<article>Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) ocijenila je da se režim u Srbiji  opasno miješa u lokalne izbore u Crnoj Gori - tj. u Podgorici i u Kotoru. Oni su ukazali da su primijećeni aktivisti Srpske napredne stranke (SNS) iz Srbije u džipovima, kao i autobusi sa glasačima sa duplim pravom glasa iz Srbije.- Riječ je o migraciji lažnih glasača sa duplim biračkim pravom iz Srbije. Osim nezakonitih glasača iz Srbije, aktivisti Vučićevog SNS-a su prije i tokom izbornog dana, vršili pritisak na birače u Podgorici i Kotoru. Ovaj čin predstavlja direktno miješanje u izborni proces u Crnoj Gori i nastavak Vučićeve agresivne politike prema susjedima - navodi se u saopštenju ADD.Dodali su da su iste „nepravilnosti i kriminalne metode“ već postale „uobičajena praksa“ na izborima u Srbiji.ADD je naveo da je u Crnu Goru iz Srbije, na današnji izborni dan, ušlo 14.000 građana više nego istog dana prošle godine i ocijenio da je to „narušavanje suvereniteta Crne Gore i ozbiljan rizik za regionalnu stabilnost“.- Navedene izborne nepravilnosti dirigovane od strane režima Aleksandra Vučića ozbiljno prijete da naruše građanski mir u Crnoj Gori - piše u saopštenju u kojem predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nazivaju „bivšim ministrom propagande Slobodana Miloševića“.ADD je pozvao međunarodnu zajednicu i demokratske vlade u Evropskoj uniji da „pomno prate nestabilnu situaciju u Crnoj Gori“ i reaguju na ozbiljne povrede mira, bezbjednosti i demokratskih principa.</article>

Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) ocijenila je da se režim u Srbiji &nbsp;opasno miješa u lokalne izbore u Crnoj Gori - tj. u Podgorici i u Kotoru. Oni su ukazali da su primijećeni aktivisti Srpske napredne stranke (SNS) iz Srbije u džipovima, kao i autobusi sa glasačima sa duplim pravom glasa iz Srbije.
- Riječ je o migraciji lažnih glasača sa duplim biračkim pravom iz Srbije. Osim nezakonitih glasača iz Srbije, aktivisti Vučićevog SNS-a su prije i tokom izbornog dana, vršili pritisak na birače u Podgorici i Kotoru. Ovaj čin predstavlja direktno miješanje u izborni proces u Crnoj Gori i nastavak Vučićeve agresivne politike prema susjedima - navodi se u saopštenju ADD.
Dodali su da su iste „nepravilnosti i kriminalne metode“ već postale „uobičajena praksa“ na izborima u Srbiji.
ADD je naveo da je u Crnu Goru iz Srbije, na današnji izborni dan, ušlo 14.000 građana više nego istog dana prošle godine i ocijenio da je to „narušavanje suvereniteta Crne Gore i ozbiljan rizik za regionalnu stabilnost“.
- Navedene izborne nepravilnosti dirigovane od strane režima Aleksandra Vučića ozbiljno prijete da naruše građanski mir u Crnoj Gori - piše u saopštenju u kojem predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nazivaju „bivšim ministrom propagande Slobodana Miloševića“.
ADD je pozvao međunarodnu zajednicu i demokratske vlade u Evropskoj uniji da „pomno prate nestabilnu situaciju u Crnoj Gori“ i reaguju na ozbiljne povrede mira, bezbjednosti i demokratskih principa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Regionalna akademija za razvoj demokratije

Dupli birači

Srbija

Aleksandar Vučić

Miješanje u izbore

Politika

ADD: Opasno miješanje Srbije u lokalne izbore u Crnoj Gori, Vučić narušava stabilnost regiona

Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) ocijenila je da se režim u Srbiji  opasno miješa u lokalne izbore u Crnoj Gori - tj. u Podgorici i u Kotoru. Oni su ukazali da su primijećeni aktivisti Srpske napredne stranke (SNS) iz Srbije u džipovima, kao i autobusi sa glasačima sa duplim pravom glasa iz Srbije.
- Riječ je o migraciji lažnih glasača sa duplim biračkim pravom iz Srbije. Osim nezakonitih glasača iz Srbije, aktivisti Vučićevog SNS-a su prije i tokom izbornog dana, vršili pritisak na birače u Podgorici i Kotoru. Ovaj čin predstavlja direktno miješanje u izborni proces u Crnoj Gori i nastavak Vučićeve agresivne politike prema susjedima - navodi se u saopštenju ADD.
Dodali su da su iste „nepravilnosti i kriminalne metode“ već postale „uobičajena praksa“ na izborima u Srbiji.
ADD je naveo da je u Crnu Goru iz Srbije, na današnji izborni dan, ušlo 14.000 građana više nego istog dana prošle godine i ocijenio da je to „narušavanje suvereniteta Crne Gore i ozbiljan rizik za regionalnu stabilnost“.
- Navedene izborne nepravilnosti dirigovane od strane režima Aleksandra Vučića ozbiljno prijete da naruše građanski mir u Crnoj Gori - piše u saopštenju u kojem predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nazivaju „bivšim ministrom propagande Slobodana Miloševića“.
ADD je pozvao međunarodnu zajednicu i demokratske vlade u Evropskoj uniji da „pomno prate nestabilnu situaciju u Crnoj Gori“ i reaguju na ozbiljne povrede mira, bezbjednosti i demokratskih principa.

Birališta u Podgorici zatvorena su u 20 sati. Centar za demokratsku tranziciju (CDT) javlja da je u Podgorici biračko pravo iskoristilo 56.34 odsto građana. Oni su napomenuli da nedostaju podaci sa još nekoliko biračkih mjesta. Do 19 sati glasalo je 77.098 građana - odnosno 53.01 odsto birača. To je saopšteno iz Izborne komisije Glavnog grada. Predsjednik Izborne komisije Vladimir Filipović rekao je agenciji MINA da tokom izbornog dana nijesu zabilježene veće nepravilnosti. Iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) saopšteno je da je do 19 sati na lokalnim izborima u Podgorici glasalo 51.9 odsto birača. Oni su istakli da je do istog perioda 2022. godine glasalo 66 odsto građana, a 2018. 58.5. Iz koalicije Pokreta Evropa sad i Demokrata saopšteno je da imaju podatke da je na lokalnim izborima u Podgorici do 19 sati biračko pravo iskoristilo 52.2 odsto građana. Podaci Centra za demokratsku tranziciju (CDT) pokazuju da je do 18 sati na lokalnim izborima u Podgorici glasalo 46.3 odsto građana. <h2>Građani prijavili neželjene pozive iz Srbije</h2> Oni su ocijenili da se u posljednjim satima glasanja može zaključiti da je nedovoljna pripremljenost izbornog procesa evidentan problem, kao i nedovoljna obučenost biračkih odbora, zbog čega je uočen povećan broj tehničkih propusta u odnosu na ranije izborne cikluse. Građani su tokom dana dostavljali informacije o neželjenim pozivima iz Srbije od osoba koje su posjedovale njihove lične podatke i ispitivale ih o glasanju na izborima. U CDT-u ukazuju na nedopustivost te prakse i ohrabruju građane da se takvim pritistcima odupru i glasaju po sopstvenom uvjerenju. Posmatrači CDT-a prijavljuju probleme sa kašnjenjem u otvaranju biračkih mjesta, dostavljanja manjih količina izbornog materijala od propisanih, greške u štampi – da se pojavio broj glasačkih listića bez serijskog broja i probleme sa funkcionisanjem uređaja za elektronsku identifikaciju. Zabrinjavajuće je, dodaju, što na većem broju biračkih mjesta u toku glasanja nijesu bili prisutni svi članovi biračkih odbora. To je dovelo da su birački odbori funkcionisali u krnjem sastavu. Na nekoliko biračkih mjesta imali smo periode da su glasanja sprovodila samo dva ili tri člana stalnog sastava. Posmatrači CDT-a su na manjem broju biračkih mjesta zabilježili standarde nepravilnosti: glasnog izgovaranja imena birača, povreda procedure tajnosti glasanja, nepravilnosti u glasanju putem pisma i slično. Uočene nepravilnosti, iako na prvi pogled mogu djelovati sitno, u CDT-u upozoravaju da kasnije mogu biti razlog za prigovore i osporavanje čitavog postupka glasanja na tim mjestima. Najkrupniji prigovor odnosi se na navode da se događa organizovani dolazak birača iz Srbije i Republike Srpske. U CDT-u kažu da ove pojave nijesu nepoznate i da zaslužuju osudu. U vezi sa ovim navodima ima, dodaju, dosta nepoznanica – i smatraju da je važno što podgoričko ODT već provjerava ove navode. Birački odbori nemaju pravo da uskrate biračko pravo onima koji su u biračkom spisku. To se desilo na biračkom mjestu OŠ „Novka Ubović“. Iz koalicije Pokreta Evropa sad i Demokrata saopšteno je da njihovi podaci pokazuju da je biračko pravo na lokalnim izborima u Podgorici do 18 sati iskoristilo 46.79 odsto upisanih birača. Oni su kazali i da je izlaznost do 17 sati 42.65 odsto. Prema podacima Liste "Za bolju Podgoricu - Jakov Milatović" do 16 glasalo je 39.6 odsto birača na lokalnim izborima u Podgorici. Podaci Evropskog saveza pokazuju da je do 16.30 sati svoje biračko pravo iskoristilo 42.3 odsto građana. <h2>Do 15 sati izlaznost za 12 procenata niža u odnosu na prethodne</h2> CDT je saopštio da je u Podgorici do 15 sati glasalo 34,8 odsto upisanih birača, što je .gotovo 12 odsto manje u odnosu na posljednje lokalne izbore iz 2022. kada je do ovog trenutka glasalo 46.6 odsto upisanih birača.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929150912_fe53e9911a2da89b9465de9d07351df9f650b429e6d081cc2525c1503fc27f13.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240929150912_fe53e9911a2da89b9465de9d07351df9f650b429e6d081cc2525c1503fc27f13" data-rendition-name="original" width="1881" height="1062" loading="lazy" alt="CDT-15h-Podgorica"> </figure>  <h2>Nepravilnosti</h2> Posmatrači CDT-a na biračkim mjestima bilježe sljedeće nepravilnosti. Na biračkom mjestu broj 70 Streljački centar Ljubović broj kontrolnih kupona odnosno odrezaka glasačkog listića je za dva manji od broja odštampanih odrezaka-potvrda sa uređaja za elektronsku identifikaciju. "Nepodudaranja u broju izbornog materijala mogu napraviti problem prilikom utvrđivanja rezultata glasanja, budući da ako se utvrdi da je broj glasačkih listića u glasačkoj kutiji veći od broja kontrolnih kupona, ili ako se utvrdi da je broj glasačkih listića u kutiji veći od broja potpisanih odrezaka i potpisanih kupona, dolazi do raspuštanja biračkog odbora i ponavljanja glasanja. Zato pozivamo OIK da se uključi i razriješi ovaj problem, kako ne bi došlo do ponavljanja izbora", naveli su iz CDT-a.&nbsp; Na biračkom mjestu 71-C Trgovinska škola Sergej Stanić poništen je jedan glasački listić zbog toga što je biračica javno saopštila za koga glasa. "Podsjećamo da je Zakonom predviđeno da ukoliko birač povrijedi tajnost glasanja na način što glasa javno izvan prostora određenog za glasanje ili, ako nakon glasanja u prostoru koji je za to namijenjen javno pokaže glasački listić biračkom odboru tako da se vidi za koga je glasao, predsjednik biračkog odbora dužan da takav glasački listić učini nevažećim. Na biračkom mjestu 78-B, OŠ Pavle Rovinski, jedan birač je tražio da dobije novi glasački listić jer je pogrešno glasao. Birački odbor mu nije odobrio taj zahtjev, a u glasačku kutiju je ubačen prvobitni listić, iako je birački odbor imao uvid u to za koga je birač glasao. Na biračkom mjestu 77D, JU Đina Vrbica, vaspitna jedinica Dragan Radulović, član biračkog odbora glasno izgovara imena birača, što nije dozvoljeno. Na biračkom mjestu broj 62-A Zaštita, nakon što su mediji prenijeli našu informaciju o nauslovnosti biračkog mjesta, birački odbor se angažovao da unaprijedi osvjetljenje. Pozdravljamo. Birači nam javljaju da dobijaju pozive sa brojeva iz Republike Srbije u ime jedne liste, od osoba kojima su poznati njihovi lični podaci, sa pitanjima o glasanju. Još jednom pozivamo građane da sve one koji ih sa bilo kojih adresa danas uznemiravaju kulturno pozdrave, i glasaju slobodno, za koga oni žele", saopšteno je iz CDT-a.&nbsp; Posmatrači CDT-a i dalje na većem broju biračkih mjesta bilježe negativnu praksu da nijesu prisutni svi članovi biračkog odbora.&nbsp; Na biračkom mjestu 19-A KIC Budo Tomović član biračkog odbora koji je zadužen za štampani izvod iz biračkog spiska konstantno koristi mobilni telefon i šalje podatke o biračima nekome van biračkog mjesta. &nbsp; Veći broj birača koji su ranije glasali na biračkom mjestu broj 79C OŠ Pavle Rovinski je vraćen jer više nijesu tu upisani, a nijesu prije izbora dobili obavještenje o glasanju. &nbsp; Provjera gdje ste upisani u birački spisak preko sajta birači.me je otežana, pa upućujemo na drugi link koji prema našem iskustvu funkcioniše bez problema – e.servis.mup.gov.me/biraci. &nbsp; Na kraju, jedna zanimljivost. Na biračkom mjestu broj 43 Kopilje ima struje, ali sijalična grla ne rade. Tako ovdje radi uređaj za elektronsku identifikaciju, ali nema svjetla, pa je birački odbor pripremio svijeće.&nbsp; Na biračkom mjestu 6-B, OŠ “Novka Ubović”, nije dozvoljeno glasanje jednom biraču jer, navodno, ima državljanstvo Crne Gore i Srbije. Pozivamo OIK da reaguje, budući da birački odbori nemaju nadležnost da se bave ovim provjerama, već su dužni da omoguće glasanje svim licima upisanim u birački spisak. Zloupotrebe prava glasa, dvojnog državljanstva, dvostrukog prebivališta, treba prijaviti tužilaštvu, koje prema javno saopštenim informacijama već vrši provjere na ovu temu.&nbsp; Na biračkom mjestu broj &nbsp;38 A MZ Jedinstvo, birački odbor je posmatračici CDT-a oduzeo akreditaciju izdatu od strane Državne izborne komisije (DIK), i “izdao” joj drugu ispisanu rukom. Nijesu nam jasni razlozi ove pogrešne prakse, budući da je DIK jedina nadležna da izda službeno ovlašćenje za posmatranje izbora posmatračima. &nbsp; I dalje nam posmatrači javljaju da su birački odbori na određenim biračkim mjestima nepotpuni (biračka mjesta broj: 7, 7-E, 7-C Studentski sportski centar, 79C OŠ Pavle Rovinski, 77D Đina Vrbica, 16 Galerija savremene umjetnosti, 62 MZ Stara varoš, 58 Vrtić Đina Vrbica, 71-B Trgovinska škola…)&nbsp; Ovo je učestala praksa u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa, i suprotna je članu 72 Zakona o izboru odbornika i poslanika prema kome dok je biračko mjesto otvoreno i traje glasanje na njemu moraju biti prisutni svi članovi biračkog odbora ili njihovi zamjenici.&nbsp; Na biračkom mjestu 105-B Dom omladine Gornja Gorica jedna glasačica je glasački listić iznijela van biračkog mjesta. Nakon nekoliko minuta se vratila i htjela da ubaci glasački listić u kutiju, ali joj to nije dozvoljeno i glasački listić je proglašen nevažećim. &nbsp; Na biračkom mjestu 62-A AD Zaštita birači se žale na neuslovnost biračkog mjesta, zagušljivost i slabo osvjetljenje, zbog čega je otežan i rad biračkog odbora i korišćenje prava glasa. &nbsp; Na biračkim mjestima 76-A Mjesna zajednica Dajbabe i 70 Streljački centar Ljubović glasno se izgovaraju imena i prezimena glasača prilikom identifikacije, što nije dozvoljeno. U Dajbabama je jedna osoba glasala u majici sa stranačkim obilježjima, a birački odbor nije konstatovao tu nepravilnost.&nbsp; Naši opštinski koordinatori koji obilaze biračka mjesta uočavaju i da na velikom broju biračkih mjesta nije prilagođen pristup osobama sa invaliditetom. &nbsp; Birači nam javljaju da dobijaju pozive sa brojeva iz Republike Srbije u ime jedne liste, sa pitanjima da li izlaze na glasanje. Pozivamo građane da sve one koji ih sa bilo kojih adresa danas uznemiravaju kulturno pozdrave, i glasaju slobodno, za koga oni žele. &nbsp; Otvaranje biračkih mjesta je, prema njihovim riječima, sprovedeno uz tehničke probleme i nesnalaženja pojedinih biračkih odbora. Njihovi posmatrači zabilježili su pojedinačna kraća zakašnjenja sa otvaranjem biračkih mjesta, iz tehničkih razloga. Sa desetominutnim kašnjenjem otvorena su biračka mjesta broj 52 Dom kulture Pelev brijeg, 71-A trgovinska škola Sergej Stanić, 14-A JP Centar Morača, 105-B Dom omladine Gornja Gorica, 8-A OŠ Sutjeska. Na biračkom mjestu broj 27 OŠ Dragiša Ivanović, birački odbor nije mogao naći token za uređaj za elektronsku identifikaciju, pa se sa otvaranjem kasni. Na biračkim mjestima 78 B OŠ Pavle Rovinski i 24 C OŠ Dragiša Ivanović zabilježeno je glasno izgovaranje imena birača od strane biračkog odbora - što je zabranjeno Na biračkom mjestu broj 9, OŠ Sutjeska, dostavljeno je 13 glasačkih listića viška, koji nijesu bili numerisani. Nakon konsultacija sa OIK i unošenja u zapisnik, ovi listići su odstranjeni i glasanje je nastavljeno. Na biračkom mjestu broj 16 Galerija savremene umjetnosti dostavljen je jedan glasački listić manje u odnosu na broj upisanih birača. I na biračkom mjestu broj 69-C OŠ Vuk Karadžić dostavljeno je nekoliko listića manje od broja upisanih birača.&nbsp; Manji broj glasačkih listića od broja upisanih birača je dostavljen i na biračko mjesto broj 19 KIC Budo Tomović. Podsjećamo da nadležna izborna komisija utvrđuje broj glasačkih listića koji mora biti istovjetan broju birača upisanih u birački spisak, kao i broj rezervnih glasačkih listića, najviše do tri odsto od ukupnog broja birača u odgovarajućoj izbornoj jedinici. Na biračkom mjestu broj 6, OŠ Novka Ubović, prilikom otvaranja jedan glasački listić je pocijepan. Nakon konsultacija sa opštinskom izbornom komisijom i zapisničkog konstatovanja ovog problema, biračko mjesto je otvoreno na vrijeme. Na biračkom mjestu broj 14-B JP Centar Morača ne radi monitor na uređaju za elektronsku identifikaciju, zbog čega je glasanje počelo uz korišćenje vizuelne identifikacije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929070912_ccf54f7724e110d248fd4057567bf14edcdec5d3bed28c50ed27f1c44cbbbbec.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240929070912_ccf54f7724e110d248fd4057567bf14edcdec5d3bed28c50ed27f1c44cbbbbec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Izbori 2024"> </figure>  Pravo glasa u glavnom gradu Crne Gore ima 145.724 građana koji će birati između 13 lista. Izborne liste u Podgorici čine: Demokratska partija socijalista „I riječju i djelom – dr Nermin Abdić!”; Pokret „Evropa sad“ i Demokrate - koju predvodi ministar Saša Mujović; koalicija koju čine NSD, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Prava Crna Gora – „Za Budućnost Podgorice“ na čijem čelu Jelena Borovinić-Bojović; listu Evropskog saveza u čijem sastavu su SD, SDP i LP – a koju predvodi Boris Mugoša; „Vrijeme je za red - Stranka evropskog progresa -Duško Marković“ - čiji nosilac je Ilija Mugoša; lista „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“ koju čine Građanski pokret URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene – a koju predvodi Luka Rakčević; Bošnjačka stranka sa lsitom „Podgorica svih nas“ koju predvodi Edin Tuzović; „Podgorička lista“ koju predvodi Andrej Milović; Preokret sa listom „Podvuci crtu“ čiji nosilac je Srđan Perić; Pokret „Naprijed“ Vuka Kadića sa listom „ Za Podgoricu i porodicu“; Pokret podstanara Podgorice „Naš grad – Naš dom“ sa nosiocem Nemanjom Baošićem; Crnogorska evropska partija koju predvodi Novak Adžić i Crnogorska građanska akcija na čijem čelu je Stanko Đuričić. U Podgorici će glasači svoje pravo moći da iskoriste na jednom od 179 biračkih mjesta. Birališta će biti otvorena do 20 sati.

CDT: U Podgorici glasalo 56.34 odsto građana, fale podaci sa još nekoliko biračkih mjesta

Poslanik koalicije "Za budućnost Crne Gore" Dejan Đurović očekuje rast podrške na lokalnim izborima i u Podgorici i u Kotoru u odnosu na prethodne izbore.
Đurović je kazao da je bilo danas pokušaja "režija filmova" koja je gledana u prošlosti.
- Sa skidanjem tablica sa automobila će se pozabaviti MUP - kazao je Đurović u izbornoj noći na TVCG.
On nije želio dalje da komentariše nepravilnosti, već se dotakao izbornog dana i konstatovao da će današnji izbori pokazati da je crnogorska politička scena jako interesantna.

Đurović: Očekujem rast podrške, tablicama će se pozabaviti MUP

Predsjednik kotorskog odbora Demokratske partije socijalista Neđeljko Moškov, čije ime nosi i izborna lista, iskoristio je biračko pravo na izborima u tom gradu.
Glasajući na biračkom mjestu u Dobroti, Moškov je naglasio kako očekuje da će izborni dan u Kotoru do kraja proteći u mirnoj i korektnoj atmosferi.

Moškov: Očekujem da izborni dan u Kotoru do kraja protekne u mirnoj i korektnoj atmosferi

Izlaznost je nešto manja, ne bih rekao dramatično - ocijenio je prof. dr i metodolog Miloš Bešić na Televiziji Vijesti.
On je kazao da je redovna izlaznost oko 59 do 60 odsto, te da je očekivao oko 57 odsto da bude izlaznost.
Komentarišući da je manji procenat u odnosu na 2022. godinu, kada je izlaznost bila oko 69 odsto, smatra da su to različiti politiki konteksti.
Smatra da je razlog niske izlaznosti kampanja, sa negativnim tonovima i sukobima aktera sa raznih strana.
- Podižete motiv kod vlastitih glasača, kod svih koji su bliski partijskom tkivu, ali kod ljudi koji ne prati politike kroz tenzije proizvodite efekat da ljudi govore da neće da učestvuje u ovom - naveo je Bešić.
Istraživanja su, podsjeća, pokazivala da bi lista Pokret Evropa sad i Demokrate i Demokratske partije socijaliste bile pata-pata.
- Smanjena izlaznost trebalo bi da ide u prilog DPS-u. S druge strane, to što je ujutru zabilježena najmanja izlaznost bila ne ide u prilog DPS-u - rekao je Bešić dodajući da ova partija ima najdisciplovanije biračko tijelo.
- Brojevi govore o vrlo ujednačenom rejtingu između ove dvije liste. Vrlo solidan rezultat imala je lista Za budućnost Podgorice, oko 17 odsto. Najviše varijacije bilo je za listu Jakova Milatovića i Građanskog pokreta URA, od 10 do 14 odsto, a biće vrlo zanimljivo da vidimo što će biti sa malim listama - zaključio je Bešić.

Bešić: Izlaznost nešto manja, ne bih rekao dramatično

Srpska pravoslavna crkva je za dvosatni ručak u eksluzivnom hotelu Regent u Porto Montenegru platila 10.500 eura, pokazuje račun tog hotela koji je objavljen na društvenoj mreži X.&nbsp; Ručak za poglavara te organizacije Porfirija Perića i stočlanu svitu koja ga je pratila održan je danas od 13 do 15 sati u dvorani Teodo hotela Regent, a u Porto Montenegro su stigli pod policijskom pratnjom, stoji u napomeni osoblju hotela, kojom im je naloženo da obezbijede parking za goste.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769" data-rendition-name="original" width="1080" height="1434" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Na meniju su bili goveđi tartar biftek sa prepeličjim jajima, majonezom sa renom i brioš pecivom, potom salata od tunjevine sa maslinama, avokadom, čeri paradajzom, miješanom zelenom salatom i domaćim čipsom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22" data-rendition-name="original" width="649" height="194" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Potom je poslužena supa od šargarepe sa đumbirom, narandžom, vlašcem i pavlakom, a za glavno jelo je poslužen file brancina sa kremastom palentom, grilovane tikvice i sos od limuna. Za desert su pripremljeni čizkejk od borovnice, kolač od čokolade i narandže bez brašna i sezonsko voće.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f" data-rendition-name="original" width="720" height="916" loading="lazy" alt="SPC račun u Regent"> </figure>  Od pića su se, osim crnog i bijelog vina, služili votka, rakija, džin i viski.&nbsp; Ručkom u jednom od najeksluzivnijih hotela na crnogorskom primorju, u rizortu koji je aktuelna vlast najviše osporavala svojim prethodnicima, završena je izborna posjeta Porfirija Perića Crnoj Gori.&nbsp;

Crkva platila 10.500 eura ručak u hotelu Regent

Više državno tužilaštvo u Podgorici tražilo je od Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore da ukine imunitet poslaniku Nove srpske demokratije (NSD) Marku Kovačeviću, jer je protiv njega formiralo predmet zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, potvrđeno je Portalu ETV iz više izvora. Predmet protiv Kovačevića je formiran zbog govora koji je održao na obilježavanju 166 godina od bitke na Grahovu. - Dana 31. jula 2024. godine na zapisniku o saslušanju osumnjičenog Marka Kovačevića na okolnosti označenog krivičnog djela, imenovani je ovog tužioca obavijestio da kao poslanik u Skupštini Crne Gore uživa imunitet, te s tim u vezi državnom tužiocu predočio poslaničku legitimaciju broj 82, sa rokom važenja od 15. aprila 2024. godine, te ukazao da se u konkretnom poziva na poslanički imunitet. S tim u vezi, a shodno članu 18 Zakonika o krivičnom postupku, te članu 247 stav 1 i 4 Zakonika o krivičnom postupku, obraćam vam se kao nadležnom organu, kako biste dali odobrenje za krivično gonjenje Marka Kovačevića - navodi se u dopisu Višeg tužilaštva upućenom Administrativnom odboru, a u koji je portal ETV imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240926230932_a8347a921125bd23d64bef88048aa97b856942008551fb09891c4753f93d1636.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240926230932_a8347a921125bd23d64bef88048aa97b856942008551fb09891c4753f93d1636" data-rendition-name="original" width="1112" height="922" loading="lazy" alt="dopis tužilaštva administrativnom odboru"> </figure>  Kovačević je 13. juna, na obilježavanju 166 godina od bitke na Grahovcu, rekao da će se sa onima koji neće da budu braća, nego hoće “da liče na Turke”, ubuduće “postupati kao prema Turcima”. Prvi čovjek Nikšića je, nakon brojih reakcija i osuda, kazao da je na Grahovcu govorio o pomirenju i da "nije pominjao nijedan narod". - Turke sam pomenuo u kontekstu prošlosti i borbe koju su naši preci vodili prije svega da odbrane svoja ognjišta i da se oslobode od tadašnjeg jarma, a nikako u kontekstu današnjih Turaka i odnosa sa Turskom - saopštio je on na Fejsbuku. Govor Kovačevića osudili su premijer Milojko Spajić, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i nekoliko političkih partija. Partije vladajuće većine - Demokrate, prosrpska Socijalistička narodna partija i proruska Demokratska narodna partija Milana Kneževića, nijesu se oglašavale. Klub odbornika Evropski tim za Nikšić podnio je ranije prijedlog za razrješenje predsjednika opštine Marka Kovačevića zbog, kako su naveli, izazivanja osjećaja straha i nesigurnosti kod građana, ali on nije prošao u lokalnom parlamentu. Kovačević je na čelo Nikšića, drugog po veličini grada u Crnoj Gori, došao maja 2021.

Više tužilaštvo traži ukidanje imuniteta Kovačeviću zbog postupka o izjavi na Grahovcu

Iako su protekla, tužilačkim žargonom rečeno, puna 72 sata otkako je otkriven sramotni zahtjev prema Pobjedi, specijalni tužilac Miloš Šoškić - nit zbori nit romori. Ućutao se i njegov šef, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.&nbsp; U čemu je problem, da nijesu zatečeni reakcijama? Ili su, možda, pomalo zastiđeni jer je ultimativni dopis za hitnim dostavljanjem svih mojih tekstova, kao i svih tekstova o Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću koje je Pobjeda objavila dok sam bio glavni i odgovorni urednik, crnogorska javnost ocijenila - kao staljinistički progon novinara i klasičnu zloupotrebu službenog položaja?&nbsp; Ne, ništa od toga. Nema crvenila na obrazu, ni profesionalnog preispitivanja vlastitog postupka.&nbsp; <blockquote>Pravna logika Višinskog bila je luciferovski izvrnuta i ličila je na ona načela inkvizicije – optuženi moraju dokazati svoju nevinost! E, sličnu logiku ima i onaj Šoškićev zahtjev prema Pobjedi: traženje razloga da se, preko rada i pisanja novinara, silu na sramotu ,,dokaže“ djelovanje krimiminalne organizacije – kroz pisanje glavnog urednika Pobjede?!</blockquote> Očito da je muka na tužilačkim plećima. Ključni problem je što krivični postupak protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Lazovića - slučaj za koji je tužilac mislio da će mu donijeti domaću pa i međunarodnu slavu – uopšte ne teče kako su zamislili.&nbsp; Naprotiv: sve je poprimilo obrise politički motivisanog, montiranog procesa, pa se sumnje ne potkrepljuju dokazima. Nakon mnogobrojnih teških optužbi, Katniću se, kao tobožnjem članu kriminalne organizacije – sada broje sadnice trešanja i višanja u Novom selu. A Lazoviću, navodnom pomoćniku šefa krimnalne organizacije Radoja Zvicera – sada skupljaju flaše domaće šljive u podrumu kuće u Bijelom Polju?! Ne djeluje kao efikasna istraga i teško da se može do sada učinjenim u tom slučaju dičiti Šoškić. A glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, upravo zbog Šoškića, čak rizikuje da mu ljudi iz Vašingtona - oni isti koji su mu prošle godine u decembru dodijelili nagradu - sada počnu postavljati nezgodna pitanja o radu njegovog zamjenika.&nbsp; Kao što su glavnom specijalnom tužiocu već postavljali neprijatna pitanja kada je njegov zamjenik Šoškić beskrupulozno targetirao šest novinarki i novinara, kao i nagrađivanog crnogorskog pisca.&nbsp; Jasno je: ovđe nema govora – ako ga je ikada i bilo – o stvarnom ganjanju kriminalaca ili pokušajima sprovođenja zakona. Ne, sramotni zahtjev Miloša Šoškića prema Pobjedi je politički motivisana akcija, uvođenje staljinističke prakse i pokušaj da se, zloupotrebom tužilačke moći, utjera strah u kosti nezavisnim novinarima, da se u korijenu ugasi svaka želja za slobodnom riječi.&nbsp; Samo je taktika promijenjena: umjesto šest novinarki i novinara koje je početkom jula targetirao specijani tužilac Šoškić, sada je izabran jedan, bivši glavni urednik Pobjede. Valjda im je logika da je lakše slomiti jednog, nego udariti odjednom na šestoro. &nbsp; <blockquote>U panici da će se otkriti veze sa kontroverznim biznismenima ili da će se razotkriti nekretnine poput onog stana na Rimskom trgu u centru Podgorice koje je njegova bivša supruga ,,dobila na poklon“, specijalni tužilac se odlučio da – drsko prekoračujući vlastita ovlašćenja – osumnjiči ili okrivi novinara na profesionalnom zadatku. Zadatku emancipacije društva i borbe protiv kriminala i korupcije. Da, Višinski bi pozavidio na ovoj izokrenutoj logici.</blockquote> Doduše, sasvim je moguće da Šoškić novinare doživljava kao uslužni servis, kao beskičmenjake kojima treba upravljati ili zastrašiti da bi se njima upravljalo. Ko zna, možda Šoškić sa nekima novinarima i medijima ima baš takvo iskustvo, pa je onako osornim naredbodavnim obraćanjem ponizio Pobjedu, sve da bi gonio bivšeg glavnog urednika te novine. &nbsp; A što je to specijalno smislio specijalni tužilac Šoškić? Možda i nije svjestan, ali ponavlja užasne istorijske matrice. Nešto što je viđano krajem tridesetih godina u Sovjetskom savezu Josifa Visarjonoviča Staljina, u vremenu zloglasnih moskovskih procesa, u doba velikih staljinističkih čistki. Tada je zlokobni tužilac Andrej Višinski - da, onaj Višinski - izmislio čuvenu tužilačku sintagmu koja je nevine ljude tjerala na gubilišta ili na dugogodišnje izgnanstvo u logora Sibira.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240927130920_004ec46aa71ed3ea743745a33d4290ff428c84eee39cd8713879ff216ce065cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240927130920_004ec46aa71ed3ea743745a33d4290ff428c84eee39cd8713879ff216ce065cc" data-rendition-name="original" width="375" height="490" loading="lazy" alt="Andrej Višinski "> </figure>  Pravna logika Višinskog bila je luciferovski izvrnuta i ličila je na ona načela inkvizicije – optuženi moraju dokazati svoju nevinost! E, sličnu logiku ima i onaj Šoškićev zahtjev prema Pobjedi: traženje razloga da se, preko rada i pisanja novinara, silu na sramotu ,,dokaže“ djelovanje krimiminalne organizacije – kroz pisanje glavnog urednika Pobjede?!&nbsp; A kako? To je sam Šoškić, Višinski iz našeg malog sela, nesvjesno otkrio još u Prijedlogu za produženje pritvora Katniću i Lazoviću kada je doveo u vezu ,,broj telefonskih komunikacija novinara i sadržinu tekstova koji su objavljivani u vezi sa pokretanjem krivičnog postupka protiv okrivljenog Milivoja Katnića“ i bez ustezanja utvrdio da u medijima ,,postoji uticaj kriminalne organizacije na sredstva javnog informisanja“. Specijalni tužilac se dosjetio da pogleda u Krivični zakon Crne Gore i to u član 401, stav 6, tačku 8, tamo đe piše da može da postoji ,,uticaj kriminalne organizacije ili njenog dijela na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu, izvršnu ili sudsku vlast....“ Sjajno: po tumačenju tužioca Šoškića, kao pripadnost medija ili novinara kriminalnoj organizaciji može se tumačiti svaki tekst kojim se, recimo upozorava da je Milivoju Katniću ugroženo osnovno ljudsko pravo ili, opet da pogađamo, svaki novinski prilog u kojem se iznose činjenice koje ne odgovaraju tužilaštvu...&nbsp; Pa onda još specijalni tužilac pokušava da prikači da sam ja - dok sam kao profesionalni novinar profesionalno komunicirao sa glavnim specijalnim tužiocem dok je ovaj bio na važnoj državnoj funkciji – postao neki ozloglašeni kriminalac?!&nbsp; Da do kraja pojednostavimo: svaku medijsku objavu koja propituje opravdanost tužilačkog postupanja specijalni tužilac Šoškić je namjerio da tumači kao &nbsp;– učestvovanje u kriminalnoj organizaciji. Danas moje, sjutra i drugih koji se drznu da pišu kritički i istraživački. E, na ove i ovakve kvalifikacije bi i Višinski pozavidio. &nbsp; Kako smo, kao društvo, došli u situaciju da se - ako se kritički piše o nekom tužilačkom ili sudskom procesu procesu ili javnom funkcioneru - formiraju optužbe za tobožnje stvaranje kriminalne grupe? Ko podržava ovakvo kršenje zakona i ko sve „stoji“ iza ovakvog postupanja Specijalnog državnog tužilaštva?&nbsp; <blockquote>Ovđe nema govora – ako ga je ikada i bilo – o stvarnom ganjanju kriminalaca ili pokušajima sprovođenja zakona. Ne, sramotni zahtjev Miloša Šoškića prema Pobjedi je politički motivisana akcija, uvođenje staljinističke prakse i pokušaj da se, zloupotrebom tužilačke moći, utjera strah u kosti nezavisnim novinarima, da se u korijenu ugasi svaka želja za slobodnom riječi.</blockquote> To bi trebalo da su pitanja za crnogorsko društvo, za nosioce tužilačke vlasti, za političku elitu na vlasti i u opoziciji. Motivi specijalnog tužioca Miloša Šoškića su jasni. Pobjeda, dok sam bio glavni urednik, razotkrivala je njegove loše tužilačke formulacije, razotkrivala zloupotrebu funkcije. Nastavak mog targetiranja, nakon tekstova na Portalu ETV, ima dodatni cilj - da se spriječi dalje novinarsko istraživanje porijekla imovine, dobijanja stanova na poklon i drugih ,,sličnih sitnica“...&nbsp; U panici da će se otkriti veze sa kontroverznim biznismenima ili da će se razotkriti nekretnine poput onog stana na Rimskom trgu u centru Podgorice koje je njegova bivša supruga ,,dobila na poklon“, specijalni tužilac se odlučio da – drsko prekoračujući vlastita ovlašćenja – osumnjiči ili okrivi novinara na profesionalnom zadatku. Zadatku emancipacije društva i borbe protiv kriminala i korupcije. Da, Višinski bi pozavidio na ovoj izokrenutoj logici. Po kojoj tužilačka legitimacija znači dozvolu za progon onih koji nijesu po volji ili stoje na putu tužilačkoj samovolji.&nbsp; Na potezu je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović: da javno pokaže da li ova Šoškićeva akcija ima podršku vrha SDT-a ili je riječ o incidentnom prekoračenju tužilačkih nadležnosti?&nbsp; I ćutanje će biti rječit odgovor.&nbsp; &nbsp;

Višinski iz našeg kraja

Piše: Vukica JELIĆ Građani Crne Gore imaju tu nesreću da su dobili vlast koja upravlja državnim resursima tako što - kontinuirano vara svoje građane. Koliko su postali obijesni, predstavnici vlasti svakodnevno daju nova, sve luđa, obećanja. A sve to na štetu svih građana Crne Gore. OBEĆANJA, OBEĆANJA... Samo nekoliko primjera pokazuju bestijalno ismijavanje građana i našeg mentalnog zdravlja. No, izgleda da magija više ne djeluje, previše je očiglednih dokaza o prevarama, pa je narod počeo da otvara oči.&nbsp; Najnovija telenovela zvana ,,Velje brdo“ nije proizvela očekivani efekat, vlast je skoro zatečena: ne samo što građani nisu progutali, već je priča postala predmet ismijavanja.&nbsp; <blockquote>Procijenjeni BDP za naredne tri godine ne predviđa značajniji rast i nema pokrića za ovako krupne izmjene, nema naznaka rasta produktivnosti, što će reći - prihodi mogu rasti uglavnom usljed inflacije dok se investicije smanjuju a povećava spoljnotrgovinski deficit. Planiranih mjera za suzbijanje inflacije nema, a mjera koja je na snazi, svi vidimo, nema nikakvih efekata</blockquote> A tako je moralo biti, jer je opsjena bilo suviše u suviše kratkom periodu: od bajki iz Sen Tropea, pa onda fantazije o koridorima, autoputevima i brzim cestama, pa i ranijih obećanja kako će trajno riješiti inflaciju uvođenjem robnih rezervi, ono kada je premijer obećao i „kućnu dostavu namirnica, kako građani ne bi išli pješke po vrućini“... I tako redom, povećanje zarada bez pokrića, obećanja o radnom vremenu, investicije iz Japana, milijarde, kriptovalute i ostale nebuloze...&nbsp; Ali ništa tako drsko i bezočno nije plasirano građanima kao priča o penzijama i penzijskom fondu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092700098_f1335145fdd7c0928f2777ac10b3e3754f0ccd88ab69a1ffd0c5b0782e8100d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024092700098_f1335145fdd7c0928f2777ac10b3e3754f0ccd88ab69a1ffd0c5b0782e8100d3" data-rendition-name="original" width="702" height="336" loading="lazy" alt="Penzioneri "> <figcaption>Opasne reforme(Photo: Penzioneri)</figcaption> </figure>  KOŠMARNO BUĐENJE Penzijske reforme su najsloženije i najkompleksnije državne odluke; sve razvijene zemlje i odgovorne vlade sa ogromnom pažnjom i stručnom i ekspertskom analizom uređuju ovu oblast, uz punu participaciju svih društvenih činilaca vodeći računa da se postigne društveni dogovor. Čak se predlažu i referendumi kao model najšireg izjašnjavanja građana u situacijama kada se rade krupne izmjene koje utiču na život najšireg broja građana. Međutim, ta pravila ne važe za crnogorske vlastodršce. Navikli da varaju, mijenjaju ovu oblast bez potrebnih analiza, bez tačnih proračuna, bez jasnih objašnjenja, bez javnih, stručnih rasprava, bez neophodnog društvenog dogovora.&nbsp; A građani ne znaju kako će se ove promjene odraziti na život sadašnjih a kako na život budućih penzionera. Ili, naslućuju, pa strijepe i pitaju se: što ako je i ovo prevara; koliko ćemo se kajati što smo to dozvolili i koliko će nas ove odluke koštati?&nbsp; Zdrava logika i argumenti ne daju prostor za optimizam. REFORMA I INFLACIJA Nevjerovatno je da se reforma sprovodi u uslovima razarajuće inflacije, pogotovu visokih cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i usluga koje su neophodne za život porodice. Sluđeni, slušamo politikanska objašnjenja nadležnih, dok prevarna priča oko famozne formule za obračun penzija dostiže nevjerovatne domete. Nadležnima ne pada na pamet da naprave jasne modele obračuna makar tridesetak različitih primjera i daju precizne iznose očekivanih penzija sa jasnom razlikom sa i bez predviđenih izmjena. I da sve to objave, kako bi građani znali što ih čeka i i da li žele da pristanu na to.&nbsp; <blockquote>Budući penzioneri treba da znaju: njihove državne penzije će biti socijala i formalno i suštinski! Smanjenjem doprinosa na zarade, Fond PIO prestaje da bude penzijski i postaje neka vrsta socijalnog fonda. Izdvajanjem minimalnih doprinosa za penzijski fond, država značajno smanjuje iznos obaveza za isplatu penzija. Minimalni iznos koji će uplaćivati građani, obavezuje državu da u budućnosti isplaćuje minimalne penzije koje će u stvari biti neka vrsta socijalne naknade.</blockquote> Jasna je je ta logika ćutanja i nerazjašnjavanja: u mutnom se najlakše lovi. Kako će se izmjena odraziti na budžet - to je tek neviđena nepoznanica. Ove godine nam fali „samo“ 180, a sledeće godine nedostajaće 400 miliona eura. Sadašnji penzioneri, makar njih 75.000, primaće penziju od 450 eura, i ona će biti zamrznuta dvije godine. Možemo samo da zamislimo, koliko će, za ovaj iznos, penzioneri moći da kupe 1. januara 2027. Odmah da otklonimo nejasnoće – malo što.&nbsp; Ovi penzioneri će živjeti ispod granice siromaštva. Ako ne vjerujete, pogledajte planirana povećanja zarada, jer trka sa inflacijom je ključni posao ove vlasti. Početkom naredne godine prosječna zarada će već iznositi 1.000 eura i neminovno će, zbog inflacije, nastaviti da raste. Dok će, naravno, realna vrijednost tih zarada - padati.&nbsp; PRAVLJENJE SOCIJALNIH SLUČAJEVA&nbsp; A vrijednost minimalne penzije će biti na nivou neophodne socijalne pomoći. Ostali penzioneri će imati veoma mala usklađivanja, jer prosječna inflacija, koja služi kao minimalni korektiv (čuveni treći dio formule) je manja od inflacije osnovnih proizvoda i usluga koje troše ovi građani. Ako se tome doda i efekat razlike u načinu obračuna prosječne bruto zarade na državnom nivou i obračuna lične bruto zarade, kao i uticaj doprinosa od 5 odsto - &nbsp;koji se poklanja poslodavcima - jasno je koliko će vrijednost penzija biti deplasirana. Dakle, i pored usklađivanja, i realna i nominalna vrijednost penzija će konstantno padati. Budući penzioneri treba da znaju: njihove državne penzije će biti socijala i formalno i suštinski! &nbsp; Zašto? Smanjenjem doprinosa na zarade, Fond PIO prestaje da bude penzijski i postaje neka vrsta socijalnog fonda. Izdvajanjem minimalnih doprinosa za penzijski fond, država značajno smanjuje iznos obaveza za isplatu penzija. Minimalni iznos koji će uplaćivati građani, obavezuje državu da u budućnosti isplaćuje minimalne penzije koje će u stvari biti neka vrsta socijalne naknade.&nbsp; Prosto, građani, poručuje nam naša vlast: ,,Malo ste izdvajali od plate, pa će vam i penzije biti minimalne“.&nbsp; A znamo kako funkcionišu socijalni fondovi. Onoliko para koliko budzet može da izdvoji podijeliće se penzionerima, sa veoma malim rasponom u iznosima i o tome će se godišnje odlučivati prilikom formiranja budžeta. Dakle Fond PIO, postaje potrošačka jedinica kao i svaka druga, biće to, kako su već rekli „protočni bojler“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240927000912_22dc9c318c6bd095e8c19ebee65c332304b9cb3d607437fb28417848afd74a06.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240927000912_22dc9c318c6bd095e8c19ebee65c332304b9cb3d607437fb28417848afd74a06" data-rendition-name="original" width="800" height="551" loading="lazy" alt="Zgrada Fonda PIO "> </figure>  KORACI KA PROPASTI Uostalom, Evropa sad 1 je bila prvi korak za ostvarenje ovog cilja, još tada se vidjelo da je Fond PIO ključna meta, samo smo još bili u bunilu od obećanja, pa nijesmo htjeli da se suočimo sa istinom.&nbsp; Naravno, nije tačno da je u pitanju ista promjena. Fond zdravstva nije isto što i Fond PIO, postoji suštinska razlika a to je očekivana povratna dobit od države. Zdravstvene usluge su za sve iste, a penzije zavise od visine uplaćenih sredstava. I sada je više nego jasno da ćemo brzo upoznati brokere (čekaju iza zavjese) koji će nam preporučivati privatne penzijske fondove. I to ne bi bilo sporno, da su građani pravovremeno obaviješteni i da su pristali na ove izmjene.&nbsp; <blockquote>Jasna je je ta logika ćutanja i nerazjašnjavanja: u mutnom se najlakše lovi. Kako će se izmjena odraziti na budžet - to je tek neviđena nepoznanica. Ove godine nam fali „samo“ 180, a sledeće godine nedostajaće 400 miliona eura.</blockquote> Ključni uslov za ove promjene je da građani dobiju adekvatno obeštećenje u vidu pristojno povećanih neto zarada kako bi mogli da izdvajaju novac za starost. Takođe, za ovu priču je neophodan stabilan ekonomski ambijent, bez značajnije inflacije, sa kvalitetnim privrednim rastom, rastom realnih i održivih radnih mjesta kao i sa efikasnom i smanjenom administracijom. Kako ništa od ovoga nemamo, samo mali broj građana moći će da misli na starost i izdvaja neophodna sredstva, najviše 10 do 15 odsto.&nbsp; Ostali građani jedva sastavljaju kraj sa krajem. Pri ovolikoj inflaciji, cijela plata im ide na hranu, stanovanje i osnovne potrebe. Starost će se činiti jako daleko a izdvajanje za ove namjene luksuz. Polako se pretvaramo u zemlju siromašnih i onih još siromašnijih. GRČKI SCENARIO&nbsp; Ovih dana su usvojena značajna finansijska dokumenta, pa čitajući što tamo piše - još više strahujemo. Procijenjeni BDP za naredne tri godine ne predviđa značajniji rast i nema pokrića za ovako krupne izmjene, nema naznaka rasta produktivnosti, što će reći - prihodi mogu rasti uglavnom usljed inflacije dok se investicije smanjuju a povećava spoljnotrgovinski deficit.&nbsp; Planiranih mjera za suzbijanje inflacije nema, a mjera koja je na snazi, svi vidimo, nema nikakvih efekata. Cijene izdvojenih proizvoda smanjene su nekoliko centi, dok ostale nesmetano divljaju. Sve do novih nabavki koje će podići sve cijene bez razlike, što pokazuje nepostojanje namjere da se država uhvati u koštac sa ključnim problemom. Umjesto toga, vatra se gasi benzinom. Uvećani naplaćeni prihodi (uzeti od građana kroz inflatorni porez) se ne troše za smanjenje raznih deficita već se konstantno izmišljaju novi rashodi koji su u funkciji održanja vlasti.&nbsp; I ono što posebno plaši je planirano zaduženje - u naredne tri godine više od tri milijarde. Da li je zaista bilo nužno da na prevaran način u nevrijeme, bez širokog konsenzusa mijenjamo ovako važne ekonomske parametre? Kome se žuri i zašto? Zašto se naduvava balon koji će po prirodi stvari morati da pukne, samo je pitanje vremena. A onda ćemo se svi sjetiti Grčke!

ADD: Opasno miješanje Srbije u lokalne izbore u Crnoj Gori, Vučić narušava stabilnost regiona

Tagovi

CDT: U Podgorici glasalo 56.34 odsto građana, fale podaci sa još nekoliko biračkih mjesta

Đurović: Očekujem rast podrške, tablicama će se pozabaviti MUP

Moškov: Očekujem da izborni dan u Kotoru do kraja protekne u mirnoj i korektnoj atmosferi

Bešić: Izlaznost nešto manja, ne bih rekao dramatično

PRATITE TVe UŽIVO