CDT: Izmjene Ustava ne smiju biti rezultat žurbe u procesu pristupanja EU

Izmjene Ustava ne bi smjele biti rezultat ubrzanog procesa usmjerenog na ispunjavanje formalnih zahtjeva na putu ka Evropskoj uniji, već moraju proći temeljnu stručnu i javnu raspravu i obezbijediti širi društveni konsenzus, ocijenjeno je u analizi Centra za demokratsku tranziciju (CDT) „Pravosuđe ante portas: Spremnost pravosuđa za ulazak u Evropsku uniju“.

U analizi iz CDTa ističu da je proces izmjena Ustava kasnio u odnosu na planiranu dinamiku, uz izostanak aktivnosti Skupštine u dužem periodu, dok je Vlada u februaru 2026. godine povukla raniji i dostavila novi predlog koji uključuje i odredbe o Tužilačkom savjetu.

- Predložena rješenja sadrže tehničke i suštinske nedostatke, uključujući nomotehničke greške i izostanak usklađivanja pojedinih ustavnih odredbi, dok su neka zakonska rješenja prenesena u Ustav bez prethodne široke rasprave- navodi CDT.

Analiza ukazuje i na moguće rizike u vezi sa sastavom Tužilačkog savjeta, posebno u kontekstu koncentracije moći, imajući u vidu da državni tužioci zajedno sa vrhovnim državnim tužiocem čine većinu. Takođe, ističe se neujednačen pristup kriterijumima za izbor članova sudskih i tužilačkih tijela.

Kada je riječ o finansiranju pravosuđa, CDT ocjenjuje da izdvajanja nijesu na zadovoljavajućem nivou.

- Budžet za pravosuđe u 2025. iznosio je oko 0,61 odsto BDP-a, dok je za 2026. projektovan na oko 0,6 odsto, što je ispod ciljanih vrijednosti. Iako se bilježi rast učešća u državnom budžetu, taj pokazatelj ne odražava realni nivo ulaganja- ističe se u analizi.

Podaci o radu sudova pokazuju da je tokom 2025. godine riješeno više predmeta nego što ih je primljeno, ali rezultati nijesu ujednačeni u cijelom sistemu.

- Poseban problem evidentiran je u drugostepenim postupcima pred Višim sudom u Podgorici, gdje je zabilježen rast zaostalih predmeta i produženje trajanja odlučivanja- navodi CDT.

Ukazuje se i na ograničene efekte alternativnog rješavanja sporova, uz mali broj postignutih sporazuma u odnosu na ukupan broj predmeta, posebno u slučajevima u kojima je država tužena strana.

Kada je riječ o odgovornosti u pravosuđu, pitanje vetinga, kako se navodi, i dalje je bez konkretnog rješenja i jasnog institucionalnog okvira.

- U javnom prostoru dominira politička retorika, dok konkretni predlozi izostaju- ocjenjuje CDT.

U zaključku analize ističe se da ključni reformski procesi nijesu zaokruženi na način koji obezbjeđuje dugoročnu stabilnost sistema.

- Posebno zabrinjava izostanak sveobuhvatne rasprave o ustavnim rješenjima i nedovoljno razrađen pristup ključnim pitanjima, uključujući model Tužilačkog savjeta i veting- zaključuje CDT.