nbsp;o vrijednosnoj strukturi, reformama u partiji, ali i dubini autentične podrške biračkog jezgra DPS-a? Nikolić: Danas Demokratsku partiju socijalista podržavaju oni koji to rade iz čistog uvjerenja i bez klijentelističkih interesa. I kao što vidite - nije ih malo. Nijesu se ostvarile prognoze da će gubitkom vlasti Demokratska partija socijalista doći na jednocifren procenat podrške.&nbsp; Uprkos svim napadima koje smo bili izloženi tokom prethodnih pola decenije opozicionog staža, pokazali smo snagu ideje i žilavost naše politike. Logično, neki ljudi koji su ranije bili uz DPS da bi koristili benefite vlasti, više nijesu DPS. Ne znam šta ti ljudi danas vide kad se pogledaju u ogledalo, ali znam šta u njima vide građani i njihovi novi poslodavci – tipične preletače.&nbsp; I dobro je da takvih više nema među nama. Takvi su morali da odu, da bi došli neki novi. Vraćam se direktnom odgovoru na vaše pitanje. Demokratska partija socijalista je nakon gubitka vlasti 2020. godine, dakle, onda kad je bilo najteže, opstala zahvaljujući čvrstom karakteru i dostojanstvu svojih birača, dominantno onih koji su sa nama od 1997. godine.&nbsp; To je temelj na kojeg se danas naslanja i nova politička generacija naših glasača. Znamo dobro da je među onima koji su ostali uz Demokratsku partiju socijalista, mnogo vrijednih i poštenih ljudi koji od prvog do prvog sastavljaju kraj s krajem, ali koji drže do porodične tradicije i obraza, jer dobro znaju da se državni interesi ne prodaju ni za kakve pare. Njima i njihovim porodicama dugujemo najveću zahvalnost za podršku i prema njima osjećamo najveću odgovornost da ispunimo naša obećanja.&nbsp; Portal ETV: Može li Crna Gora realno završiti pregovore sa EU u očekivanom roku i još važnije: može li to uraditi sa postojećom vlašću? Da li u Vladi i parlamentu vidite dovoljno institucionalne zrelosti, političkog jedinstva i iskrene otpornosti na spoljne uticaje koji dolaze i sa istoka i iz regiona?&nbsp; Nikolić: Brzinu kretanja Crne Gore ka EU u ovom trenutku diktiraju geopolitički interesi koji su sračunati sa pravilno postavljenom tezom - da Evropa može biti snažna i rezistentna u odnosu na maligne uticaje samo ukoliko je ujedinjena.&nbsp; U tom kontekstu postoji jasna namjera naših partnera da Crna Gora što prije postane prva naredna članica Evropske Unije. I kao što ste vidjeli, Demokratska partija socijalista, i iz opozicije, daje svoj puni doprinos da se to dogodi. Upravo zbog toga smo i našli put do dogovora sa vladom o popisu i izbornom zakonodavstvu, te glasali za IBAR i zakone sa plavom zastavicom. Dakle, da se razumijemo, naši napori jesu usmjereni na promjenu, kako mi vjerujemo, loše vlasti, ali su još više usmjereni na ostvarivanje državnih interesa Crne Gore. Ključni državni interes danas je ubrzati učlanjenje Crne Gore u Evropsku Uniju. Taj strateški cilj postavila je Demokratska partija socijalista kada je usvajanjem Deklaracije o nezavisnosti Crne Gore iz 2006. otvorila put ka evropskim i evratlanskim integracijama. Zato Demokratska partija socijalista i kad je u opoziciji, ima veću obavezu prema nacionalnim interesima Crne Gore od postojeće vlasti, i nastavićemo da dajemo maksimalan doprinos da se članstvo Crne Gore u EU što prije dogodi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207081240_3e834e01a0b255c3b8dff2d37a42833b60effcc1a36cba981cc76f8962a78403.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207081240_3e834e01a0b255c3b8dff2d37a42833b60effcc1a36cba981cc76f8962a78403" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="Andrija Nikolić"> <figcaption>Andrija Nikolić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Portal ETV: Slučaj kolektora u Botunu prerastao je u ozbiljan institucionalni problem, sa političkim tenzijama, blokadama i neslaganjima u samoj vlasti. Kako očekujete da će se ova situacija razvijati, &nbsp;može li dalja opstrukcija projekta, koji se direktno tiče ekologije, javnog zdravlja i evropskih standarda, usporiti ili čak blokirati zatvaranje ključnih poglavlja u procesu pristupanja EU? Nikolić: Crna Gora ima vladu koja u kontinuitetu ima više međusobno suprostavljenih politika koje stalno atakuju jedna na drugu. Posljedično, problemi se javljaju non stop i svaki put do sada prevazilazili su se otvaranjem novih ministarstava i novim rasprčavanjem državne uprave po partijskom ključu. Da li će tako biti i nakon krize koja je eskalirala u Botunu, vidjećemo.&nbsp; Upadljivo je da je situacija u Botunu umjesto ekološkog pitanja i pitanja zaštite životne sredine, poprimila oblik političkog skandala u kojem se stiče utisak da Milan Knežević i Andrija Mandić imaju pojačani politički interes u odnosu na taj projekat, više nego što to sagledavaju kao ugrožavanje zdravlja ljudi u Botunu.&nbsp; Nesporno je da je izostala angažovanija komunikacija vlade sa ljudima iz Botuna, jednako kao što je nesporno da je započeti projekat za prečišćavanje otpadnih voda, važan i za životnu sredinu, i za zaštitu zdravlja ljudi, ali i za proces evropskih integracija Crne Gore.&nbsp; Ako su Knežević i Mandić zaista evropejci kakvim se predstavljaju, djeluje neobično njihov agresivan otpor tom projektu. Toliko neobično, da navodi na sumnju da su izloženi političkim pritiscima sa strane, ne bi li podstičući komplikacije u Botunu, iskomplikovali EU put Crne Gore.&nbsp; Ono što je činjenica, je da je riječ o nefunkcionalnoj parlamentarnoj većini i da je Crnoj Goroj što hitnije potrebna snažna, proevropska Vlada. A takve vlade, jasno je, ne može biti bez Demokratske partije socijalista.&nbsp; Portal ETV: Dvije tragedije na Cetinju duboko su uzdrmale povjerenje građana u institucije. Očekujete li da će ti slučajevi dobiti jasan, potpun i pravno valjan epilog? Ima li sistem kapaciteta i volje da utvrdi odgovornost čak i ako vodi ka politički osjetljivim mjestima i što biste Vi smatrali minimumom pravde za žrtve i njihove porodice? Nikolić: Nažalost, nijesam optimista po tom pitanju, jer nijesam uočio da je protok vremena doveo do bilo kakvog suočavanja sa odgovornošću. Čini mi se da, posebno kod stranaka koje rukovode sektorom bezbjednosti, nema dovoljno ni lične ni političke zrelosti da pravilno razumiju odgovornost koja ih je zapala.&nbsp; Svejedno, da li je ta odgovornost objektivna ili subjektivna. Umjesto toga, svjedočimo tome da se bezbjednosni sektor često doživljava kao instrument za sijanje dnevno-političkih intriga. U takvoj atmosferi, razgovor o minimumu pravde za žrtve i njihove porodice, nemoguće je voditi, jer na drugoj strani nema adekvatnih sagovornika.&nbsp; Portal ETV: Što će biti ključni politički kurs DPS-a u 2026. godini? Da li slijedi jačanje opozicionog savezništva, novo programsko pozicioniranje ili širi politički front? Koja će biti glavna poruka DPS-a biračima u godini koja bi mogla biti presudna za dalji razvoj političke scene u Crnoj Gori? Nikolić: Demokratska partija socijalista nastaviće da radi na obnovi povjerenja kod gradjana i u tokom 2026. godine. Cilj nam je da što spremniji uđemo u predizbornu trku za naredne parlamentarne izbore, bilo da nas čekaju u vanrednom ili u redovnom terminu.&nbsp; Kako god, vjerujemo da će to biti sudbonosni izbori za Crnu Goru. Prelomna tačka. Jer, iako Crnoj Gori trenutno ide solidno na EU putu, opšti je utisak da ova vlast nije zadovoljila. Ni one koji su je u početku podržali, kao ni nas koji smo je kritikovali.&nbsp; Prema tome, ako ne uspijemo na narednim izborima, do nas je. Crnoj Gori moramo vratiti normalnost, a uslov za to je da se svi dobronamjerni ljudi zapitaju, da li smo dovoljno odgovorni pred sobom i šta ostavljamo našoj djeci?! Država ne može preživjeti još četiri godine zadovoljavanja dječačkih ambicija, tolerisanja neznanja i vrijednosnog propadanja. Odgovorni i savjesni pojedinci imaju moralnu dužnost da na tim izborima glasaju za one stranke koje baštine građansku, proevropsku i antifašističku Crnu Goru. Puno je takvih.&nbsp; Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, kakav će konkretno biti modalitet nastupa Demokratske partije socijalista, ostaje da se vidi. Procjenjivaćemo u skladu sa najpragmatičnijim interesima, koji garantuju najbolji izborni rezultat, promjenu vlasti i kraj političke agonije koju živimo u Crnoj Gori od 2020.godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251013121024_abd82ac1dfdaa580a9324918d89a4d587a27d40792225317e52f872393ba132a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251013121024_abd82ac1dfdaa580a9324918d89a4d587a27d40792225317e52f872393ba132a" data-rendition-name="original" width="896" height="528" loading="lazy" alt="Andrija Nikolić"> <figcaption>Andrija Nikolić(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  &nbsp;

Danijela Jovanović

Nikolić za Portal ETV: Ako su Knežević i Mandić zaista evropejci kakvim se predstavljaju, njihov agresivan otpor projektu u Botunu budi sumnju u spoljne pritiske

Potpredsjednik Vlade Crne Gore, ministar vanjskih poslova i lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović u intervjuu za Portal ETV govori o prijetnjama upućenim reisu Islamske zajednice Rifatu Fejziću, evropskoj perspektivi Crne Gore, mogućim političkim i bezbjednosnim izazovima na tom putu, jačanju diplomatske mreže države, odnosima unutar Vlade, ulozi Bošnjačke stranke, kao i o aktuelnim pitanjima u odnosima sa Turskom.&nbsp; Ibrahimović naglašava da su stabilnost, vladavina prava i evropske integracije crvene linije od kojih nema odstupanja. <h2>Prijetnje reisu Fejziću i poruke mržnje</h2> Portal ETV: Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet nakon što je Islamska zajednica u Crnoj Gori prijavila policiji da su reis Rifat Fejzić i drugi preko društvenih mreža primili brojne prijetnje po život, uvrede i poruke mržnje. Kome su sve ove prijetnje bile upućene? Kakva je njihova pozadina i namjera? IBRAHIMOVIĆ: Svaka prijetnja upućena reisu Rifatu Fejziću predstavlja ozbiljan napad na društvene vrijednosti na kojima se temelji Crna Gora. Nijedna prijetnja ovakve vrste ne smije proći bez adekvatnog i pravovremenog odgovora institucija države. Tako mora biti u zemlji koja počiva na vladavini prava i koja se ponosi svojim međuetničkim i međuvjerskim skladom. Poruke nasilja mogu biti upućene svakom bez razlike, ali su motivi često isti. Prijetnje upućene reisu Fejziću izazvale su osjećaj duboke zabrinutosti zbog postojanja ideja koje mogu proizvesti ovakve poruke.&nbsp; Upravo zato ovakve prijetnje još snažnije obavezuju sve nas da ne dozvolimo da mržnja i ekstremizam dobiju prostor. Oni koji šalju poruke nasilja i straha najčešće žele izazvati podjele. Naš odgovor tada mora biti jedinstvo, dostojanstvo i povjerenje u institucije. Reis i svi koji su meta ovakvih napada imaju moju punu podršku – ljudsku, političku i institucionalnu. <h2>Evropski put i kapacitet Vlade</h2> Portal ETV: Da li Vlada, u sastavu u kojem je sada, ima kapacitet i iskrenu želju da uvede Crnu Goru u EU? Preciznije, žele li svi u Vladi evropski put Crne Gore? Ako ne, ko to ne želi? IBRAHIMOVIĆ: Evropska integracija predstavlja ključni i strateški vanjskopolitički cilj Crne Gore – cilj oko kojeg u Vladi postoji apsolutni konsenzus. To nije samo politička odluka, već i civilizacijsko opredjeljenje naše države, koje nadilazi stranačke i ideološke razlike. Naravno, svaka vlada koja je sastavljena od različitih političkih subjekata donosi sa sobom različite političke nijanse, ali u pogledu evropskog puta ova Vlada nema dileme. To potvrđuju i konkretni i mjerljivi rezultati koje smo ostvarili u kratkom roku, a posebno je značajno istaći nedavno održanu Međuvladinu konferenciju između Evropske unije i Crne Gore u Briselu, na kojoj je privremeno zatvoreno pet pregovaračkih poglavlja. Taj važan iskorak predstavlja jasnu potvrdu liderske pozicije naše države u procesu proširenja, kao i da naši partneri iz Brisela prepoznaju predan rad, ozbiljnost i posvećenost Crne Gore reformskom procesu.&nbsp; Istovremeno, riječ je o snažnom zamahu ne samo za Crnu Goru, već i za sve države Zapadnog Balkana, kao i dodatnom doprinosu stabilnosti i bezbjednosti Evropske unije u cjelini. U tom smislu, ostajemo čvrsto opredijeljeni cilju da tokom naredne godine zaokružimo pregovarački proces, kako bi naša država postala 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine. Ukoliko se pokaže da deklarativnu privrženost EU integraciji ne prate djela, to se u ovoj fazi mora vidjeti i vidjeće se. Ono što je važno jeste da Crna Gora ima kapacitet da u optimalnom roku bude dio Evropske unije i ovu šansu nećemo propustiti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506090524_7abc6ac1ef3d84263cc4c42fce8459c333ec3f3e8dfd7c6cf37620ca61e0001b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506090524_7abc6ac1ef3d84263cc4c42fce8459c333ec3f3e8dfd7c6cf37620ca61e0001b" data-rendition-name="original" width="940" height="788" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović"> <figcaption>Ervin Ibrahimović(Photo: Ministarstvo vanjskih poslova)</figcaption> </figure>  <h2>Moguće tenzije na putu ka EU</h2> Portal ETV: Plašite li se mogućih tenzija kako se Crna Gora bude približavala ulasku u EU? Kome bi takvo stanje najviše odgovaralo? IBRAHIMOVIĆ: Crna Gora je danas najsnažnije i najodlučnije usmjerena ka članstvu u Evropskoj uniji. Kako se budemo približavali tom cilju, realno je očekivati da će se određeni akteri pokušati tome suprotstaviti, jer evropska, stabilna i institucionalno snažna Crna Gora nije u skladu sa njihovim interesima. U tom kontekstu, moramo biti svjesni da je hibridno djelovanje, koje uključuje sajber napade i širenje dezinformacija i lažnih narativa, postalo sastavni dio savremenog političkog okruženja. Iako nijesu u pitanju novi izazovi, oni će zasigurno postajati intenzivniji kako se približavamo članstvu u EU. Naša obaveza kao Vlade jeste da izazove prepoznamo na vrijeme, da im se odlučno suprotstavimo i da izgradimo atmosferu povjerenja i kohezije u društvu. Od eventualnih tenzija najviše bi profitirali upravo oni akteri koji imaju interes da Crnu Goru vide u stanju nesigurnosti i sporosti – oni kojima odgovara politika podjela, a ne politika integracija i razvoja. Zato ćemo nastaviti da jačamo institucije, unapređujemo otpornost društva na manipulacije i ostanemo u potpunosti usklađeni sa evropskim partnerima u oblasti bezbjednosti. Evropski put nije samo politički proces – to je proces jačanja države, a jaka i stabilna Crna Gora, u potpunosti integrisana u evropske strukture, najbolji je odgovor na sve pokušaje destabilizacije. <h2>Jačanje diplomatske mreže</h2> Portal ETV: U kojim državama Crna Gora planira da otvori nove ambasade i kada? IBRAHIMOVIĆ: Crna Gora već duži period pokazuje jasnu ambiciju da bude aktivniji i vidljiviji akter u međunarodnim odnosima, a jačanje diplomatske mreže jedan je od ključnih preduslova za to. Upravo iz tog razloga donijeli smo odluku o otvaranju šest novih ambasada – u Češkoj, Slovačkoj, Kataru, Saudijskoj Arabiji, Indiji i Japanu – kao i kancelarije Ambasade Belgije u Luksemburgu. Time težimo da proširimo prisustvo u državama i regionima u kojima vidimo značajan potencijal za dublju političku, ekonomsku i kulturnu saradnju. Dinamika otvaranja diplomatsko-konzularnih predstavništava zavisi od raspoloživih sredstava, a moja intencija je da se proces odvija ubrzano i da već tokom naredne godine većina ovih ambasada bude u potpunosti operativna. <h2>Odnos biračkog tijela i učešće u vlasti</h2> Portal ETV: Da li Vam je Vaše biračko tijelo — makar dio njega — oprostilo to što ste zajedno sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem (četnički vojvoda) dio iste vladajuće strukture?&nbsp; IBRAHIMOVIĆ: U politici, kao i u svakom javnom poslu, rezultate uvijek najbolje ocjenjuju građani. Na izborima se jasno vidi ko je radio odgovorno, ko je donosio rezultate i ko je dosljedno zastupao interese Crne Gore i svih njenih građana.Moja obaveza, kao potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova, jeste da radim u interesu stabilnosti, evropske budućnosti i međunarodnog ugleda Crne Gore. To je mandat koji mi je povjeren i odgovornost koju preuzimam bez kalkulacija. Što se tiče našeg biračkog tijela, ni najmanje ne sumnjam u njegovu političku zrelost. Bošnjačka stranka ima jasnu viziju i političku odgovornost da učestvuje u procesima koji doprinose stabilnosti, evropskoj integraciji, bezbjednosti i ekonomskom razvoju zemlje. To smo potvrdili u ključnim istorijskim trenucima za našu državu – kroz doprinos obnovi nezavisnosti Crne Gore i pridruživanju NATO savezu. Uvjeren sam da većina ljudi razumije da se odgovorna politika vodi kroz institucije i u skladu sa državnim prioritetima. Moj posao nije da se dopadnem kroz dnevne političke poruke, već da isporučim rezultate koji jačaju državu i unapređuju kvalitet života građana. <h2>Karakter Bošnjačke stranke</h2> Portal ETV: Da li je Bošnjačka stranka partija ličnih interesa ili partija prosperiteta okrenuta državi i građanima? IBRAHIMOVIĆ: Bošnjačka stranka je bila i ostaje stranka posvećena prosperitetu Crne Gore. Naše odluke i inicijative vođene su principima odgovornosti, transparentnosti i interesa države, a ne ličnim interesima. Optužbe o partijskom zapošljavanju ne odražavaju stvarnost. Ljude vrednujemo prema stručnosti i sposobnosti da doprinesu razvoju države. Kontinuirano se zalažemo za jačanje institucija, ubrzanje evropskih integracija i ravnomjeran regionalni razvoj. Posebno ističem osnivanje Ministarstva dijaspore, kao i potpisivanje Zajedničke deklaracije o namjeri o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola između Crne Gore i Njemačke, što je značajan iskorak za našu dijasporu. Paralelno radimo na sličnim sporazumima sa Italijom, Španijom, Grčkom i Danskom. Bošnjačka stranka je u svojoj političkoj istoriji više puta birala principe ispred funkcija, uključujući odluku da ne uđe u određene vlade, pa čak i odbijanje funkcije premijera.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250608180652_e27fbc82c605e5079aea3fc72c65c70a6acede3d4dee57422dffad500e8ce3ff.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250608180652_e27fbc82c605e5079aea3fc72c65c70a6acede3d4dee57422dffad500e8ce3ff" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade"> <figcaption>Vlada Crne Gore(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  <h2>Crvene linije ostanka u Vladi</h2> Portal ETV: Šta je za Vas crvena linija zbog koje biste napustili Vladu? IBRAHIMOVIĆ: Crvena linija za mene je svaki pokušaj ugrožavanja ustavnog poretka, suvereniteta, vladavine prava, demokratskih vrijednosti i evropskog puta Crne Gore. Moj mandat nije lični privilegij, već odgovornost prema građanima i državi. Ukoliko bi temeljni interesi Crne Gore bili dovedeni u pitanje, bio bih spreman da preispitam svoj mandat i postupim u skladu sa savješću i državnim interesima. Evropska integracija ostaje primarni državni cilj i svako njeno ugrožavanje predstavlja crvenu liniju preko koje Bošnjačka stranka neće preći. <h2>Odnosi sa Turskom i bezbjednosni izazovi</h2> Portal ETV: Koliko su nemili događaji koji su prethodili uvođenju viza državljanima Turske prošle godine (vize su u međuvremenu ukinute) uticali na odnose Crne Gore i Turske i šta Vam turski predstavnici kažu na tu temu? Zbog čega su najviše zabrinuti? IBRAHIMOVIĆ: Krajnja namjera narativa koji su prethodili, te incidenata i nemilih scena kojima smo nakon toga svjedočili, bila je da se odnosi Crne Gore i Turske poremete na političkoj ravni. Ovaj zaključak temeljim na pažljivom analiziranju sinhronizovanih aktivnosti pojedinaca i grupa, kako u Crnoj Gori, tako i u širem okruženju, koje su išle u pravcu kontinuiranog targetiranja turskih državljana koji borave u našoj državi. Kroz intenzivnu komunikaciju koju sam ostvario sa najvišim zvaničnicima Turske odmah nakon ovih događaja, detaljno sam objasnio prirodu ovih aktivnosti i njihov nimalo dobronamjeran krajnji cilj. I predsjednik Republike Turske Redžep Tajip Erdogan i moj kolega Hakan Fidan, sa kojima sam razgovarao u Istanbulu neposredno nakon ovih dešavanja, razumjeli su taj kontekst. Kao odgovorni lideri, koji predstavljaju značajnu partnersku državu u okviru NATO saveza i državu sa kojom smo, kroz decenije mukotrpnog rada, izgradili izuzetno razvijene odnose u mnogim oblastima, jako dobro su razumjeli o kakvim je aktivnostima bilo riječi. Ipak, uz sve razumijevanje ozbiljnosti situacije, prenijeli su zabrinutost za bezbjednost turskih državljana i njihove imovine u Crnoj Gori, uz nadu da će naše institucije ovom pitanju posvetiti dužnu pažnju. Mišljenja sam da su naše službe bezbjednosti odgovorno pristupile ovom zadatku. Istovremeno, učinili smo sve što je bilo u domenu objektivnih mogućnosti da sačuvamo kvalitet naših bilateralnih odnosa, a opredjeljenje za naredni period je da, kroz intenziviranje dijaloga na najvišem nivou, te odnose dodatno unapređujemo i nadgrađujemo.

Miraš Dušević

Crvena linija Ervina Ibrahimovića: Napuštam Vladu ako se ugroze evropska budućnost, ustavni poredak i temeljni interesi Crne Gore

Na krupnom planu, ovo bi mogla biti godina u kojoj Crna Gora završava posao oko ulaska u Evropsku uniju (EU). Ali, ova mala zemlja ima mnogo svojih malih problema. Dojče vele (DW) donosi pregled.
Prošlu godinu, koja je počela masovnim ubistvom na Cetinju, obilježile su višemjesečne blokade građana, napet početak gradnje “jednog” kolektora, (ne)uspješna ljetnja sezona i rast cijena, uvođenje pa opet ukidanje viza građanima Turske, uvjeravanja iz Brisela da je Crna Gora na dobrom putu da postane prva naredna članica Evropske unije, kao i svakodnevna prepucavanja na relaciji predsjednik države – Vlada.
<h2>Crna Gora predvodi ka Briselu</h2>
Sa zatvorenih 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, Crna Gora je predvodnik u procesu integracija i najbolji kandidat za članstvo u EU, uvjeravaju briselski zvaničnici. Na Međuvladinoj konferenciji sredinom decembra Crna Gora je zatvorila još pet poglavlja sa EU, iako joj je nad glavom visila blokada Francuske.
„Ali treba da budemo iskreni, najteži dio tek predstoji jer je Crna Gora saopštila da želi da završi pregovore krajem 2026, a Evropska komisija vas podržava. Da biste to postigli, morate brzo da trčite“, poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Premijer Milojko Spajić smatra da država pokazuje da je realističan cilj da Crna Gora sva poglavlja zatvori do kraja 2026. i da u Briselu kao punopravna članica čeka i susjednu Srbiju.
To je istovremeno bila poruka i za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je briselskim zvaničnicima predložio da ceo Zapadni Balkan zajedno uđe u EU.
„Ja sam predložio nešto što mislim da je odgovorno i mudro, jer ako razmišljate samo o sebi i ne vidite komšiju svoga i kažete – vidi šta sam uspio, a vaš komšija nije bogat i ne ide mu najbolje… drugačije je to“, izjavio je srpski predsjednik, što je protumačeno kao ljubomora zbog uspjeha Crne Gore i pokušaj „šlepanja“ loših đaka uz državu koja je, kako kažu u Briselu, ipak uradila najviše.
<h2>Gradnja kolektora vodi u krizu vlasti?</h2>
Na samom kraju godine, uz asistenciju policije, stigle su prve mašine u Botun, mjesto koje je predviđeno za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, a protiv čega se bune mještani sela, ali i Opština Zeta.
Proteste Zećana predvodi lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, koji je najavio da će Predsjedništvu stranke predložiti izlazak njegove partije iz podgoričke i državne vlasti.
Nakon privođenja 54 mještana Botuna, koji su u šatorima danonoćno boravili na lokaciji za izgradnju postrojenja, Knežević je dobio podršku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji ga je nazvao „liderom Srba u Crnoj Gori“.
Izgradnju postrojenja, kao najvećeg projekta EU u Crnoj Gori, finansirala je njemačka KfW banka sa 35 miliona eura. Da do kraja 2025. godine nije počela gradnja ovog projekta, grad Podgorica bio bi u ozbiljnoj opasnosti da izgubi oko dvjesta miliona eura.
<h2>Kontroverze oko arapskih investicija</h2>
Nakon februarske posjete premijera Milojka Spajića Dubaiju, otvoreno je novo poglavlje saradnje Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u mnogim oblastima – ekonomskoj saradnji, turizmu, nekretninama, energetici…
Milijarder Mohamed Alabar na crnogorsko primorje ušao je preko zakupa plaža u Ulcinju i prije potpisivanja sporazuma o saradnji dvije države, koji su završili na Ustavnom sudu.
Kakve projekte će donijeti arapski investitori ostaje da se vidi, a iz nevladinog sektora upozoravaju da Crna Gora nije na prodaju, već da se njeni resursi moraju čuvati za današnje i buduće generacije.
<h2>Turistička sezona i inflacija</h2>
Turistička sezona 2025. u Crnoj Gori bila je za opoziciju „gora i od najgore u posljednjih 20 godina“, a za vlast „najuspješnija do sada“.
Prema podacima Uprave za statistiku – Monstat, u prvih devet mjeseci Crnu Goru je posjetilo 2,4 miliona turista, što je 5 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, Uprava je registrovala 1,8 odsto manje noćenja u odnosu na prošlu godinu.
I sama 2024. godina, sa kojom se upoređuju ovogodišnje brojke, imala je neslavan saldo: turistički prihod je bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije, što se desilo prvi put u posljednje dvije decenije.
Godišnja stopa inflacije u Crnoj Gori iznosi 4,5 odsto, a najviše su rasle cijene smještaja i hrane. To, smatraju analitičari, nije isključivo posljedica globalnih kretanja, već je inflacija u značajnoj mjeri generisana unutrašnjim faktorima i svjesnim odlukama o ekonomskoj politici.
Crna Gora je i dalje uvozno zavisna, a njena ekonomija u najvećoj mjeri počiva na uslugama.
To se osjetilo i nedugo nakon što je država nakratko uvela vize državljanima Turske, zbog incidenta u Podgorici u kojem su učestvovali i stranci koji borave u glavnom gradu.
Vlada je kasnije donijela restriktivniji Zakon o strancima, a bezvizni režim za Tursku je vraćen, iako će država najkasnije za godinu dana u potpunosti morati da uskladi vizni režim sa EU.

DW: Ovo bi mogla biti godina u kojoj Crna Gora završava posao oko ulaska u EU – mala zemlja, mnogo malih problema

Premijer Crne Gore Milojko Spajić i njegova supruga Milena bili su gosti austrijskog kancelara Kristijana Štokera na Novogodišnjem koncertu Bečke filharmonije.
- Upravo je Crna Gora u proteklim godinama impresivno pokazala da je spremna za ambiciozan i uspješan pristupni proces. Ove hrabre reforme zaslužuju priznanje Evropske unije - napisao je Štoker u objavi na Instagramu gdje je podijelio fotografiju sa Sajićem.
Kako je dodao, novogodišnji koncert pod dirigentskom palicom maestra Janika Nezea-Segena još jednom je pokazao da su umjetnost i kultura snaga koja povezuje – na nacionalnom i međunarodnom nivou.

Spajić sa suprugom Milenom na Novogodišnjem koncertu Bečke filharmonije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i njegova supruga Milena bili su gosti predsjednika Republike Austrije Aleksandera Van der Belena i prve dame na Novogodišnjem koncertu Bečke filharmonije.
Kako je navedeno u saopštenju, prisustvo ovom tradicionalnom događaju dodatno potvrđuje snažne i prijateljske odnose Crne Gore i Austrije.
Milatović je, kako se dodaje, zahvalio Van der Belenu na gostoprimstvu i kontinuiranoj podršci evropskom putu Crne Gore.
- 2026. godina će biti godina završetka ključnih obaveza na putu ka članstvu u Evropskoj uniji - poručio je Milatović.

Milatović: 2026. godina završetka ključnih obaveza na putu ka članstvu u Evropskoj uniji

Crna Gora ulazi u najopasniji period od obnove nezavisnosti 2006. To ocjenjuje profesor Univerziteta u Beogradu Ivan Videnović.&nbsp;
- Po modelu Ukrajine, izdajnička radikalska ruska služinčad u Srbiji ne smije dozvoliti sada izvjestan ulazak Crne Gore u EU. Oni će počiniti svaki zločin radi izazivanja haosa i nestabilnosti, koji bi odložio ili prekinuo skoro završen proces pridruživanja. Oni ne mogu, ne smiju zamisliti Srbe, kojima su namijenili mjesto crne ruske provincije, sa braćom, kumovima i prijateljima u Crnoj Gori, građanima svjetlucave, moderne, razvijene Evrope. Preuzeće svaki Putinov zločin u Ukrajini da ta bratstva, kumstva i prijateljstva unište - poručio je Videnović u objavi na Fejsbuku.
Kako je dodao, iskreni srpski patriotizam, kontra-patriotizam izdajničkom radikalizmu vlasti, crkve i dijela opozicije, zahtijeva snažnu podršku Crnoj Gori da se odupre svom snagom ruskim plaćenicima u narednom periodu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F1ADnUfpQUS%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Videnović: Iskreni srpski patriotizam zahtijeva podršku Crnoj Gori da se odupre ruskim plaćenicima

Crna Gora ima jedan dodatni problem koji se zove razdor između identiteta i ofanzivnog djelovanja srpskih obavještajnih službi i Srpske pravoslavne crkve. To znači da je u interesu politike da na odgovornim policijskim, obavještajnim i pravosudnim funkcijama ima osobe od „povjerenja“, a ne profesionalce – kazao je u intervjuu za Portal ETV profesor kriminalističke psihologije i stručnjak za bezbjednost Sandi Dizdarević komentarišući bezbjednostu situaciju u Crnoj Gori i stav Evropske komisije koja je ocijenila da je napredak u borbi protiv organizovanog kriminala djelimičan.
Na pitanje zašto je to tako Dizdarević pojašnjava da se preko ministara prati i kontroliše rad direktora policije i tako se kontrolišu i usmjeravaju istrage zavisno protiv koga su pokrenute.
<h2>POLITIZACIJA POLICIJE</h2>
-Rijetke su situacije da danas na području Zadnog Balkana a time i Crne Gore imate profesionalne policijske i obavještajne službenike na rukovodećim pozicijama. Te osobe ne možete držati pod kontrolom, ne možete uticati na njihovu stručnost, jer ona je u direktnoj vezi sa zakonitosti – istakao je Dizdarević. 
 On je komentarišući prijedlog izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima koji podrazumijeva da se u skraćenoj proceduri primaju i otpuštaju službenici &nbsp;i da će sve ingerencije imati vrh MUP – a ukazao da nije „to samo u Crnoj Gori praksa“ koja se želi uspostaviti već u mnogim zemljama Zapadnog Balkana pa čak i u pojedinim EU zemljama.&nbsp;
-Sve se to radi pod izgovorom da će u narednih godinu ili dvije doći do kraha sigurnosnog sistema radi odlaska iskusnih kadrova u penziju, a da ne postoji uspostavljen sistem brzog upošljavanja, edukacija... Zapravo sve je to paravan za uspostavljanje zakonski normi koje će omogućiti moć kroz diskreciono pravo primarno ministara kao političkih persona da preko direktora policije primaju, otpuštaju i produžavaju radni angažamn, ali samo onim policijskim službenicima koji su odani, probrani i podobni. To nas uvodi u dodatnu politizaciju policije, stvaranje dehomogenizacije unutar policijskih redova, diskriminaciju i potpuno odsustvo struke – jasan je Dizdarević.
<h2>O SIGURNOSTI</h2>
On smatra i da je sigurnost u Crnoj Gori poprilično loša i da je takvom stanju doprinijela višedecenijsko urušavanje bezbjednosnog sektora, a posebno zapošljavanje nestručnog kadra, loša kadrovska politika, loše istrage, veze sa kriminalom....
Stanje sigurnosti jedne države pa tako i Crne Gore prati se na osnovu koeficijenata „koji procjenjuje kriminalitet, javnu i nacionaln“
-Kada posmatrate prvu oblast „procjenu kriminaliteta“ odnosno zvaničnu policijsku statistiku i saopštenja nadležnih vlasti, onda je stanje sigurnosti odlično, i glasi: „broj krivičnih djela iz oblasti krvnih i seksualnih delikata je za 10 posto manji u odnosu za isti istraživački period prošle godine“. Međutim, sve države bivše Jugoslavije vode ovakve vrste statistika, pomoću kojih manipulišu. Kvalitet policijskog djelovanja po ponderu „stanje kriminaliteta“ je objektivno ukoliko se vrši strukturalna analiza krivičnih djela. Da bi bilo jasnije, primjera radi: u krvne delikte spadaju i krivična djela laka i teška tjelesna povreda, ali i ubistva. Statistički kada se obrađuju ona imaju isti značaj, ali strukturalno kada se analizira rezultati istraživanja pokazuju da su riješena krivična djela tjelesnih povreda dok ubistva osobito koja imaju elemente organizovanog kriminala ostaju u analima naučnih istraživanja – objasnio je Dizdarević.&nbsp;
<h2>BEZ OBAVJEŠTAJNOG PRODORA</h2>
Stručnjak za bezbjednost komentarišući tri pucnjave za tri dana smatra i da se policija i ANB zapravo nalaze u poprilično pasivnom odnosu, jer ovo nijesu prve pucnjave koje su se desile u samom gradskom jezgru, čime se dovodi u pitanje opšta sigurnost svih građana.&nbsp;
To znači da su kriminalne organizacije, prema riječima našeg sagovornika, postale toliko slobodne, da ne prezaju čak ni od represije, da su izgubile „etički kriminalni kodeks“, a to zahtjeva jedno veoma složeno istraživanje i srednjeročno i dugoročno strateško planiranje kako od ANB tako i od nadležnih policijsko pravosudnih organa za primarno represivnu reakciju.
-Sama činjenica da se pucnjave, ubistva, ranjavanja dešavaju u gradskim i centralnim zonama, pokazuje i još jedan bitan element, a to je da ANB ni policija nema ofanzivnog obavještajnog prodora, odnosno kada govorimo o policiji da nemaju kvalitetne krim obavještajne informacije jer oba modela rada temelje se na djelovanju prije posljedice, a ne po posljedici – kazao je Dizadrević.
<h2>„REZULTATI“</h2>
On je ukazao da u ukupnom zbiru EU pa i zemalja zapadnog Balkana po korupciji i organizovanom kriminalitetu Crna Gora je na izuzetno lošoj ljestvici. Ova ljestvica, objasnio je, temelji se na rezultatima nezavisnih međunarodnih organizacija koje djeluju pod okriljem UN organizacije.&nbsp;
-Organizovani kriminal sa koruptivnim krivičnim djelima, kao i ubistvima, te neovlaštenom proizvodnjom i stavljanjem opojnih droga u Crnoj Gori prednjači u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana. Isto tako treba pohvaliti djelovanje pojedinih institucija poput pojedinaca unutar Specijalnog državnog tužilaštva koji su pokazali da mogu, i znaju, te su neke od bitnih predmeta organiziranog kriminala izveli do kraja i dokazali krivicu optuženih – rekao je Dizdarević.
Na pitanje kako komentariše da sa jedne strane imamo hvalospjeve o rezultatima koji dolaze od čelnika MUP-a i Uprave policije a sa druge podatke koji pokazuju drastičan pad povjerenja u rad policije po ocjeni Dizdarevića nema vlasti „posebno policijske koja neće iznositi rezultate koji njima idu u prilog“.
On ističe da kada bi se napravilo istraživanje konferencija na kojima su govorili direktori i ministari u svakoj Vladi građani bi vidjeli bi da se radi o istoj matrici - a to je da su policije pod njihovim rukovodstvom najviše postigle.
-Odnos povjerenja građana u policiju može biti temeljen na objektivnim i subjektivnim svojstvima. Ako se ubistva, ranjavanja, pucnjave dešavaju u danu, u centralnim okupljalištima, kafićima, u blizini škola, univerziteta, onda se sasvim opravdano kreira subjektivni odnos nepovjerenja građana. Objektivni pokazatelj bi bio da policija riješi krivično djelo ubistva i liši slobode počinitelja, te zajedno sa tužioce dokaže krivicu. Međutim, ako je to ubistvo bilo u blizini škole onda je osjećaj nesigurnosti formiran - kazao je Dizdarević.
Na pitanje kako komentariše postupanje ljudi u bezbjednosnom sektoru i odsustvo odgovornosti s obzirom da su na Cetinju u dva maskra ubijene 23 osobe među kojima je i četvore djece, naš sagovornik smatra da moralna odgovornost danas više ne postoji, jer je uspostavljen novi sistem vrijednosti koji se temelji na pripadonsti određenim grupacijama.
-Moralnost je skup vrijednosnih normi koji krase individu i direktno se može dovesti u vezu sa stručnošću i profesionalnošću. Nijedan moralan čovjek ne bi prihvatio visoku poziciju ukoliko njegov moralni vrijednosni sistem ne smatra da je stručan i da može odgovoriti državnom zadatku. Današnji rukovodioci odgovaraju samo u političkoj hijerarhiji, prelazeći s pozicije na poziciju, čak iako im je to prvo radno mjesto. Zamislite to ovako. Za mene i moj sistem vrijednosti, kao i za većinu profesionalaca u policiji ministar unutrašnjih poslova bi trebalo da bude u policijsko kriminalističkom ili obavještajnom smislu „vuk“, neko ko je iza sebe ostavio vidljive tragove u borbi protiv kriminaliteta, ko je svoju praktičnu djelatnost nadogradio akademskom. Međutim, kod nas su ministri umišljeni operativci koji nikada nijesu radili policijske poslove (čast izuzecima) i taj posao im je jedan od prvih političkih poslova ili prvo uposlenje – zaključio je Dizdarević.

Marija Žižić

Interes politike je da na policijskim funkcijama budu poslušnici, a ne profesionalci

Sa direktorom Uprave policije Lazarom Šćepanovićem dogovorili smo da se iz Botuna povuče policija i da se oslobodi saobraćajnica koja vodi prema gradu. Dogovoreno je da se na inicijativu Skupštine Crne Gore i njenog predsjednika Andrije Mandića pokrenu novi razgovori u koji će biti uključeni predstavnici ministarstva, Glavnog grada, Opštine Zeta i mještana Botuna - rekao je sinoć portalu Adria predstavnik žitelja tog zetskog sela Duško Stijepović nakon sastanka sa šefom policije.
Dok ti pregovori traju, naveo je Stijepović, dogovoreno je da sve saobraćajnice u Zeti budu odblokirane.
- I neće biti okupljanja građana dok pregovori traju - kazao je on portalu Adria.
To znači, pojasnio je on, da se otkazuje protest koji su za danas najavili u Botunu.
- S obzirom na to da je pokrenuta inicijativa sa visokog mjesta, predsjednika Skupštine, nadamo se da ćemo naći zajednički jezik i da ćemo problem riješiti na obostrano zadovoljstvo - rekao je Stijepović, navodeći da očekuje da šef parlamenta doprinese u okviru svojih nadležnosti da se problem riješi na najbolji mogući način.
Građani, odlučni u namjeri da ne dozvole početak gradnje kolektora u Botunu, juče su novi protest zakazali za danas u 11 sati, za kada je bilo planirano da sa kompletnom mašinerijom krenu u to zetsko selo.
Veliki broj mještana, na čelu sa predsjednicima Demokratske narodne partije i Opštine Zeta, Milanom Kneževićem i Mihailom Asanovićem, juče su oko 16 sati okončali višesatnu blokadu puteva kroz Zetu.
Oni su se juče okupili i ispred Aerodroma Golubovci, gdje su planirali da razgovaraju sa premijerom Milojkom Spajićem. Do razgovora, međutim, nije došlo.
Mještani su, osim namjere Glavnog grada da turskim investitorima omogući gradnju kolektora u Botunu, ogorčeni zbog akcije 30. decembra u kojoj je učestvovalo nekoliko stotina policajaca pod punom opremom.
Uprkos privođenjima i tome što je investitor zauzeo parcelu na kojoj planira gradnju kolektora, mještani su i dalje riješeni da te radove ne dozvole.

Postignut dogovor sa policijom, neće biti okupljanja dok traju pregovori

Cijene dionica na svjetskim berzama prošle godine su u prosjeku porasle oko 20 odsto, vrijednost zlata zabilježila je najveći godišnji skok u 46 godina, dolar je oslabio prema korpi valuta više od devet odsto, a cijene nafte oko 20 odsto.&nbsp;
Cijene dionica na berzama prošle godine su snažno ojačale, bez obzira na to što rast najvećih svjetskih ekonomija nije bio posebno impresivan i što je Vašington uveo carine na sav uvoz u SAD, prenosi SEEbiz.
MSCI indeks svih svjetskih berzi, koji obuhvaća dionice više od 2,5 hiljade kompanija, porastao je prošle godine 21 odsto i krajem godine dostigao rekordni nivo od 1.024 boda.
Pritom je na Wall Streetu Dow Jones indeks porastao oko 13 odsto, S&amp;P 500 oko 16,4 odsto, a Nasdaq 20,4 odsto.
U aprilu je S&amp;P 500 indeks bio na ivici tržišta medvjeda, jer je pao gotovo 20 odsto ispod rekordnog nivoa, nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo carine na gotovo sav uvoz u SAD. To je uzdrmalo svjetske berze, jer su se ulagači plašili trgovinskog rata između SAD-a i Kine, ali i EU.
Situacija se postupno smirila, Vašington je s nekim zemljama potpisao trgovinske sporazume, s nekima nije, a ta tema je vremenom pala u drugi plan.
Od maja do kraja godine berzanski indeksi su snažno porasli, najviše zahvaljujući nastavku euforije oko razvoja vještačke inteligencije, pa su najviše rasle cijene dionica tehnoloških kompanija.
Posljednjih mjeseci tehnološki sektor je vrlo nestabilan, jer se ulagači boje da su cijene dionica nakon dugotrajnog rasta previsoke, a dugovi kompanija preveliki.
Podršku najvećoj svjetskoj berzi pružilo je i smanjenje kamatnih stopa američke centralne banke.
Zbog slabosti tržišta rada Fed je od septembra do decembra kamatne stope smanjio u tri navrata, svaki put za po 0,25 procentnih bodova. Zahvaljujući tome nastavljena je vladavina bikova na tržištu, koja započela u oktobru 2022.
Evropske berze takođe su snažno porasle. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica ojačao je 16,6 odsto i dostigao je rekordne nivoe, iznad 590 bodova.
Po rastu je prednjačio madridski IBEX indeks, sa skokom od gotovo 50 odsto. Slijedio je italijanski FTSE MIB indeks s rastom od 31,5 odsto, što je njegov najveći skok od 1998. godine.
Njemački DAX indeks porastao je oko 23 odsto, zahvaljujući podsticajnim mjerama Vlade, od fiskalnih podsticaja do ulaganja u infrastrukturu.
Londonski FTSE indeks ojačao je oko 22 odsto, dok je najmanji rast zabilježio pariški CAC indeks, oko 10,5 odsto, zbog političke krize te rasta budžetskog deficita i javnog duga.
Na evropskim berzama najveći dobitnik je prošle godine bio finansijski sektor, s rastom od 67 odsto, zahvaljujući relativno stabilnom poboljšanju ekonomije, većem broju spajanja i preuzimanja te smanjenju kamata Evropske centralne banke.
Snažno je, 56.5 odsto, porastao i odbrambeni sektor, jer su članice EU najavile pojačana ulaganja u naoružanje zbog prijetnji iz Rusije.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica prošle godine je porastao 27 odsto, najviše od 2017. godine, uglabnom zahvaljujući rastu cijena dionica proizvođača čipova i drugih tehnoloških kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju.
Južnokorejski Kospi indeks skočio je 76 odsto, dok su cijene dionica u Šangaju porasle 18 odsto, a u Hong Kongu 28 odsto. Japanski Nikkei indeks ojačao je 26 odsto.
Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle godine je pala 9,4 odsto, najviše od 2017. godine. To je posljedica smanjenja kamata Feda, smanjenja razlike između kamatnih stopa na dolar i druge važne valute, političke nesigurnosti, zabrinutosti ulagača zbog fiskalnog deficita, kao i pitanja nezavisnosti Feda s obzirom na stalne pritiske američkog predsjednika Donalda Trumpa na centralnu banku.

Svjetske berze lani solidno rasle

U Pljevljima su jutros veoma različiti podaci o kvalitetu vazduha sa dvije mjerne stanice u gradu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260102120120_3154abdeae69b0ca62ca1fcab4acca6c21d7913c505098e5b9e73195715dfc92.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260102120120_3154abdeae69b0ca62ca1fcab4acca6c21d7913c505098e5b9e73195715dfc92" data-rendition-name="original" width="768" height="725" loading="lazy" alt="mjrene stanice"></figure>  Neobično je da je i pored pojačanog vjetra zabilježen loš kvalitet vazduha u užoj gradskoj sredini u odnosu na obode grada. Prema podacima sa mjerne stanice u Gagovića imanju kvalitet vazduha je dobar.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260102120120_a0add6931c894772251df783df41a7a9923fc3074d8153fb85ab5c3ec81176f4.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260102120120_a0add6931c894772251df783df41a7a9923fc3074d8153fb85ab5c3ec81176f4" data-rendition-name="original" width="768" height="769" loading="lazy" alt="mjrene stanice"></figure>  Za razliku od podataka sa mjerne stanice u Gagovića imanju zabilježene su veoma visoke satne koncentracije sumpor dioksida sa mobilne mjerne stanice smještene pored hotela Pljevlja. U prekoračenju su kod mobilne mjerne stanice i PM 10 praškaste čestice. Veoma neobična pojava, jer kad duva vjetar on ubrzo oduva smog iz grada i kvalitet vazduha je znatno bolji. Što se tiče temperatura vazduha one su u plusu i u gradu i Kosanici kod Pljevalja. Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore data je dnevna prognoza: Pretežno oblačno. Na primorju povremeno kiša, u drugom dijelu dana i tokom noći i pljuskovi praćeni grmljavinom. U većini kontinentalnih predjela snijeg i susnježica, koji će tokom dana u južnim i centralnim, a krajem dana i tokom noći u većini sjevernih predjela preći u kišu. Vjetar umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak, uglavnom južni i jugoistočni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 1 do 11 stepeni.

U centru Pljevalja znatno veća zagađenost vazduha u odnosu naselje Gagovića imanje

Presuda u slučaju predsjednika i dijela članova Savjeta Radio televizije Crne Gore stigla je po žalbi u Viši sud 15. decembra 2025. godine – saopštila je za Portal ETV samostalna savjetnica Višeg suda za odnose sa javnošću Ivana Vukmirović.
- Predmet po žalbi stigao je 15. decembra u Viši sud i usljed velikog obima posla te činjenice da je kraj kalendarske godine nije mogao biti pripremljen za vijećanje i donošenje odluke. Javnost će biti obaviještena o odluci - objasnila je Vukmirović za Portal ETV.
Branioci optuženih izjavili su žalbu na prvostepenu presudu Osnovnog suda koju je donijela sutkinja Dragana Lubarda koja je osudila predsjednika Savjeta i dio članova tog dijela na sedam mjeseci uslovne kazne.
Predsjednik Savjeta Veselin Drljević i članovi Filip Lazović, Naod Zorić i Amina Murić proglašeni su krivi da su zloupotrijebili službeni položaj kada su izabrali Borisa Raonića na poziciju direktora javnog servisa znajajući da ne ispunjava zakonske uslove za to.
U završnoj riječi tužilac je obustavio postupak protiv Predraga Miranovića.
Prvostepena presuda izrečena je 23. septembra.

Presuda po žalbi u slučaju predsjednika Savjeta i članova RTCG stigla 15. decembra u Viši sud

CIA je procijenila da Ukrajina nije ciljala rezidenciju koju koristi ruski predsjednik Vladimir Putin u nedavnom napadu dronovima na sjeveru njegove zemlje, prema navodima američkih zvaničnika za SiEnEn (CNN).
Ovom procjenom je dovedena u pitanje tvrdnja koju je ruski lider iznio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu tokom telefonskog razgovora u ponedjeljak.
Direktor CIA-e Džon Retklif u srijedu je upoznao Trampa s tom procjenom, rekli su zvaničnici.
Rusija je u ponedjeljak javno iznijela optužbe da je Ukrajina pokušala pogoditi Putinov dom, a Tramp je novinarima rekao da mu je Putin to prenio tokom telefonskog razgovora.
U tom trenutku Tramp je rekao da ga je navodna akcija uznemirila, ostavljajući dojam da vjeruje ruskom lideru, iako je Ukrajina odlučno negirala da stoji iza bilo kakvog takvog napada.
- Ne sviđa mi se to. To nije dobro - rekao je Tramp, navodeći da je bio "veoma ljut" kada je čuo tu tvrdnju.
Priznao je da je "moguće" da je optužba lažna i da se takav napad nije dogodio, ali je potom dodao da mu je "Putin rekao da je to istina".
Izvori su naveli da je Retklif kasnije obavijestio Trampa da CIA ne vjeruje da je tvrdnja tačna.
Putinova tvrdnja o napadu, kao i naknadna američka procjena da ona nije tačna, pojavile su se u trenutku intenzivnih razgovora koje predvodi Tramp sa svojim izaslanicima s ciljem okončanja rata u Ukrajini.
Putin je iznio ovu optužbu dan nakon što se Tramp sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Mar-a-Lagu, te je nakon tog sastanka djelovao optimistično u pogledu napretka ka posredovanju mira u sukobu.
Neki evropski zvaničnici rekli su da je ova tvrdnja pokušaj Putina da sabotira mirovne napore, a da pritom ne izazove Trumpov bijes.
Drugi su takođe doveli u sumnju rusku tvrdnju. Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kalas izjavila je u srijedu da je riječ o "namjernom skretanju pažnje".

CIA demantovala Putina, ali i Trampa: Ukrajina nije izvela napad na Putinovu rezidenciju u Moskvi

Najmanje 10 osoba je stradalo, a nekoliko ih je povrijeđeno u eksploziji koja se dogodila u baru, u poznatom švajcarskom skijalištu Krans-Montana, potvrđeno je za Sky News.
Zvanično je potvrđeno da je najmanje 10 poginulih, međutim policija strahuje da su zapravo desetine ljudi poginule, a da ih je oko 100 povrijeđenih. Među poginulima ima i stranih državljana.
Eksplozija se dogodila u 01:30 sati po lokalnom vremenu, tokom proslave Nove godine u baru Constellation, čiji je kapacitet oko 300 ljudi.
Policija i druge hitne službe su odmah stigle na teren, angažovan je i helikopter, a bolnice rade u vanrednoj situaciji.
- Hitne službe su u punom jeku i hrabro rade. Bolnice širom zemlje suočavaju se s prilivom povrijeđenih ljudi - rekao je sekretar Stefan Ganzer.
Uzrok eksplozije i požara još nije poznat, ali je policija isključila mogućnost terorizma. Lokalni mediji navode da bi potencijalni razlog mogla biti pirotehnika koja je korištena tokom koncerta. Vlast je kazala da je prerano za takve odgovore i da su pokrenuli istragu.
S obzirom na ozbiljnost situacije, Državno vijeće je aktiviralo klauzulu o "vanrednoj situaciji" kako bi lakše koordinirali operacije. Na terenu je raspoređeno 140 pripadnika hitnih službi, 10 helikoptera i 40 vozila hitne pomoći.

Najmanje 10 mrtvih u eksploziji u švajcarskom skijalištu, policija strahuje da je taj broj mnogo veći

Tokom novogodišnje noći istorijsku crkvu Vondelkerk u Amsterdamu zahvatio je požar usljed čega je u skoro potpuno izgorjela.
Videosnimci očevidaca prikazuju crkvu obavijenu u plamenu i dimu.
Riječ je o Vondelkerk crkvi, koja pripada staroj kulturnoj baštini u blizini Vondelparka u Amsterdamu, a stara je 154 godine. Od 1977. godine ona se koristi za razne događaje, a ranije je služila kao rimokatolička crkva.
Vlast je evakuisala desetine obližnjih kuća, a vatrogasci su kazali kako nisu sigurni da li će moći spasiti crkvu s obzirom na veličinu požara. Djelovi tornja i krova su se urušili, što je ostavilo 90-ak obližnjih kuća bez struje.
Lokalni mediji pišu da je vatra potpuno progutala crkvu.
Trenutno nema izvještaja o potencijalnim žrtvama, a uzrok požara se još istražuje.

Istorijska crkva u Amsterdamu izgorjela u plamenu tokom novogodišnje noći

Kipar danas preuzima šestomjesečno predsjedavanje EU tokom koga će težiti autonomnoj uniji otvorenoj prema svijetu, dok će na planu proširenja promovisati kredibilnu agendu sa ciljem postizanja konkretnih, opipljivih rezultata.
Prioriteti kiparskog predsjedavanje biće autonomija kroz bezbjednost, odbrambenu spremnost i pripravnost, autonomija kroz konkurentnost, autonomnost i otvorenost prema svijetu, autonomna unija vrijednosti koja nikoga ne ostavlja po strani i dugoročni budžet autonomne unije.
U skladu sa prioritetima, moto kiparskog predsjedavanja "Autonomna unija. Otvorena prema svijetu" odražava, kako se navodi na sajtu kiparskog predsjedavanja Evropskom unijom, vizionarski pristup koji kombinuje unutrašnju snagu i nezavisnost sa otvorenošću, saradnjom i globalnim angažovanjem.
U sklopu trećeg prioriteta - Autonomna i prema svijetu otvorena Unija, ističe se da je proširenje EU u centru tog poduhvata.
- Od Ukrajine do Moldavije, od Zapadnog Balkana do Turske, proširenje je najmoćnije geopolitičko oruđe EU. U suštini se radi o proširenju njenog vitalnog prostora bezbjednosti, stabilnosti i mogućnosti - navodi se.
Predstavljajući u decembru prioritete, logo i moto predsjedavanja EU kiparski predsjednik Nikos Hristodulidis rekao da se Evropa i ranije suočavala sa složenim krizama, čak i egzistencijalnom, i da je morala da odgovori razvijajući se. Dodao je da je su nova obilježja intenzitet, pluralizam i kompleksnost izazova.
- Autonomija je sljedeći korak u evoluciji projekta evropske integracije. Potrebna nam je Evropa bez podjela - istakao je kiparski predsjednik.
U vezi proširenja Hristodulidis je rekao da je proširena Unija jača i bezbjednija Unija i da je proširenje geostrateška neophodnost i investicija u evropsku budućnost.
- Zajedno moramo nastaviti da radimo na ponovnom ujedinjenju Evrope. Kiparsko predsjedavanje će marljivo raditi na unapređenju proširenja - istakao je u poruci pred preuzimanje predsjedavanja kiparski predsjednik.
Za vrijeme svog drugog predsjedavanja EU Kipar će, kako je najavljeno, djelovati kao odgovoran i pošten posrednik i blisko sarađivati sa Evropskim parlamentom i Evropskom komisijom kako bi se izazovi pretvorili u prilike i obezbijedilo da ambicije budu praćene akcijama i opipljivim rezultatima.
Svečano otvaranje kiparskog predsjedavanja EU planirano je za 7. januar u Nikoziji.
Kiparskim predsjedavanjem završiče se osamnaestomjesečni program trija predsjedavanja Poljske, Danske i Kipra.
Na kraju juna 2026. Kipar će rotirajuće predsjedavanje Savjetu predati Irskoj.

Trenutno sve ide u prilog negaciji istorije i na mlin Mandiću i Kneževiću, izbori 2027. biće novo crnogorsko „biti ili ne biti“

Crna Gora na spisku neprijateljskih država Rusije, ali bez posebnog rangiranja

Nikolić za Portal ETV: Ako su Knežević i Mandić zaista evropejci kakvim se predstavljaju, njihov agresivan otpor projektu u Botunu budi sumnju u spoljne pritiske

Crvena linija Ervina Ibrahimovića: Napuštam Vladu ako se ugroze evropska budućnost, ustavni poredak i temeljni interesi Crne Gore

DW: Ovo bi mogla biti godina u kojoj Crna Gora završava posao oko ulaska u EU – mala zemlja, mnogo malih problema

Spajić sa suprugom Milenom na Novogodišnjem koncertu Bečke filharmonije

Milatović: 2026. godina završetka ključnih obaveza na putu ka članstvu u Evropskoj uniji

Videnović: Iskreni srpski patriotizam zahtijeva podršku Crnoj Gori da se odupre ruskim plaćenicima

Interes politike je da na policijskim funkcijama budu poslušnici, a ne profesionalci

Postignut dogovor sa policijom, neće biti okupljanja dok traju pregovori

Svjetske berze lani solidno rasle

Trenutno sve ide u prilog negaciji istorije i na mlin Mandiću i Kneževiću, izbori 2027. biće novo crnogorsko „biti ili ne biti“

U centru Pljevalja znatno veća zagađenost vazduha u odnosu naselje Gagovića imanje

Presuda po žalbi u slučaju predsjednika Savjeta i članova RTCG stigla 15. decembra u Viši sud

PRATITE TVe UŽIVO