<article>Funkcioner Bošnjačke stranke Admir Adrović podnio je ostavku na poslaničku funkciju u Skupstini Crne Gore.- Ostavku podnosim iz ličnih razloga- naveo je on u dopisu upućenom predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću.</article>

Funkcioner Bošnjačke stranke Admir Adrović podnio je ostavku na poslaničku funkciju u Skupstini Crne Gore.
- Ostavku podnosim iz ličnih razloga- naveo je on u dopisu upućenom predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Admir Adrović

Skupština Crne Gore

Politika

Admir Adrović podnio ostavku na poslaničku funkciju

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je usvojilo odluku kojom je legalizovana upotreba kanabisa u medicinske svrhe, piše Klix.
- Nakon godina borbe, opstrukcija, upornosti, konačno! Vijeće ministara je usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Kroz glavu mi prolazi prva konferencija u Parlamentu koju smo organizovali i na kojoj smo slušali svjedočanstva ljudi kojima je ulje kanabisa pomoglo. Pred očima su mi suze ljudi koji slušaju njihov vapaj za legalizovanjem lijeka. Prisjećam se svih sastanaka, gostovanja, lobiranja, molbi, svađa, ‘upozorenja’, poruka ljudi u potrebi, vrijedilo je - objavio je Saša Magazinović, bosanskohercegovački političar.
Naveo je da je danas presrećan i zahvalio svima koji su ovih godina učestvovali u borbi koja nije završena.
- Najvažniji korak je napravljen, ali đavo je u detaljima. Nastavljamo dalje, ali sada je mnogo lakše. Hvala punoIrfanu Ribićukoji je bio moj pokretač da se uključim u borbu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Hvala ministarkiDubravki Bošnjakkoja je našla način da zaobiđe opstrukcije i predloži odluku -napisao je Magazinović.
Ova odluka u praksi znači da je sada kanabis po pravilniku iz kolone jedan (strogo zabranjeno), prebačen u kolonu dva (gdje je dozvoljeno korištenje pod strogom kontrolom).
U toj koloni su odavno opijum, morfijum i niz drugih sredstava koji se koriste u medicinske svrhe.

Vijeće ministara BiH usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe

Poreska uprava Crne Gore će od 12. januara 2026. godine početi sa primjenom novog integrisanog informacionog sistema (IRMS).
Promjena se uvodi u okviru projekta „Reforma poreske administracije u Crnoj Gori“.
- Zbog prelaska na novi sistem, prijem stranaka, zahtjeva i dokumentacije u CRPS-u i ostalim organizacionim jedinicama Poreske uprave vršiće se na dosadašnjem sistemu zaključno sa 31. decembrom 2025. godine do 11 časova, nakon čega portali CRPS i TAXIS prestaju sa radom - navode iz PU. 
Poreskim obveznicima biće omogućen pristup novom portalu Poreske uprave putem adrese https://irms.tax.gov.me/.
Iz Poreske uprave navode da će, usljed objektivnih tehničkih okolnosti, blagovremeno podnijetim biti smatrani IOPPD izvještaji i PDV prijave za obračunski period decembar 2025. godine, ukoliko budu podnijeti najkasnije do 30. januara 2026. godine.
- Produženje roka odnosi se isključivo na podnošenje prijava i ne utiče na zakonski rok za uplatu poreskih obaveza - ističe se.
U periodu od 31. decembra 2025. do 12. januara 2026. godine, službenici Poreske uprave će, u saradnji sa izvođačem, sprovoditi aktivnosti pripreme za prelazak na produkciono okruženje novog sistema, kao i migraciju podataka.

Poreska uprava prelazi na novi integrisani informacioni sistem

Godine 1998. Bil Klinton se suočavao sa postupkom opoziva, film „Titanik“ je pobjeđivao na dodjeli Oskara, a većina domaćinstava i dalje je imala fiksne telefone. Galup i USA Today pozvali su 1.055 Amerikanaca na te fiksne linije i pitali ih da iznesu svoja najbolja predviđanja o jednoj dalekoj godini u budućnosti - 2025.
Ta predviđanja danas su sačuvana u arhivama istraživanja javnog mnjenja koje vodi Roper centar pri Univerzitetu Kornel. Kako se posljednji dani 2025. sada povlače u prošlost, vrijedi se osvrnuti na to koliko su se neka od njih pokazala tačnim, piše <a href="https://edition.cnn.com/2025/12/29/politics/americans-predictions-1998-2025" target="_blank">CNN.</a>
Neka su bila iznenađujuće pronicljiva. Većina Amerikanaca je predviđela da će zemlja u narednih 27 godina izabrati crnog predsjednika, da će istopolni brakovi biti legalni i uobičajeni, kao i da će se pojaviti „nova smrtonosna bolest“.
Većina ljudi je 1998. ispravno sumnjala da će putovanja u svemir postati uobičajena za obične Amerikance ili da će vanzemaljski oblici života stupiti u kontakt sa Zemljom.
Druga predviđanja nijesu se pokazala jednako tačnim. Oko dvije trećine Amerikanaca smatralo je da će zemlja do sada izabrati predsjednicu. Više od polovine je očekivalo lijek za rak, a 61 odsto je vjerovalo da će „ljudi rutinski živjeti do 100 godina“. (Svijet još uvijek nije stigao dotle.)
Anketa je postavila i neka manje mjerljiva pitanja o pravcu u kojem se zemlja krećala. Ona su otkrila dosta pesimizma.
Dok je 70 odsto ispitanika vjerovalo da će se kvalitet života poboljšati za bogate, mišljenja su bila podijeljena kada je riječ o srednjoj klasi, a većina je očekivala da će se život pogoršati za siromašne. Gotovo osam od 10 ispitanika očekivalo je da će Amerikanci u budućnosti imati manje lične privatnosti, a 57 odsto je smatralo da će imati manje ličnih sloboda. Većina je takođe očekivala veću stopu kriminala, lošiji kvalitet životne sredine i niže moralne vrijednosti. Čak 71 odsto je reklo da će biti teže odgajati djecu da postanu dobri ljudi.
Ipak, bilo je i nekoliko svijetlih tačaka u pogledima Amerikanaca na budućnost: većina je vjerovala da će se rasni odnosi poboljšati i da će zdravstvena zaštita biti dostupnija, iako manje pristupačna po cijeni.
Galup, naravno, i dalje sprovodi istraživanja javnog mnjenja, mada sa manjim oslanjanjem na fiksne telefone. Zahvaljujući tome, možemo da steknemo uvid u to kako se opšti pogled Amerikanaca na stanje u zemlji promijenio tokom posljednjih 27 godina. U jesen 1998. oko 60 odsto Amerikanaca izjavilo je da su zadovoljni pravcem u kojem se Sjedinjene Države kreću. Danas taj procenat iznosi 24 odsto.

Amerikanci su 1998. pokušali da "predvide" 2025. godinu - šta su pogodili

Nije velikosrpski nepismeni agitarori bilo ujedinjenje CG i Srbije 1918. godine no kriminalna aneksija i okupacija, poručio je vladajućoj većini akademik DANU i predsjednik CEP-a Novak Adžić.
Kazao je da Nova godina dolazi, ali da stare istine ostaju.
- Preko 6.000 zapaljenih kuća, preko 3.000 ubijenih Crnogoraca, preko 5.000 emigranata zbog srpskog terora, gladomor naš, to su oni- poručio je Adžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F2005659549790036193&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Nije 1918. bilo ujedinjenje, no kriminalna aneksija i okupacija

Na Kosovu su jutros u sedam sati počeli drugi parlamentarni izbori tokom ove godine, za koje se predizborna kampanja završila u ponoć.
Drugi ovogodišnji izbori se održavaju jer Pokret Samooprjedeljenje premijera Aljbina Kurtija, uprkos tome što je osvojio najviše glasova na izborima 9. februara, nije mogao da formira vladu.
U trci za 120 poslaničkih mjesta - 100 iz redova Albanaca i po 10 iz redova Srba i 10 iz drugih manjinskih zajednica koje žive na Kosovu, učestvuje 1.180 kandidata iz 24 politička subjekta, od toga 18 stranaka, tri koalicije, dve građanske inicijative i jedan nezavisan kandidat.
Pravo glasanja na ovim izborima ima 2.076.290 registrovanih birača, od toga 1.999.205 birača koji glasaju na biračkim mjestima na Kosovu i 77.085 birača koji su registrovani za glasanje poštom van Kosova (dijaspora).
Glasaće se u 948 biračkih centara, sa 2.614 biračkih mjesta na cijeloj teritoriji Kosova.
Iz redova srpske zajednice na izborima učestvuju Srpska lista, Za slobodu, pravdu i opstanak i Kosovski Savez. Oko 100.000 birača srpske nacionalnosti biraće svojih deset poslanika u Skupštini Kosova koja broji 120 mjesta.
Pokret Samoopredjeljenje na izborima učestvuje u koaliciji sa "GUXO", Alternativa i Albanska demohrišćanska partija.
Od Albanskih političkih stranaka na izborima učestvuju Demokratski savez Kosova, Demokratska partija Kosova, Alijansa za budućnost Kosova, Socijaldemokratska inicijativa (NISMA) i Albanska demokratska nacionalna stranka "Bali Kombetar".
Iz manjinskih, nesrpskih i nealbanskih zajednica, učestvuju Demokratska partija Turaka, Nova demokratska iniciiativa Kosova (iz egipatske zajednice), Socialdemokratska unija (partija koja predstavlja Bošnjake), Jedinstvena goranska partija (predstavlja Gorance), Ujedinjena romska partija Kosova i Progresivni pokret Roma.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani raspisla je krajem novembra nove izbore, jer nakon prethodnih, održanih u februaru ove godine, nijedan kandidat za mandatara Vlade Kosova nije uspio da obezbijedi dovoljan broj glasova poslanika.

Parlamentarni izbori na Kosovu, drugi ove godine

Studenti u blokadi danas organizuju širom Srbije akciju pod sloganom „Raspiši pobjedu“ tokom koje će prikupljati potpise za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, a građani će tu inicijativu moći da podrže u više od sto opština i gradova, na skoro 500 štandova.
Prema posljednjim dostupnim podacima, potpisi će se prikupljati u 113 mjesta na 491 štandu.&nbsp;
Pored većih gradova, poput Beograda, Niša, Novog Sada i Kragujevca, na spisku su i brojna manja mjesta od sjevera do juga zemlje.
- Dođi da zajedno raspišemo pobjedu! Potpiši odluku! Ostavi nam kontakt, a mi ćemo ti redovno slati obavještenja o našem djelovanju i uputiti te kako možeš da postaneš aktivni učesnik ove borbe. Budi kontrolor. Učestvuj u podizanju svijesti u svojoj okolini. Od nedjelje nastavljamo zajedno - poručii su studenti.
U Beogradu je od 10 sati na Sudentskom trgu najavljen i "Novogodišnji bazar" sa programom za djecu i štandovima za donacije, koji će biti otvoreni do 20 sati, a građani su pozvani da donesu ukrase za kićenje zajedničke jelke, ali i poklone - slatkiše, grickalice i igračke, koje će studenti dijeliti potom širom Srbije.

Srpski studenti u akciji "Raspiši pobjedu": Građani daju potpise za izbore na skoro 500 lokacija

Agencija UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA) objavila je tragične podatke o posljedicama oluje Bajron koja je pogodila Gazu u proteklim danima i uništila više od 42.000 šatora, pogodivši 235.000 osoba.
- Mjeseci rata i raseljavanja primorali su ljude u Gazi da žive među urušenim ruševinama, u improvizovanim skloništima ili u krhkim šatorima. Iako je oluja Bajron, koja je pogodila Gazu od 10. decembra, bila prirodna nepogoda, njene posljedice su izazvane ljudskim djelovanjem - navela je UNRWA.
Procjenjuje se da je 17 zgrada urušeno, a više od 42.000 šatora ili improvizovanih skloništa pretrpjelo potpunu ili djelimičnu štetu u periodu između 10. i 17. decembra, što je, prema podacima Shelter Clustera u Gazi, pogodilo najmanje 235.000 ljudi.
Gazu je i proteklog vikenda pogodilo teško zimsko nevrijeme koje je višestruko uvećalo već ogromne patnje stanovništva izazvane izraelskom invazijom i blokadom.
Najmanje 15 osoba, uključujući tri bebe, umrlo je ovog mjeseca od hipotermije nakon kiša i naglog pada temperatura, saopštile su vlasti u Gazi.
Radnici hitnih službi upozorili su da se ne boravi u oštećenim zgradama zbog rizika od urušavanja, ali, s obzirom na to da je veći dio teritorije pretvoren u ruševine nakon neumornog i kontinuiranog izraelskog bombardovanja, mogućnosti za smještaj su izuzetno ograničene.
Procjene Ujedinjenih nacija iz jula pokazuju da je skoro 80 odsto zgrada u Gazi uništeno ili oštećeno. Od početka primirja između Izraela i Hamasa, ubijeno je 414 ljudi, a 1.142 su ranjene, dok je ukupan broj poginulih Palestinaca dostigao najmanje 71.266, prema podacima Ministarstva zdravlja.
Humanitarne organizacije upozoravaju da isporuke pomoći u Gazu značajno zaostaju za količinama predviđenim primirjem. Izraelsko vojno tijelo nadležno za nadzor humanitarne pomoći saopštilo je da je u protekloj sedmici u Gazu ušlo 4.200 kamiona s pomoći, zajedno sa sanitarnom opremom i zimskim potrepštinama, ali je odbilo da navede tačan broj isporučenih šatora.
Humanitarne organizacije naglašavaju da postojeće zalihe ne mogu zadovoljiti ogromne potrebe.
Od stupanja na snagu primirja, u Gazu je ušlo približno 72.000 šatora i 403.000 cerada, prema podacima Shelter Clustera, međunarodne humanitarne koalicije koju predvodi Norveški savjet za izbjeglice.
- Ljudi u Gazi preživljavaju u krhkim, vodom natopljenim šatorima i među ruševinama. U ovome nema ničeg neizbježnog. Isporuka pomoći nije dozvoljena u obimu koji je potreban - poručio je Filip Lazarini, generalni komesar UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama, na društvenim mrežama.

Admir Adrović podnio ostavku na poslaničku funkciju

Tagovi

Vijeće ministara BiH usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe

Poreska uprava prelazi na novi integrisani informacioni sistem

Amerikanci su 1998. pokušali da "predvide" 2025. godinu - šta su pogodili

Adžić: Nije 1918. bilo ujedinjenje, no kriminalna aneksija i okupacija

PRATITE TVe UŽIVO