<article>Evropski put je strateški cilj Crne Gore, poručio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj na 12. Konferenciji predsjednika parlamenata zemalja Jugoistočne Evrope, održanoj 26. i 27. februara 2026. godine u Budimpešti, saopšteno je iz Camajevog kabinetaKonferenciju su otvorili predsjednik Parlamenta Mađarske László Kövér i premijer Mađarske Viktor Orbán, koji su se obratili učesnicima u uvodnom dijelu skupa.Konferencija je bila posvećena procesu proširenja Evropske unije, kao i pitanjima ekonomskih investicija i energetske povezanosti regiona.U svom obraćanju, potpredsjednik Camaj istakao je da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena cilju da do 2028. godine postane članica Evropske unije, naglašavajući da je evropski put strateški prioritet države i izraz volje ogromne većine građana. Podsjetio je na intenzivan zakonodavni rad Skupštine i napredak u procesu evropskih integracija, uz poseban akcenat na jačanje vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa i borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.- Potpredsjednik Camaj zahvalio je Parlamentu Mađarske na organizaciji Konferencije i ukazanoj gostoljubivosti, ocjenjujući da ovakvi susreti doprinose jačanju parlamentarne saradnje i evropske perspektive regiona, koju snažno podržava Crna Gora- navodi se u saopštenju,Govoreći o regionalnoj saradnji, potpredsjednik Camaj poručio je da Crna Gora snažno podržava inicijative koje doprinose stabilnosti, ekonomskoj povezanosti i energetskoj sigurnosti Jugoistočne Evrope.Konferencija je završena usvajanjem Budimpeštanske parlamentarne deklaracije.</article>

Evropski put je strateški cilj Crne Gore, poručio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj na 12. Konferenciji predsjednika parlamenata zemalja Jugoistočne Evrope, održanoj 26. i 27. februara 2026. godine u Budimpešti, saopšteno je iz Camajevog kabineta
Konferenciju su otvorili predsjednik Parlamenta Mađarske László Kövér i premijer Mađarske Viktor Orbán, koji su se obratili učesnicima u uvodnom dijelu skupa.
Konferencija je bila posvećena procesu proširenja Evropske unije, kao i pitanjima ekonomskih investicija i energetske povezanosti regiona.
U svom obraćanju, potpredsjednik Camaj istakao je da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena cilju da do 2028. godine postane članica Evropske unije, naglašavajući da je evropski put strateški prioritet države i izraz volje ogromne većine građana. Podsjetio je na intenzivan zakonodavni rad Skupštine i napredak u procesu evropskih integracija, uz poseban akcenat na jačanje vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa i borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
- Potpredsjednik Camaj zahvalio je Parlamentu Mađarske na organizaciji Konferencije i ukazanoj gostoljubivosti, ocjenjujući da ovakvi susreti doprinose jačanju parlamentarne saradnje i evropske perspektive regiona, koju snažno podržava Crna Gora- navodi se u saopštenju,
Govoreći o regionalnoj saradnji, potpredsjednik Camaj poručio je da Crna Gora snažno podržava inicijative koje doprinose stabilnosti, ekonomskoj povezanosti i energetskoj sigurnosti Jugoistočne Evrope.
Konferencija je završena usvajanjem Budimpeštanske parlamentarne deklaracije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Nikola Camaj

Konferencija predsjednika parlamenata zemalja Jugositočne Evrope

Politika

Camaj u Budimpešti: Evropski put strateški prioritet Crne Gore

Sjećanje na Štrpce nije samo čin pijeteta prema stradalima, već i moralna obaveza da gradimo društvo u kojem se zločini nikada i nikome ne smiju ponoviti - poručili su u Evropskom savezu čija je delegacija danas položila vijence obilježavajući 33. godišnjicu od zločina u Štrpcima.
To je, kako su ukazali, jedan od najtežih i najtragičnijih zločina koji ostaje kao trajna rana i jasna opomena društvu.
- Na današnji dan odajemo počast žrtvama, ali i izražavamo solidarnost sa njihovim porodicama, obavezujući se da ćemo istrajno raditi na očuvanju kulture sjećanja, istine i pravde - naveli su u saopštenju.
Vjeruju, kažu, da samo kroz iskreno suočavanje sa prošlošću i odgovorno djelovanje institucija možemo graditi stabilnu i pravednu budućnost za sve naše građane.

Delegacija Evropskog saveza položila vijence: Sjećanje na Štrpce nije samo čin pijeteta prema stradalima - već i moralna obaveza

Parlamentarna većina je danas ponovo pokazala svoje pravo lice - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Abaz Dizdarević pošto je parlamentarna većina odlučila da će ipak danas raspravljati o zakonima o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i o unutrašnjim poslovima koji su juče usvojeni na Vladi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 43.7828%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fparlamentarna-vecina-odlucila-da-se-nastavi-rasprava-o-zakonima-o-anb-u-i-unutrasnjim-poslovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dizdarević je to nazvao ogoljenom silom.
- Kojom se, uz kršenje svih procedura, želi legalizovati brutalna zloupotreba bezbjednosnog sektora za interes jedne političke partije - istakao je on.
Očigledno je, cijeni Dizdarević, riječ o terminalnoj fazi vlasti.
- Koja autokratskim mehanizmima želi zadržati kontrolu nad situacijom koja joj je odavno izmakla kontroli - zaključio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAbazDizdarevic%2Fstatus%2F2027421250729971885&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dizdarević: Očigledna terminalna faza vlasti koja autokratskim mehanizmima želi zadržati kontrolu

Jedna narodna izaslanica u crnogorskom parlamentu sa logom zloglasne Zetske Banovine, (neću kazati „poslanica“ jer poslanica je pismo crkvenog velikodostojnika) &nbsp;u povodu budvanskog skandala, kada je „abolirala“ &nbsp;poslanika koji je u njihovo ime glasao da se Crkvi Srbije daruje &nbsp;1.000.000 (jedan milion) eura ustvrdila, kako jeste &nbsp;Srbin, ali Crnu Goru ośeća kao matičnu državu (ovđe bi u filmovima za gluvonijeme osobe &nbsp;bio natpis „aplauz“)! Eto, ta izjava me nekako podśeti na izjavu Kenane Strujić Harbić iz 2.020.godine, koja glasi:
„Zajedno sa kolegama iz BS pravimo dobar ambijent za našu djecu, koja će sutra odrastati i živjeti u Crnoj Gori i stvarati svoje porodice, mi ne želimo da idemo odavde, mi nemamo drugu domovinu, mi nemamo drugi glavni grad, ne želimo da idemo, jednostavno naša Crna Gora je jedina domovina, rezervne nemamo, tu smo svoji na svome!“ (naravno, u filmovima za gluvonijeme osobe slijedio bi natpis „aplauz“).
Međutim, dotična osoba izjavi nedavno kako je BiH matična država Bošnjacima, a kasnije je „revidirala“ stav (kao da se &nbsp;obraća mentalno retardiranim ili svetosavljem lobotomiranim osobama), kako je mislila &nbsp;na kulturološku ravan, &nbsp;iako je ta „ravan“ suština narodnosnog, odnosno nacionalnog, pa i državnog bića, bez obzira što svaki crnogorski Musliman ili Bošnjak zna svoj rodoslov, taman kao i Crnogorac i zna bez greške što mu je „matica“! Tako se i ovaj DPS „Srbin“ iz Budve vjerovatno konsultovao sa vlastitim rodoslovom i shvatio kako mu je Crna Gora, ipak matična država.
Eto, ako je za gotovo 50% ovdašnjeg stanovništva matična država izvan Crne Gore, a svi polažu pravo na &nbsp;crnogorsku teritoriju, ako jedna tećina crnogorske teritorije (film za gluvonijeme: aplauz za Abazdovića) pripada Crkvi Srbije, ostaje da se zapitamo đe je „isparila“ &nbsp;matična država nacionalnih Crnogoraca i na što oni plaćaju porez, ako ništa nije njihovo!?
Crnogorce očito priznaju samo &nbsp;kada im se može priteslimiti česovi &nbsp;nesojluk! Lažni ili drugojači! Tako su jednog Kuča pitali ko su Crnogorci, pa ko su svi redom Petrovići, a on je odgovorio: „To su sve Srbi!“
A onda je uslijedilo pitanje: „Pa, ko je napravio poharu Kuča?“
„Crnogorci“, glasio je odgovor!
Ista izaslanica u posrbljenom i posrnulom i četvoronoške pobauljenom Vojvodinom Parlamentu, posumnja da se nešto preko policije „priprema u tajnosti“!
Ništa se, draga moja, ne priprema u tajnosti! Crna Gora je evo godinama, vrlo javno, i svakodnevno sve više, policijsko-kleronacistička i četnička država! I što ćemo sad? Da tu žilavu korov čistimo peruškama za prašinu i pokazujemo svijetu kako smo strašno kulturni, a dok nam se duša kida, oslobađaju teroriste i pljačkaše, a hapse sve što ne liči na njih! Da mašemo crnogorskim zastavama kojih je sve manje, pa čak i u samoj Skupštini!? A u Vojvodinom kabinetu srpska zastava zauzima počasno mjesto (sa desne strane) pored crnogorske, kao zastava zemlje domaćina! Naravno uz to ćemo braniti Srbe koji poklanjaju Crkvi Srbije milion eura uz svu pljačku koju je ta svetosavska sekta uz pomoć URINA Abazdovića, napravila sa 650 crkava i manastira, ne računajući one koje ste im vi izgradili, navlaštito ovaj u Podgorici i onaj u Baru! Ko dovede na vlast onoga „Kudravoga Kazanovu“ hvalim te veliki Bože!? I što ćemo sad! “Biti zdrav”, rekla bi Konstrakta, na crnogorski prevedeno “kostrika” i opra ruke u kain! Tako je negđe neposredno prije raspeće Isusa Hrista &nbsp;i rimski upravnik Judeje (prefekt / prokurator) Pilat oprao ruke, jer je naaaaarod odabrao da spasi bandita a ne Izbavitelja.

Đe je matična država Crnogoraca?

U svijetu u kojem moć sve više odlučuje, male države moraju odgovoriti koordinacijom, dosljednošću i odgovornošću - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom predavanja koje je održao na prestižnom Oxford Union-u, u sklopu Univerziteta Oxford, gdje je govorio o promjenama u međunarodnim odnosima i ulozi malih država u savremenom globalnom poretku.
Obraćajući se ujedno i kao bivši student Univerziteta u Oksfordu, Milatović je istakao lični značaj povratka na mjesto gdje je, kako je naveo, stečeno znanje koje mu je omogućilo da manje od decenije nakon diplomiranja postane predsjednik države.
- U današnjem svijetu obilježenom neizvjesnošću, želim da počnem od onoga što je izvjesno: znanje je najvredniji resurs koji pojedinac može posjedovati - poručio je on.
Govoreći o globalnoj preraspodjeli moći i izazovima sa kojima se suočava međunarodni poredak, Milatović je naglasio da se međunarodni sistem nalazi u fazi tektonskih promjena.
Pozivajući se na Sviftovu priču o Guliveru i Liliputancima, predsjednik je istakao da snaga malih država leži u njihovoj saradnji, aludirajući na saradnju između Liliputanaca koji su uspjeli da ukrote Gulivera, a onda i da ga navedu da se bori za njihove interese.
Milatović je poručio da su NATO, Evropska unija i Ujedinjene nacije tri ključna stuba spoljne politike Crne Gore, naglašavajući da savezništva predstavljaju najčvršću garanciju bezbjednosti i dugoročne stabilnosti. On je naglasio značaj Ujedinjenih nacija.
- Ujedinjene nacije nijesu savršene, ali jedno je sigurno: svijet bi bio neuporedivo gore mjesto bez njih - poručio je Milatović, podsjećajući da je ta organizacija nastala iz pepela Drugog svjetskog rata kao svjetionik nade za čovječanstvo.
Istakao je da je nakon osam decenija zajedničkih dostignuća vrijeme za reformu Ujedinjenih nacija, kako bi bile spremne da odgovore na savremene izazove, te poručio da odgovornost za njihovo jačanje ne leži samo na samoj organizaciji, već na svim državama članicama koje su je stvorile i koje je oblikuju.
Govoreći o evropskoj perspektivi, predsjednik je ponovio ambiciju da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine.
- Čvrsto vjerujem da imamo sve što je potrebno da postanemo 28. članica Evropske unije do 2028. godine. Moramo iskoristiti proces pristupanja Evropskoj uniji da ubrzamo reforme i osnažimo našu demokratiju, kako bismo u Evropsku uniju ušli ne samo kao nova članica, već kao država koja je u potpunosti spremna i duboko posvećena njenim vrijednostima - naveo je predsjednik.
On je ocijenio da bi članstvo Crne Gore poslalo jasnu poruku regionu da se reforme i demokratska transformacija isplate, te da politika proširenja ostaje snažan i transformativan instrument Evropske unije.
Predavanje na Oxford Unionu, jednom od najznačajnijih svjetskih foruma za javnu debatu, predstavlja potvrdu međunarodnog kredibiliteta Crne Gore i njenog jasnog euroatlantskog opredjeljenja.

Camaj u Budimpešti: Evropski put strateški prioritet Crne Gore

Tagovi

Delegacija Evropskog saveza položila vijence: Sjećanje na Štrpce nije samo čin pijeteta prema stradalima - već i moralna obaveza

Dizdarević: Očigledna terminalna faza vlasti koja autokratskim mehanizmima želi zadržati kontrolu

Đe je matična država Crnogoraca?

Milatović: Male države moraju odgovoriti koordinacijom, dosljednošću i odgovornošću

PRATITE TVe UŽIVO