<article> U Pljevljima su jutros veoma različiti podaci o kvalitetu vazduha sa dvije mjerne stanice u gradu.<figure><amp-img width="768" height="725" layout="responsive" src="https://assets.etv.me/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260102120120_3154abdeae69b0ca62ca1fcab4acca6c21d7913c505098e5b9e73195715dfc92.webp"></amp-img></figure>Neobično je da je i pored pojačanog vjetra zabilježen loš kvalitet vazduha u užoj gradskoj sredini u odnosu na obode grada. Prema podacima sa mjerne stanice u Gagovića imanju kvalitet vazduha je dobar.<figure><amp-img width="768" height="769" layout="responsive" src="https://assets.etv.me/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260102120120_a0add6931c894772251df783df41a7a9923fc3074d8153fb85ab5c3ec81176f4.webp"></amp-img></figure>Za razliku od podataka sa mjerne stanice u Gagovića imanju zabilježene su veoma visoke satne koncentracije sumpor dioksida sa mobilne mjerne stanice smještene pored hotela Pljevlja. U prekoračenju su kod mobilne mjerne stanice i PM 10 praškaste čestice.Veoma neobična pojava, jer kad duva vjetar on ubrzo oduva smog iz grada i kvalitet vazduha je znatno bolji. Što se tiče temperatura vazduha one su u plusu i u gradu i Kosanici kod Pljevalja.Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore data je dnevna prognoza: Pretežno oblačno. Na primorju povremeno kiša, u drugom dijelu dana i tokom noći i pljuskovi praćeni grmljavinom. U većini kontinentalnih predjela snijeg i susnježica, koji će tokom dana u južnim i centralnim, a krajem dana i tokom noći u većini sjevernih predjela preći u kišu. Vjetar umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak, uglavnom južni i jugoistočni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 1 do 11 stepeni.</article>

U Pljevljima su jutros veoma različiti podaci o kvalitetu vazduha sa dvije mjerne stanice u gradu.  <figure><img src="https://assets.etv.me/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260102120120_3154abdeae69b0ca62ca1fcab4acca6c21d7913c505098e5b9e73195715dfc92.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260102120120_3154abdeae69b0ca62ca1fcab4acca6c21d7913c505098e5b9e73195715dfc92" data-rendition-name="original" width="768" height="725" loading="lazy" alt="mjrene stanice"></figure>  Neobično je da je i pored pojačanog vjetra zabilježen loš kvalitet vazduha u užoj gradskoj sredini u odnosu na obode grada. Prema podacima sa mjerne stanice u Gagovića imanju kvalitet vazduha je dobar.  <figure><img src="https://assets.etv.me/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260102120120_a0add6931c894772251df783df41a7a9923fc3074d8153fb85ab5c3ec81176f4.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260102120120_a0add6931c894772251df783df41a7a9923fc3074d8153fb85ab5c3ec81176f4" data-rendition-name="original" width="768" height="769" loading="lazy" alt="mjrene stanice"></figure>  Za razliku od podataka sa mjerne stanice u Gagovića imanju zabilježene su veoma visoke satne koncentracije sumpor dioksida sa mobilne mjerne stanice smještene pored hotela Pljevlja. U prekoračenju su kod mobilne mjerne stanice i PM 10 praškaste čestice. Veoma neobična pojava, jer kad duva vjetar on ubrzo oduva smog iz grada i kvalitet vazduha je znatno bolji. Što se tiče temperatura vazduha one su u plusu i u gradu i Kosanici kod Pljevalja. Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore data je dnevna prognoza: Pretežno oblačno. Na primorju povremeno kiša, u drugom dijelu dana i tokom noći i pljuskovi praćeni grmljavinom. U većini kontinentalnih predjela snijeg i susnježica, koji će tokom dana u južnim i centralnim, a krajem dana i tokom noći u većini sjevernih predjela preći u kišu. Vjetar umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak, uglavnom južni i jugoistočni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 1 do 11 stepeni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Pljevlja

kvalitet vazduha

mjerne stanice

Društvo

U centru Pljevalja znatno veća zagađenost vazduha u odnosu naselje Gagovića imanje

U Pljevljima su jutros veoma različiti podaci o kvalitetu vazduha sa dvije mjerne stanice u gradu. <figure><img src="https://assets.etv.me/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260102120120_3154abdeae69b0ca62ca1fcab4acca6c21d7913c505098e5b9e73195715dfc92.webp" width="768" height="725" loading="lazy" alt="mjrene stanice" /></figure> Neobično je da je i pored pojačanog vjetra zabilježen loš kvalitet vazduha u užoj gradskoj sredini u odnosu na obode grada. Prema podacima sa mjerne stanice u Gagovića imanju kvalitet vazduha je dobar. <figure><img src="https://assets.etv.me/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260102120120_a0add6931c894772251df783df41a7a9923fc3074d8153fb85ab5c3ec81176f4.webp" width="768" height="769" loading="lazy" alt="mjrene stanice" /></figure> Za razliku od podataka sa mjerne stanice u Gagovića imanju zabilježene su veoma visoke satne koncentracije sumpor dioksida sa mobilne mjerne stanice smještene pored hotela Pljevlja. U prekoračenju su kod mobilne mjerne stanice i PM 10 praškaste čestice. Veoma neobična pojava, jer kad duva vjetar on ubrzo oduva smog iz grada i kvalitet vazduha je znatno bolji. Što se tiče temperatura vazduha one su u plusu i u gradu i Kosanici kod Pljevalja. Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore data je dnevna prognoza: Pretežno oblačno. Na primorju povremeno kiša, u drugom dijelu dana i tokom noći i pljuskovi praćeni grmljavinom. U većini kontinentalnih predjela snijeg i susnježica, koji će tokom dana u južnim i centralnim, a krajem dana i tokom noći u većini sjevernih predjela preći u kišu. Vjetar umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak, uglavnom južni i jugoistočni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 1 do 11 stepeni.

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMCG) izadao je upozorenje zbog mogućih vremenskih nepogoda narednih pet dana.
- Očekuje nas serija frontalnih talasa, najčešće u sklopu jake jugozapadne visinske struje, kao prednje strane prostranog visinskog ciklona sa sjevera kontinenta - kazali su u ZHMCG.&nbsp;
Svakodnevno će, kažu, u svim predjelima biti kiše, povremeno i jakih pljuskova sa grmljavinom, praćenih jakim ponegdje i olujnim južnim i jugoistočnim vjetrom.
Najviše kiše očekuje se, najavljuju meteorolozi, u neđelju i poneđeljak, u većini predjela umjerene ili obilne padavine.
Akumulativno u većini mjesta će pasti najmanje 100-150, a u pojedinim i preko 250l/m2 .
- U planinama na sjeveru povremeno sniježne padavine, naročito u neđelju. U srijedu krajem dana jače zahlađenje. More će često biti talasasto do uzburkano - navode iz ZHMCG.

ZHMCG izdao upozorenje: Narednih dana obilne padavine, olujni vjetar, moguće nepogode

Ukrajina i Moldavija zvanično su se uključile u roming prostor Evropske unije (EU) od 1. januara.
To je Generalni direktorat Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo objavio na mreži Iks (bivši Tviter).
- Ljudi iz Ukrajine i Moldavije sada mogu da zovu, šalju tekstove i koriste svoje mobilne podatke sa lokalnih telefonskih brojeva za komunikaciju sa 27 zemalja EU bez dodatnih troškova, a isto važi i u obrnutom smjeru - piše u objavi.
Pored toga što je zgodno i štedi troškove ovaj korak ima duboki značaj za EU agendu za proširenje i ukazuje na posvećenost Brisela tome da podržava reforme i integraciju zemalja kandidata, čak i prije punopravnog članstva u Uniji, piše portal EUalive.&nbsp;
Slično tome, cilj Brisela za 2026. godinu jeste da se čitav zapadnobalkanski region uključi u režim mobilne telefonije "u romingu kao kod kuće", koji bi građanima šest partnera sa Zapadnog Balkana omogućio da u EU telefoniraju, šalju poruke i koriste mobilni internet po domaćim tarifama.
Za sredinu 2026. godine predviđeno je priključenje Srbije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije.
Time bi se slijedio primjer Moldavije i Ukrajine koje su se području EU rominga pridružile 1. januara.

EU ukinula roming za Ukrajinu i Moldaviju: Priključenje našeg regiona planirano za sredinu godine

Snijeg koji je danas padao širom Crne Gore, napravio je probleme vozačima na Cetinju. Njima su u pomoć pritekli članovi Crvenog krsta.&nbsp;
Kako se vidi na fotogorafijama koje su objavljene na društvenim mrežama, članovi Crvenog krsta gurali su automobile i uklanjali snijeg sa kolovoza.&nbsp;
- I prazničnim danima volonteri Crvenog krsta Cetinje imaju redovne zadatke. A usput, iskrsnu situacije kad možemo biti od pomoći sugrađanima - naveli su iz Crvenog krsta Cetinje u objavi na Fejsbuku.

Snijeg napravio probleme u saobraćaju na Cetinju: Građanima u pomoć pritekli članovi Crvenog krsta

Kineski nacionalni avio-prevoznik Air China i jedna od njegovih podružnica potpisali su sa evropskim proizvođačem aviona Airbusom dogovor o kupovini 60 aviona iz linije A320neo, čija je vrijednost, prema kataloškim cijenama, oko 9,5 milijardi dolara.
Time se Air China pridružila nizu kineskih avio-prevoznika, kao što su Spring Airlines i Juneyao Airlines, koji su ove sedmice najavili kupovinu Airbusovih aviona, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Kinesko tržište avio prevoza drugo je po veličini u svijetu.
Avione će Airbus isporučiti u serijama u periodu od 2028. do 2032, navodi Air China u podnesku šangajskoj berzi.
- Iznimno nam je drago što je Air China odlučila da naruči još aviona iz linije Airbus A320 - objavio je evropski proizvođač.
Kupovina je dio okvirnog dogovora koji je 2022. godine s Airbusom postigao kineski državni holding za snabdijevanje avio sektora CASC, kazao je nezavisni analitičar Li Hanming.
Taj dogovor obuhvata kupovinu 132 uskotrupna aviona iz linije A320, te osam širokotrupnih aviona A350, uz ukupnu vrijednost od oko 17 milijardi dolara.

Air China kupuje 60 Airbusovih aviona za 9,5 milijardi dolara

Cijene dionica na svjetskim berzama prošle godine su u prosjeku porasle oko 20 odsto, vrijednost zlata zabilježila je najveći godišnji skok u 46 godina, dolar je oslabio prema korpi valuta više od devet odsto, a cijene nafte oko 20 odsto.&nbsp;
Cijene dionica na berzama prošle godine su snažno ojačale, bez obzira na to što rast najvećih svjetskih ekonomija nije bio posebno impresivan i što je Vašington uveo carine na sav uvoz u SAD, prenosi SEEbiz.
MSCI indeks svih svjetskih berzi, koji obuhvaća dionice više od 2,5 hiljade kompanija, porastao je prošle godine 21 odsto i krajem godine dostigao rekordni nivo od 1.024 boda.
Pritom je na Wall Streetu Dow Jones indeks porastao oko 13 odsto, S&amp;P 500 oko 16,4 odsto, a Nasdaq 20,4 odsto.
U aprilu je S&amp;P 500 indeks bio na ivici tržišta medvjeda, jer je pao gotovo 20 odsto ispod rekordnog nivoa, nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo carine na gotovo sav uvoz u SAD. To je uzdrmalo svjetske berze, jer su se ulagači plašili trgovinskog rata između SAD-a i Kine, ali i EU.
Situacija se postupno smirila, Vašington je s nekim zemljama potpisao trgovinske sporazume, s nekima nije, a ta tema je vremenom pala u drugi plan.
Od maja do kraja godine berzanski indeksi su snažno porasli, najviše zahvaljujući nastavku euforije oko razvoja vještačke inteligencije, pa su najviše rasle cijene dionica tehnoloških kompanija.
Posljednjih mjeseci tehnološki sektor je vrlo nestabilan, jer se ulagači boje da su cijene dionica nakon dugotrajnog rasta previsoke, a dugovi kompanija preveliki.
Podršku najvećoj svjetskoj berzi pružilo je i smanjenje kamatnih stopa američke centralne banke.
Zbog slabosti tržišta rada Fed je od septembra do decembra kamatne stope smanjio u tri navrata, svaki put za po 0,25 procentnih bodova. Zahvaljujući tome nastavljena je vladavina bikova na tržištu, koja započela u oktobru 2022.
Evropske berze takođe su snažno porasle. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica ojačao je 16,6 odsto i dostigao je rekordne nivoe, iznad 590 bodova.
Po rastu je prednjačio madridski IBEX indeks, sa skokom od gotovo 50 odsto. Slijedio je italijanski FTSE MIB indeks s rastom od 31,5 odsto, što je njegov najveći skok od 1998. godine.
Njemački DAX indeks porastao je oko 23 odsto, zahvaljujući podsticajnim mjerama Vlade, od fiskalnih podsticaja do ulaganja u infrastrukturu.
Londonski FTSE indeks ojačao je oko 22 odsto, dok je najmanji rast zabilježio pariški CAC indeks, oko 10,5 odsto, zbog političke krize te rasta budžetskog deficita i javnog duga.
Na evropskim berzama najveći dobitnik je prošle godine bio finansijski sektor, s rastom od 67 odsto, zahvaljujući relativno stabilnom poboljšanju ekonomije, većem broju spajanja i preuzimanja te smanjenju kamata Evropske centralne banke.
Snažno je, 56.5 odsto, porastao i odbrambeni sektor, jer su članice EU najavile pojačana ulaganja u naoružanje zbog prijetnji iz Rusije.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica prošle godine je porastao 27 odsto, najviše od 2017. godine, uglabnom zahvaljujući rastu cijena dionica proizvođača čipova i drugih tehnoloških kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju.
Južnokorejski Kospi indeks skočio je 76 odsto, dok su cijene dionica u Šangaju porasle 18 odsto, a u Hong Kongu 28 odsto. Japanski Nikkei indeks ojačao je 26 odsto.
Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle godine je pala 9,4 odsto, najviše od 2017. godine. To je posljedica smanjenja kamata Feda, smanjenja razlike između kamatnih stopa na dolar i druge važne valute, političke nesigurnosti, zabrinutosti ulagača zbog fiskalnog deficita, kao i pitanja nezavisnosti Feda s obzirom na stalne pritiske američkog predsjednika Donalda Trumpa na centralnu banku.

Svjetske berze lani solidno rasle

"Putinovo napadačko razmetanje pokazuje da je Rusija ta koja stoji na putu miru". Ovako glasi naslov članka koji je objavio "Njujork post", a koji je na društvenoj mreži "Truth" podijelio Donald Tramp.
Tramp je objavio link članka i citirao sam naslov u svojoj objavi.
Kako ljudi zaključuju u komentarima, Tramp se slaže sa svim onim što je napisano u gorepomenutom članku,
<h2>Tramp sprema kraj rata, Putin "pali požare"</h2>
Kako piše "Njujork post", raspoloženje je poslednjih dana bilo optimistično nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pristao na kompromis po mnogim tačkama mirovnog plana, a Tramp je rekao da je spreman da poseti Ukrajinu kako bi lobirao u parlamentu za teritorijalne ustupke.
- Kraj razornog rata bio je bliži nego ikada ranije - rekao je Tramp.
A onda je, kao po komandi, ruski lider Vladimir Putin ponovo izabrao laži, mržnju i smrt, piše ovaj list.
Putin je tvrdio da su Ukrajinci lansirali dronove kako bi ga ubili u jednoj od njegovih mnogobrojnih raskošnih rezidencija. Zbog toga, navodno, Rusi nisu imali drugog izbora nego da budu "rigidniji" u pregovorima, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
<h2>Vladimir Putin palata</h2>
Ironično je da Putin, koji već skoro četiri godine vodi brutalan rat, smatra da svako nasilje u njegovoj blizini zaslužuje posebnu osudu. Na kraju krajeva, Rusija je na Božić lansirala 131 dron na Kijev i druge gradove, ubivši sedam civila.
Prema pisanju ovog medija, Kremlj namerno gađa stambene zgrade i energetska postrojenja kako bi kaznio obične ljude u Ukrajini. Rusi otimaju djecu. Muče i pogubljuju zarobljenike. Štaviše, Moskva je više puta pokušala da ubije Zelenskog. Ali evo u čemu je stvar: napad dronom se vjerovatno nikada nije ni dogodio. Zelenski je to energično demantovao. Peskov je rekao da Rusi ne mogu da pruže nikakav dokaz i pozvao medije da "uzmu reč Kremlja zdravo za gotovo".
U članku koji je Tramp podelio stoji i sledeća rečenica:
"Kao i u Aljasci, Putinu je ponuđen mir, a on je umjesto toga pljunuo Americi u lice".
Dalje navode da Putin podržava korumpirani režim Nikolasa Madura u Venecueli, umešan u trgovinu drogom, i protivi se Trampovim operacijama tamo.
A nedavni izvještaj je utvrdio da je ruski teretni brod iz "senkovite flote", koji je prošle godine potonuo kod obale Španije, verovatno krijumčario nuklearne djelove u Sjevernu Koreju.
Širom svijeta, Rusija se suprotstavlja Trampovoj agendi. Odgovor ne bi trebalo da budu dodatni ustupci, već veći pritisak. Kijev je uradio svoj dio posla. Teret bi trebalo da bude na Putinu da se urazumi ili da se suoči sa strožim sankcijama i smrtonosnijim oružjem u Ukrajini.
- Uprkos prkosu, Putinovi postupci odaju pogoršanje unutrašnje situacije. Njegova ekonomija stagnira. Propaganda posrće dok se vojnici vraćaju bez udova. Njegova pobjeda nije ni blizu, niti je neizbježna. Poštedite nas njegovih krokodilskih suza i pojačajte pritisak - zaključuje se.

Tramp podijelio članak koji najoštrije osuđuje Putina

Rusija je saopštila da ima dokaze o navodnom ukrajinskom napadu na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti i da planira da ih predstavi Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Rusko Ministarstvo odbrane je u saopštenju navelo da je informacije o meti napada dobilo sa memorijskog uređaja jednog od dronova koji su učestvovali u napadu.
"Tokom posebnog tehničkog pregleda bloka navigacionog sistema jednog od ukrajinskih dronova, koji je pogođen u noći 29. decembra u vazdušnom prostoru Novgorodske oblasti, ruske specijalne službe su uspjele da pronađu datoteku sa rasporedom leta koja je postavljena u njegovu memoriju", kaže se u saopšštenju.
Dešifrovanje podataka o ruti je, kako se navodi, pokazalo da je "krajnji cilj ukrajinskog napada dronom 29. decembra bio jedan od objekata rezidencije ruskog predsjednika u Novgorodskoj oblasti.
"Ovi materijali će biti poslani američkoj strani putem utvrđenih kanala", tvrdi rusko Ministarstvo, prenosi Anadolija.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u ponedjeljak da je Kijev izveo napad koristeći 91 bespilotnu letjelicu na Putinovu državnu rezidenciju u Novgorodu u noći 29. decembra.&nbsp;
Prema njegovim riječima, svi dronovi su uništeni i nije bilo prijavljenih žrtava ili štete od olupine.
Ukrajina je negirala pokretanje napada i optužila Moskvu da je ometala mirovne pregovore koje vode SAD s ciljem okončanja gotovo četvorogodišnjeg rata.
Komentirajući incident, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da mu se ne sviđaju vijesti i da nijesu dobre.

Moskva tvrdi da ima dokaze o ukrajinskom napadu na Putinovu rezidenciju

Rusija je danas saopštila da je izvukla i dekodirala fajl sa ukrajinskog drona oborenog ranije ove sedmice, za koji tvrdi da pokazuje kako je cilj bio ruska predsjednička rezidencija, i da će relevantne informacije predati Sjedinjenim Američkim Državama.
Moskva je u ponedjeljak optužila Kijev da je pokušao da pogodi rezidenciju predsjednika Vladimira Putina u ruskoj sjevernoj Novgorodnoj oblasti sa 91 dronom dugog dometa. Navodno je Rusija saopštila da će preispitati svoj pregovarački stav u tekućim razgovorima sa SAD o okončanju rata u Ukrajini.
Ukrajina i zapadne zemlje osporile su ruski izvještaj o navodnom pokušaju napada.
U saopštenju Ministarstva odbrane Rusije objavljenom danas na Telegramu stoji: “Dekodiranje podataka o rutiranju pokazalo je da je konačni cilj ukrajinskog napada dronom 29. decembra 2025. godine bila institucija u ruskoj predsjedničkoj rezidenciji u Novgorodskoj oblasti”.
- Ovi materijali biće preneseni američkoj strani preko utvrđenih kanala - dodaje se u saopštenju.
The Wall Street Journal je u srijedu izvijestio da su američki zvaničnici za nacionalnu sigurnost utvrdili da Ukrajina nije ciljala Putina niti neku od njegovih rezidencija u napadu dronom. Reuters nije mogao odmah potvrditi izvještaj.
Predsjednik SAD Donald Tramp je u početku pokazao razumijevanje prema ruskoj optužbi, rekavši novinarima u ponedjeljak da ga je Putin obavijestio o navodnom incidentu i da je bio “veoma ljut”.
Do juče, Tramp je djelovao skeptičnije, dijeleći na društvenim mrežama urednički članak New York Posta koji je optuživao Rusiju da blokira mir u Ukrajini.
Ukrajina je negirala izvršenje takvog napada i opisala optužbu kao dio ruske kampanje dezinformacija, namijenjene da stvori raskol između Kijeva i Vašingtona nakon vikend sastanka Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

U centru Pljevalja znatno veća zagađenost vazduha u odnosu naselje Gagovića imanje

Tagovi

ZHMCG izdao upozorenje: Narednih dana obilne padavine, olujni vjetar, moguće nepogode

EU ukinula roming za Ukrajinu i Moldaviju: Priključenje našeg regiona planirano za sredinu godine

Snijeg napravio probleme u saobraćaju na Cetinju: Građanima u pomoć pritekli članovi Crvenog krsta

Air China kupuje 60 Airbusovih aviona za 9,5 milijardi dolara

PRATITE TVe UŽIVO