<article>Crnogorska akademija nauka i umjetnosti najavljuje održavanje naučne trbine, na kojoj će dr Nedžat Kapidani govoriti na temu ''Izazovi digitalne transformacije u pomorstvu, primjeri i iskustva''.Tribina će se održati 7. februara u 12 časova u prostorijama CANU.Iz ove naučne institucije ističu da je dr Kapidani od 2008. godine angažovan kao pomoćnik direktora u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, gdje je uspješno rukovodio na više infrastrukturnih projekata i pet naučno istraživačka projekta iz programa Horizon 2020 iz oblasti pomorstva. lzabran je za docenta na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i angažovan je u nastavi na Pomorskom fakultetu u Kotoru, Univerziteta Crne Gore. Bio je angažovan kao konsultant od strane: Međunarodne pomorske organizacije, Evropske komisije, Evropske agencije za pomorsku sigurnost, Svjetske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj na više projekata u zemlji i inostranstvu. Autor je više od 40 naučnih radova objavljenih u referentnim međunarodnim časopisima (od kojih 4 u časopisima sa SCIE liste), kao i na međunarodnim i regionalnim konferencijama. </article>

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti najavljuje održavanje naučne trbine, na kojoj će dr Nedžat Kapidani govoriti na temu ''Izazovi digitalne transformacije u pomorstvu, primjeri i iskustva''.
Tribina će se održati 7. februara u 12 časova u prostorijama CANU.
Iz ove naučne institucije ističu da je dr Kapidani od 2008. godine angažovan kao pomoćnik direktora u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, gdje je uspješno rukovodio na više infrastrukturnih projekata i pet naučno istraživačka projekta iz programa Horizon 2020 iz oblasti pomorstva. lzabran je za docenta na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i angažovan je u nastavi na Pomorskom fakultetu u Kotoru, Univerziteta Crne Gore. Bio je angažovan kao konsultant od strane: Međunarodne pomorske organizacije, Evropske komisije, Evropske agencije za pomorsku sigurnost, Svjetske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj na više projekata u zemlji i inostranstvu. Autor je više od 40 naučnih radova objavljenih u referentnim međunarodnim časopisima (od kojih 4 u časopisima sa SCIE liste), kao i na međunarodnim i regionalnim konferencijama.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CANU

Nedžat Kapidani

Kultura

Tribina u CANU: dr Nedžat Kapidani govoriće o izazovima digitalne transformacije u pomorstvu

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti najavljuje održavanje naučne trbine, na kojoj će dr Nedžat Kapidani govoriti na temu ''Izazovi digitalne transformacije u pomorstvu, primjeri i iskustva''.
Tribina će se održati 7. februara u 12 časova u prostorijama CANU.
Iz ove naučne institucije ističu da je dr Kapidani od 2008. godine angažovan kao pomoćnik direktora u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, gdje je uspješno rukovodio na više infrastrukturnih projekata i pet naučno istraživačka projekta iz programa Horizon 2020 iz oblasti pomorstva. lzabran je za docenta na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i angažovan je u nastavi na Pomorskom fakultetu u Kotoru, Univerziteta Crne Gore. Bio je angažovan kao konsultant od strane: Međunarodne pomorske organizacije, Evropske komisije, Evropske agencije za pomorsku sigurnost, Svjetske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj na više projekata u zemlji i inostranstvu. Autor je više od 40 naučnih radova objavljenih u referentnim međunarodnim časopisima (od kojih 4 u časopisima sa SCIE liste), kao i na međunarodnim i regionalnim konferencijama.

Litije su bile kleronacionalistička kontraevolucija u Crnoj Gori, zato što su imale za ambiciju da potpuno revidiraju karakter Crne Gore, ocijenio je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ocjenjujući da je ta revolucija imala za cilj da Crnu Goru umjesto da bude građanska učini nacionalnom - i to srpskom državom.
On je u intervjuu za Al Jazzera Balkans kazao da su snage koje su vodile litije imale za cilj da Crnu Goru od sekularne preobrate u teokratsku državu, iako je Crna Gora napustila teokratiju još u vrijeme Knjaza Danila Petrovića polovinom 19. vijeka, da je od pro-zapadne i NATO učine pro-ruskom državom.
- I u finalu da Crnu Goru od nezavisne i suverene države učini sastavnim dijelom „srpskog sveta“. Nešto nalik Zetskoj banovini u vrijeme prve Jugoslavije zbog čega je je predsjednik parlamenta (Andrija Mandić) i pripremio novi logo parlamenta – kazao je Đukanović.
Odgovarajući na pitanje zašto je Milo za sve kriv i danas, iako je do promjene vlasti došlo prije skoro pet godina, Đukanović je kazao da, bez obzira što imamo jednu pomalo komičnu potrebu nove „oslobodilačke“ vlasti, da negira sve što je urađeno u Crnoj Gori do 2020. godine.
- Za vrijeme te prethodne vlasti Crna Gora je bila jedina jugoslovenska republika koja je sebe poštedjela rata. Za vrijeme te prethodne vlasti, tokom 1994.godine, Crna Gora je prvi put u svojoj istoriji obezbijedila svoje samoizdržavanje. Za vrijeme te prethodne vlasti, Crna Gora je sebe sačuvala od NATO bombardovanja, iako je bila dio Savezne republike Jugoslavije koju je NATO bombardovao na kraju 20. vijeka. Zahvaljujući umješnosti diplomatije, Crna Gora je obezbijedila pravo na referendum i taj referendum je realizovala u skladu sa najvišim evropskim standardima, u uslovima pune stabilnosti i povratila Crnogorsku nezavisnost. Nekoliko godina nakon toga postala je članica NATO-a i došla do predvorja Evrospke unije, a u međuvremenu realizovala 11 milijardi eura direktnih stranih investicija – podsjetio je Đukanović.
Dodao je da će, kada kritičari tih učinaka budu imali nešto da ponude kao svoj rezultat, što je ne ravno, nego nalik tome, onda biti spreman da ozbiljno razgovara o njihovim kritikama.&nbsp;
- Ja bih rekao da te kritike meni danas dijeluju više komično. Znate, kada se borite za vlast, dakle u onom periodu do 2020. godine usljed dugog trajanja prethodne vlasti, vi svakako imate pravo da se poslužite raznim političkim motkama. Dakle, najomiljenija motka ne samo na Balkanu, nego svuda u svijetu, je optužba za kriminal i korupciju. Ali, kada danas, gotovo pet godina od ovoga što se događalo u Crnoj Gori od početka 2020. godine, za opravdanje za svoje nečinjenja ili pogrešna činjenja, želite da pronađete u onome što je bila politika prethodne vlasti, to zaista djeluje komično i to samo ukazuje na apsolutnu neznavenost, apsolutnu neodgovornost i nedoraslost za obavljanje državnih poslova – naveo je Đukanović.
On je istakao da su interpretacije karaktera Crne Gore kao srpske i Crnogoraca kao Srba utemeljene još u Garašaninovom načertanju &nbsp;iz 19. vijeka, te da taj narativ ne posustaje.&nbsp;
- To se ne liječi, očigledno – kazao je Đukanović ističući da je zabrinut razvojem događaja u Crnoj Gori.
- Samo nerazuman čovjek se ne bi brinuo intenzitetom ruiniranja onoga što su tekovine savremenog razvoja Crne Gore tokom posljednje četiri godine. Posebno sam zabrinut nakon tragičnih događaja na Cetinju. Dakle, ti tragični događaji u dva navrata su nas opomenuli da je proces ruiniranja svih državnih funkcija Crnoj Gore u ozbiljnom zamahu i da danas možemo da kažemo da sistem bezbijednosti nije u lošem stanju - nego da je sistem bezbijednosti pred nestajanjem. Danas sistem bezbijednosti nije u stanju da garantuje građanima Crnoj Gore elementarnu građansku sigurnost. Dakle, apsolutno saosjećam sa svim ljudima, sa porodicama žrtava na Cetinju. Saosjećam sa svakom žrtvom na prostoru Crne Gore, jer svakodnevne su pojave ugrožavanja žena, maloljetnika i njihove sigurnosti. Ali, saosjećanje nije dovoljno. Očigledno smo morali da prođemo ovu lekciju. Crna Gora je 30 godina imala kontinuitet vlasti. Morala se upoznati sa novom vlašću. Mislim da se upoznala. I ovo se ne da liječiti, bez promjene onoga što je porodilo sve ovo. Zalažem se za to da se svi pojedinačno preispitamo, preispitamo svoju ulogu u kreiranju ovakvog ambijenta kakav danas imamo i kao odgovorni građani što prije pristupimo promjenama koje će nam obezbijediti stabilnost naše države, njen jasan evropski prosperitet, ali prije svega građansku sigurnost – kazao je Đukanović.&nbsp;
<h2>Greške Zapada i ponavljanje scenarija iz 90-ih</h2>
On je rekao kako se bivšoj vlasti učinilo da su u periodu prije 2020. godine napravili puno pomaka u korist evropske i euroatlantske budućnosti Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Međutim, došlo je do određenih zastoja. Ti zastoji su uglavnom posljedica promjene strateškog kursa Moskve prema Zapadu. Nekoliko godina prije 2020. godine je Moskva je odlučila da svoju dotadašnju liberalnu ideologiju zamijeni nacionalnom ideologijom. I, naravno, odabrala za stratešku metu Zapad, a na Zapadu Evropsku uniju. A, kada birate Evropsku uniju kao metu, onda je Zapadni Balkan vrlo zahvalno pristupno područje za atakovanje na evropske vrijednosti. Dakle, ja mislim da je to bio ozbiljan previd, ne želim da ulazim to da li je namjeran ili ne, od strane određenih struktura u zapadnoj politici koji su vođeni svojim sebičnim interesima. U osnovi, podržavali su politike na Zapadnom Balkanu koje su zapravo bile u funkciji ostvarivanja interesa Ruskog imperijalizma – kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, Rusija je zahvaljujući odsustvu pažnje zapadne politike za Zapadni Balkan, zahvaljujući usporavanju politike proširenja od strane Evropske unije, pa sve do konačnog zaustavljanja, osjetila prazan prostor na Zapadnom Balkanu.
- I ušla je u taj prostor. Primijenila je svoj vrlo razuđen i vrlo bogati repertoar hibridne politike, formirala svoje dvije ozbiljne baze hibridnog rata na Zapadnom Balkanu. U Beogradu i u Banjaluci. I ozbiljno vrjednosno devastirala Zapadni Balkan. U međuvremenu je ta devastacija dovela do ozbiljnog smanjenja podrške evropskoj budućnosti svih država Zapadnog Balkana. Nametnula se alternativa evropskom putu Zapadnog Balkana. Nametnuli su je nacionalisti i oni koji su podržavali nacionaliste. Nažalost, i oni koji su skrštenih ruku, vođeni svojim drugim interesima ostavljali prostor za razmah te politike. Tako da, kada me pitate da li je to izazov za Crnu Goru i za BiH - naravno da jeste. I kada me pitate o tome kolika je snaga te politike danas u Crnoj Gori, rekao bih da je izuzetna. Dakle, to je dominantna politika od 30. augusta 2020. godine – kazao je Đukanović.
Dodao je da politika velikosrpskog nacionalizma i politika proruskog razvoja Crne Gore umjesto dotadašnjeg proevropskog i evroatlanskog, danas ima većinu u Crnoj Gori.
Đukanović je ocijenio da je u prošlosti izostala jasna osuda politika i država koje su porodile sve ono što se dešavalo u bivšoj Jugoslaviji, te da stoga danas živimo reprizu.
- To je odgovor zbog čega sada mi opet prisustvujemo, rekao bih, gotovo do utančina, ponavljanju scenarija iz 90-ih godina. Ugroženi su Srbi, da bi se Srbija samoproglasila zaštitnikom, da bi krenula da preuređuje države u regionu. I dozvolite, tu se plašim da je zapadna politika dala podršku tim intencijama. Čini mi se da je zapadna politika u jednom trenutku odustala od dotadašnjeg ravnopravnog tretmana šest zapadno-balkanskih država sa istom idejom - da se svima pomogne da dosegnu evropsku budućnost i na taj način prevaziću zaustajanju razvoju - a pristupila novoj politici kontrole Zapadnog Balkana preko najvećih država. Preko Srbije i preko Albanije – naveo je Đukanović.
Bivši predsjednik Crne Gore je kazao da je projekat Open Balkana zapravo bio pokušaj institucionalizacije dominacije Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu.&nbsp;
- Na moje upozorenja kreatorima tog projekta da će to voditi obnovi nacionalizma, oni su me uvjeravali da se to ne može dogoditi jer je to pod njihovom kontrolom. Ja sam ih upozorio da smo devedesetih godina imali, rekao bih, mnogo ozbiljnije političke formate na političkoj sceni Jugoslavije koji su se poigrali nacionalizmom, pa im je onda izmakao kontroli. Meni se čini da se ovakvom politikom Zapada zapravo utro put za preuređenje Zapadnog Balkana na principima etnocentrizma. Dakle, umjesto ravnopravnog tretmana šest država, da se situacija na Zapadnom Balkanu kontroliše preko nekih najvažnijih državai političkih centara i njihovog partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama – zaključio je Đukanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFnh1rg3GmNs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Litije su bile kleronacionalistička kontrarevolucija, to se ne da liječiti bez promjene onoga što je porodilo sve ovo

Palestinska militantna grupa Hamas oslobodila je osam talaca iz Pojasa Gaze i predala ih Crvenom krstu. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, i Izrael je počeo oslobađanje 110 palestinskih zatvorenika, čije je oslobađanje predviđeno za ovu razmjenu. 
 
Prilikom oslobađanja palestinksih zatvrenika došlo je do odgađanja zbog haotičnih prizora na jednoj od tačaka primopredaje, gdje je nagrnulo mnoštvo ljudi oko talaca. 
 
Dvadesetogodišnja pripadnica izraelske vojske Agram Breger puštena je prva, a dva sata kasnije oslobođeni su Gadi Moses (80) i Arbel Jahud (29), kao i pet Tajlanđana. 
 
Berger je dovedena kroz uski prolaz između ruševina u Džabaliji na sjeveru Pojasa Gaze, dok su ostali Crvenim krstu predati u Kan Junisu. 
 
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da su prizori s njihove predaje bili šokantni i zaprijetio smrću svakome ko povrijedi taoce. 
 
On i ministar obrane Israel Katz rekli su da su naredili odgađanje puštanja zatvorenika "dok se ne garantuje siguran izlazak talaca u sljedećim fazama". 
 
Netanjahuov kabinet kasnije je objavio da su se posrednici obavezali da će garantovati siguran prolaz talaca u budućim primopredajama. 
 
Oslobađanje je dio primirja koje je počelo 19. januara, a ima za cilj trajno okončanje rata između izraelski snaga i Hamasa započetog Hamasovim napadom na izraelsku teritoruju 7. oktobra 2023. godine. 
 
Očekuje se da će ukupno 33 izraelska taoca biti oslobođena u zamjenu za gotovo dvije hiljade palestinskih zatvorenika tokom prvih šest sedmica primirja. 
 
U izraelskom ratu protiv Hamasa u Pojasu Gaze poginulo je više od 47 hiljada Palestinaca, prema zdravstvenim vlastima u toj palestinskoj teritoriji. 
 
Rat je pokrenut nakon napada Hamasa u oktobru 2023. godine na Izrael kada je ubijeno oko 1,2 hiljade ljudi i oteto oko 250 talaca.

Hamas oslobodio osam talaca

Dovoljno je da se zakaže sjednica Ustavnog odbora, da se van snage stavi neustavni akt i da se ta odluka potvrdi na Skupštini. Nužno je stvoriti pretpostavke da se održi sjednica lokalnog parlamenta u Budvi, da se konstituiše vlast. Nužno je da se usaglasimo da nema govora o izmjeni bilo kakvih zakonskih ili ustavnih rješenja, koja izazivaju podjele u društvu. Nužno je da se vratimo evropskoj agendi i da obavežemo da nema promjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, predsjednik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza, Damir Šehović.
Premijer Milojko Spajić i vladajuća većina optužuju opoziciju za blokadu Parlamenta ali, napominje Šehović, zanemaruju činjenicu da je do toga došlo nakon što je ista ta parlamentarna većina prekršila Ustav.
- Ponašanje opozicije je skretanje pažnje javnosti sa činjenice da je prekršen Ustav. Opozicija radi ono što joj je jedino preostalo onda kada vlast zgazi institucije, uruši najviši pravni akt države. Naš način političke borbe jedini je efikasan - kaže Šehović.
Smatra da je vlast ničim izazvana brutalno urušila Ustav kada je Ustavni odbor preuzeo nadležnosti Ustavnog suda i penzionisao jednu sutkinju (Draganu Đuranović) iz Ustavnog suda.
<h2>Do rješenja krize lako, u tri koraka</h2>
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić za petak u podne zakazao je Kolegijum predsjednika Skupštine, na kojem očekuje da će doći do dogovora sa opozicijom.&nbsp;
Šehović ne vidi nijedan razlog zbog kojeg predstavnici opozicije ne bi došli na sastanak kako bi još jednom ponovili usaglašen stav u vezi sa rješenjem za izlazak iz društveno političke krize.
- To rješenje se sastoji iz tri koraka. Ako je aktuelnoj vlasti zaista stalo da što prije usvoji budžet, onda je problem lako rješiv. Dovoljno je da se zakaže sjednica Ustavnog odbora, da se stavi van snage taj neustavni akt i da se odluka potvrdi na Skupštini. Zatim, nužno je da se stvore pretpostavke da se održi sjednica lokalnog parlamenta u Budvi i konstituiše vlast. Nužno je da se usaglasimo oko još jedne stvari - a to je da nema govora o izmjeni bilo kakvih zakonskih ili ustavnih rješenja koja izazivaju podjele u društvu. Nužno je da se vratimo evropskoj agendi i obavežemo se da nema promjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja ili izmjena Zakona o državljanstvu, kako je najavljivala vlast - poručio je Šehović.
<h2>Mahanje mišljenjem Venecijanske komisije</h2>
Šehović se pita ko brani aktuelnoj vlasti da se obrati Venecijanskoj komisiji za mišljenje. Smatra da vladajuća većina priprema, kako kaže, političku prevaru, jer joj dosad nijesu bili bitni stavovi Venecijanske komisije.
- Nije ovdje posrijedi stvarna i suštinska potreba da oni od bilo kog pravnog autoriteta čuju stav. I sama vlast zna ono što čitava crnogorska javnost zna, da su flagrantno prekršili Ustav. Ovdje je Venecijanska komisija samo paravan, koji se podmeće da bi se skrenula pažnja sa suštine, a suština je da vlast mora da poništi neustavnu odluku, a ne da otvori debatu o tome da li je Ustav prekršen ili nije. Svima je jasno, laička i stručna javnost su jednoglasne u stavu da je Ustav prekršen. Nije potrebno da ste pravnik, dovoljno je da ste elementarno pismeni i da znate da pročitate jednu jednostavnu normu iz Ustava - naglasio je Šehović.
Nije, kaže, siguran koji je postupak vlasti opasniji - da li to što je pogazila Ustav ili što se ruga sa demokratskim poretkom u Crnoj Gori.
- Da bi naši građani još jednom razumjeli, grupa od nekoliko desetina lica je ušla u budvanski lokalni parlament i spriječila da se sjednica održi samo zbog toga što nijesu bili zadovoljni rasporedom snaga. Postavlja se pitanje što će nama izbori, jer neće formirati vlast onaj ko ima najviše glasova u lokalnom parlamentu, nego onaj koji je jači. Zato smo mi iz Evropskog saveza pozvali ambasadore Kvinte i delegaciju Evropske unije, i zamolili ih da obrate pažnju, da snagom svog autoriteta pokušaju da daju doprinos u rješavanju ove blamaže, koju nam je priredila vlast. Danas smo tražili zvaničan sastanak sa njima, kako bi smo im neposredno ukazali koliko teške mogu da budu posljedice, ukoliko vlast ne stvori pretpostavke da se sjednica loklanog parlamenta u Budvi održi i da se konstituiše vlast. Ako se to ne desi onda će politička kriza biti još dublja i bojim se da ćemo ući u pravno politički haos - zaključio je Šehović.

Šehović: Vlast da se urazumi, pospe se političkim pepelom i prizna da je prekršila Ustav

Optužnica specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića, protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića vraćena je specijalnom tužilaštvu na ispravku, odlučilo je danas krivično vijeće Višeg suda kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović. Pravni zastupnik Lazovića, advokat Zoran Piperović, u izjavi za TV E kazao je da nije sumnjao u profesionalizam sudija i da je Sud poručio SDT-u da se na silu ne može graditi optužnica.&nbsp;
Advokat naglašava da u predmetu “krivično-pravno kompromitantno za Zorana Lazovića nema ama baš ništa”, ističući da njegov branjenik za ovo za šta se tereti neće biti osuđen.
Podsjećamo, tokom kontrole optužnice 29. novembra prošle godine odbrana Katnića i Lazovića bila je kategorična da tužilaštvo nije ponudilo nijedan dokaz protiv njihovih klijenata, ukazavši da ni zloupotreba položaja, ni stvaranje kriminalne organizacije, za što se terete Lazović i Katnić, nijesu dokazane.&nbsp;
Optužni akt protiv Lazovića i Katnića podnio je Šoškić tereteći ih da su zloupotrijebili službeni položaj i navodno radili u interesu kavačkog kriminalnog klana na čijem je čelu, prema evidenciji bezbjednosnih službi Radoje Zvicer.
<h2>“Nije sramota odustati od krivičnog gonjenja”</h2>
Pravni zastupnik Lazovića, advokat Piperović, istakao je nakon kontrole optužnice da optužnica ne može da bude potvrđena jer nema elemenata djela. To je rekao u izjavi za Televiziju E, i sada potvrđeno.&nbsp;
- Ne znam da li da kažem da se desilo nešto spektakularno, ili se ništa spektakularno nije desilo. Kada kažem spektakularno, mislim na pritisak koji je bio na rad sudija, na pravosuđe uopšte, zbog narativa koji je vladao već deset mjeseci, koji i dalje vlada, da je Zoran Lazović otjelotvorenje svog zla koje je u Crnoj Gori. I bilo je za očekivati, makar je tako dobar dio javnosti očekivao i kompletna vlast, da bude optužnica potvrđena. A kada kažem nespektakularno mislim na to da su sudije bile profesionalne i časne, što se i podrazumijeva, i da su samo odradile svoj posao. Naravno, sudije su mogle i da obustave postupak, jer tu stvarno nema ništa, ali poslije ovolike galame i hajke, ovoliko narativa, ovoliko priče, teško je povjerovati da tu zbilja nema ništa. A ja vam kažem da nema ništa - rekao je Piperović.
Očekivao je, kaže advokat, da se postupak obustavi.&nbsp;
- Nije da nijesam zadovoljan i ovim, jer i kada se vrati, a razloge vraćanja još ne znamo ne može da se vrati bolja, sa više krivično-pravnog mesa. Može da se vrati ista ili još neubjedljivija. Mislim da bi bilo najbolje, najčasnije, da se iz ovoga izađe da je tužilaštvo radilo svoj posao, radili su ono zbog čega su plaćeni i što im je uloga u društvu. I ako vide da zbilja nema ništa, da je jedanput ta stvar raspravljena odbačajem od strane Sanje Jovićević, nije sramota, a zakon to dozvoljava, odustati od krivičnog gonjenja. Ne znam da li da to očekujem ili ne očekujem poslije svega, ali mislim da treba zarad profesionalizma odustati i objasniti zašto se odustalo. To nije sramota. Niko nije poražen. Ovdje nema ni pobjednika ni poraženih. Niti je Zoran Lazović pobjednik u ovome, niti sam ja pobjednik u ovome - istakao je Piperović.
<h2>“Nijesam sumnjao u profesionalizam vijeća, Sud poručio SDT-u - ne može na silu da se gradi optužnica”</h2>
U optužnici koja broji 295 strana specijalni tužilac Miloš Šoškić je na više od 150 strana prezentovao prepisku iz Skaj aplikacije iako ni Zoran Lazović, baš kao ni Milivoje Katnić, nijesu imali kriptovane telefione niti učestvovali u Skaj prepiskama. Advokat Piperović ponavlja svoju tvrdnju od 29. novembra kada je rekao da će iscijepati svoju diplomu pravnog fakulteta ako optužnica bude potvrđena.
- Diploma će da ostane sigurno. Rekao sam, ne da ću da je pocijepam, nego sam išao korak dalje pa sam rekao da ću da je zapalim. Bio sam siguran da ova optužnica ne može da bude potvrđena. Nijesam sumnjao u profesionalizam vijeća. Ništa oni nijesu uradili spektakularno. Uradili su samo ono što zakon nalaže, a to je da se sudije drže zakona mimo hajke, vike, harange, pritisaka, ovoga ili onoga koji dolaze sa strane. Sudija je tu da cijeni ono što je između korica sve drugo je manje bitno. Mogu neki da se ljute ili da se ne ljute, profesionalizam sudije se ogleda u tome kada ne sluša ništa sa strane, kada je fokusiran na ono što je u predmetu i kada ne gleda ko je okrivljeni. Nijesam sumnjao u ovo vijeće, u smislu da će da je potvrdi, u smislu da sam znao da je neće potvrditi - navodi Pipreović.
Advokat Piperović ističe da je Sud poručio SDT-u da ne može na silu da se gradi optužnica.&nbsp;
- Upravo je tu sud taj koji stavlja branu. Ovo možete, ovo ne možete. I neka se niko ne ljuti na tužilaštvo ono radi svoj posao, njihovo je da krivično-pravno probaju i da žele da im optužnica prođe, ali je sud taj koji daje konačni sud i kaže ”stop” ovo ne može. A zbilja, ovdje to ne može i neće moći, ne zato što ja to želim kao branilac nego zato što znam dvije stvari, prva da Zoran Lazović potpuno nevin leži u zatvoru i da je to, što bi rekli, da se narodski izrazim, božja greota. Druga stvar, još važnija u tom predmetu krivično-pravno kompromitantno za Zorana Lazovića nema ama baš ništa, i ovo neka čuju oni koji uporno ponavljaju i targetiraju Zorana Lazovića i koji se uporno, ali uzaludno nadaju da će Zoran Lazović biti osuđen. Odmah da kažem - Zoran Lazović nikada za ovo što se tereti neće biti osuđen - naglasio je Piperović.
<h2>Viši sud će sjutra obrazložiti zašto se traži ispravka</h2>
Iz Višeg suda je Televiziji E saopšteno da će obrazloženje zbog čega se traži ispravka optužnice biti objavljeno sjutra.&nbsp;
U članu 293, stav šest, Zakonika o krivičnom postupku ističe se da, kada sud utvrdi da postoje greške ili nedostaci u optužnici iz člana 292 ili u samom postupku - ili je potrebno bolje razrješenje stanja stvari da bi se ispitala opravdanost optužnice - vratiće optužnicu da se zapaženi nedostaci otklone ili da se istraga dopuni.&nbsp;
Tužilac je, shodno zakonu, dužan da u roku od tri dana podnese ispravljenu optužnicu ili da u roku od dva mjeseca dopuni istragu ili je sprovede.&nbsp;
Podsjećamo, u izjavi 29. novembra Zoran Lazović je istakao da je proces protiv njega politički montiran i da iza toga, “stoji tužilac sa drugovima, mentorima i moćnicima van Crne Gore".&nbsp;
Lazović je tada istakao da mu je tužilac Šoškić udario na čast, ugled i dostojanstvo, a da je on posao radio časno i pošteno i da to pokazuju rezultati Sektora kojim je rukovodio.&nbsp;
Katnić je u osmosatnom izlaganju svaku stavku iz optužnog akta analizirao i optužio tužioca Šoškića da je brisao pojedine Skaj prepiske čime je, kako je rekao, ,,prekršio načelo istinitosti".

Piperović: Sud poručio SDT-u da ne može na silu da se gradi optužnica, Lazović potpuno nevin leži u zatvoru

U saradnji sa Rudarskim fakultetom urađen je projekat miniranja, sprovedena javna nabavka, izabran jedini prijavljeni izvođač radova. U ugovoru o izvođenju radova su precizno definisani svi tehničko-finansijski uslovi i obaveze obje strane u skladu sa dinamikom realizcije projekta – saopšteno je Portalu ETV iz Rudnika uglja Pljevlja, na pitanja koja smo im uputili zbog sumnji naših nezvaničnih izvora o mogućim zloupotrebama tendera za radove za izmještanje korita Ćehotine, odnosno sklapanja ugovora sa pljevaljskom kompanijom „Mining Mont“ vrijednog 580.000 eura. Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrde, da osim što je vrijednost ugovorenih radova enormno veća od stvarne vrijednosti, kažu i da su sve poslove koji su povjereni ovom preduzeću mogli da urade zapošljeni u Rudniku uglja. Osim toga, ukazuju i na činjenicu da je vlasnik izabrane kompanije Velizar Anđelić, bivši savjetnik izvršnog direktora Rudnika, te da se radi o „namještanju posla“.&nbsp; <h2>Rudnik pozajmljuje vozilo i eksploziv&nbsp;</h2> - Navedene finansijske vrijednosti, od kako kažete vašeg izvora, a tiču se plaćanja od strane RUP-a izvođaču, predstavljaju pogrešno tumačenje ugovora i cifara – kategorični su iz Rudnika. Objašnjavaju da se „radi o sredstvima koja su obezbijeđena od strane kompanije u slučaju da izvođač ne ispuni projektne obaveze što će, u tom slučaju, umanjiti iznos plaćanja RUP-a i predstavlja jednu vrstu garantnih sredstava za završetak projekta“. Kažu i da je to uobičajena ugovorna praksa u ovakvim ugovorenim poslovina. - Da pojednostavimo, nijedan urađeni posao od naše strane neće biti dodatno naplaćen izvođaču, a svaka usluga Rudnika ukalkulisna je u tenderom ponuđenu cijenu – ističu oni u odgovorima Portalu ETV. Kategorični su da je „ovakva odluka omogućila RUP-u nastavak redovne eksploatacije uglja, istovremeno garantujući kvalitet i sigurnost radova na izmještanju rijeke Ćehotine“. Napominju da je miniranje počelo uz strogo praćenje detaljnih seizmičkih mjerenja. - Bez stabilnog rada Rudnika uglja i Termoelektrane „Pljevlja“ nema ni energetske stabilnosti Crne Gore. Ovaj projekat se mora završiti u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije do kraja građevinske sezone tekuće godine. Radovi su kasnili zbog dobijanja UT uslova 2019. godine, po kojima projekat nije mogao biti realizovan. Paralelno sa radovima na iskopu uglja i otkrivci, po dobijanju dozvole novi menadžment je kreno sa radovima na iskopu novog korita rijeke Ćehotine. Vrijednost projekta koji je podijeljen u tri faze je 20 miliona eura sa PDV-om – saopštili su iz Rudnika Portalu ETV i istakli da za sada svi radovi idu planiranom dinamikom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836" data-rendition-name="original" width="768" height="484" loading="lazy" alt="Rudnik uglja"> <figcaption>TVRDE DA NEMA „NAMJEŠTENIH TENDERA“: Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  Naši nezvanični sagovornici, međutim, tvrde da je tender „namješten“ kompaniji „Mining Mont“ i ističu da ta firma ne zadovoljava elementarne uslove za posao koji je dobila - nema takozvano anfo vozilo (mobilno vozilo za prevoz opasnih materija, sredstava za miniranje), ali da nemaju ni svoj eksploziv, te da koriste vozilo i eksploziv Rudnika. Prema njihovim tvrdnjama postoje sumnje u korupcijiu i za tender raspisan 31. decembra prošle godine, jer se, kako objašnjavaju, traži izvođenje radova koji su već završeni, a uradili su ih radnici Rudnika, tako da će kompanije koje na tenderu budu izabrane za te poslove dobiti novac za nešto što neće raditi?! <h2>Tri faze projekta&nbsp;</h2> Iz Rudnika uglja, s druge strane, sve te tvrdnje negiraju i pozivaju na saradnju i razumijevanje za projekat koji je, kako ističu, od najvećeg državnog značaja. Prva faza, prema njihovim riječima, jedna je od najzahtjevnijih u projektu. Obuhvata dužinu od 500 metara i prostor od brane Durutovići do izlaska iz brane u okviru koje se nalazi krečnjački masiv.&nbsp; - Takav iskop zahtijeva primjenu miniranja ili bagera opremljenih hidrauličnim čekićem. Utvrđeno je da bi predviđeno trajanje radova ovom metodom iznosilo skoro godinu, što bi ugrozilo dinamiku eksploatacije uglja, definisanje rokova izmještanja korita rijeke Ćehotine tokom ekološke rekonstrukcije TE „Pljevlja“, a time bi se ugrozila stabilnost energetskog sistema Crne Gore – objasnili su oni odluku da Rudnik iskop prepušti drugoj kompaniji. Grupa za bušačko-minerske radove RUP-a, tvrde, nije bila u mogućnosti da preuzme ovaj posao zbog njenog obima i specifičnosti, vremenskog roka, kao i postojećeg opterećenja redovnim obavezama na otkrivci i eksploataciji uglja. - S obzirom na blizinu rječnog korita, groblja i objekta - brana Durutovići, bušačko-minerski radovi zahtijevaju poseban oprez, u skladu sa regulativom, kako bi se ispoštovala propisana geometrija bušenja, a uticaj miniranja na branu i korito sveden na minimum – ističu oni. Na osnovu analize obima i složenosti radova predviđenih za izmještanje rijeke Ćehotine, kako su naglasili, kao i trenutnog stanja radne opterećenosti grupe za bušenje i miniranje Rudnika uglja, donešena je odluka da se raspiše tender za izvođenje tih radova sa eksternim izvođačima, potrebnim kapacitetima i stručnom spremom, dok će Rudnik uglja pružiti svu tehničku podršku, uključujući obezbjeđenje „anfo vozila“ za pripremu eksplozivne smjese.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Druga faza obuhvata iskop korita rijeke u dužini od 2,5 km. Do sada je mehanizacija RUP-a skoro završila poslove na iskopu novog korita rijeke Ćehotine, što će dovesti do značajnih ušteda u odnosu na ranije projektovanu cijenu i vrijeme završetka radova – naglašavaju u pisanim odgovorima na naša pitanja. Treća faza projekta, kako kažu, je uliv u korito rijeke Ćehotine.&nbsp; - Na tom dijelu imali smo izuzetno zahtjevne poslove izmještanja nadzemne i podzemne infrastrukture. Krenuli smo i u betoniranje pomenutog dijela korita, a 30 odsto armature na kompletnom projektu biće ugrađeno u okviru ove treće faze. Na pomenutim pripremnim radovima angažovana je mehanizacija RUP-a kako zbog uštede vremena prilikom izvođenja radova, tako i finansijskih ušteda u okviru projekta – pišu iz RUP-a. <h2>Tender pripremala komisija od 16 članova</h2> Napominju, da je „za preostali dio radova na projektu tenderska procedura, urađena od 16 članova komisije, u toku“ i nadaju se da će početkom februara izabrati kvalitetnog izvođača za preostale radove.&nbsp; - Napominjemo da, kada govorimo o rezervama uglja, treba istaći da će one biti nezadovoljavajuće za normalan rad TE „Pljevlja“ u 2026. godini ukoliko se realizacija projekta izmještanja toka rijeke Ćehotine ne završi u planiranom roku – upozoravaju oni. Svjesni su, kako kažu, da će im sumnje, špekulacije i pogrešna tumačenja podatka u ovom projektu predstavljati dodatno opterećenje. - Ipak, u cilju pravilnog informisanja javnosti spremni smo sve da dodatno pojasnimo i odgovorimo – zaključili su iz RUP-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Vlada je u julu prošle godine usvojila je prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000. Sva tri tendera biće zatvorena 31. januara. Proizilazi da će izmještanje Ćehotine znatno prevazići i iznos od 20 miliona eura. Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20, kao ni zašto je raspisan tender za iznajmljivanje mehanizacije, vrijedan 300.000 eura. Ostavili su nas i bez odgovora na pitanje da li je tačno da se tenderom traže izvođači radova i za poslove koje su već završile ekipe Rudnika u koritu Ćehotine.

Miniranje korita radi privatna kompanija, jer rudari imaju važnijeg posla

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović danas je na svoj način obilježio Bogojavljenje - zaranjajući u krstionicu par puta - uz riječi „vaistinu se javi“. Video snimak koji tome svjedoči objavljen je na Fejsbuk stranici „Vojvoda Momcilo“.
Zaranjanje u krstionicu u zatvorenim crkvama ili manastirima za Bogojavljenje zvanično nije običaj u pravoslavnoj tradiciji - već je krstionica namijenjena za obrede krštenja.
Običaj zaranjanja u vodu na ovaj dan se uglavnom odvija u otvorenim vodama: poput rijeka, jezera, mora - koje simbolizuju rijeku Jordan - u kojoj je, kako se vjeruje, kršten Isus Hrist.
U ovom maniru Bogojavljenje obilježava i ruski predsjednik Vladimir Putin.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FN0_cDSfqQdc%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mujović na svoj način obilježio Bogojavljenje

Čelnici Vlade Crne Gore pokušavaju, još od drugog studentskog protesta 16. januara, da preko ljudi iz Agencije za nacionalnu bezbjednost kao i njihovih kolega iz srpske BIA, saznaju da li postoji direktna veza između studentskih protesta u Srbiji i neformalne grupe ,,Kamo śutra”, ali i tragaju za informacijama - koja inostrana ekipa savjetuje organizatore.&nbsp; Nakon konsultacija u vrhu parlamentarne većine, ali i informacija koje su dobili od povjerljivih ljudi iz crnogorske i srpske službe, Andrija Mandić, Milojko Spajić, Aleksa Bečić, saglasni su sa ocjenom Aleksandra Vučića da iza studentskih protesta u Srbiji stoji, kako kažu, inostrani faktor koji kreira scenario ,,obojene revulucije”.&nbsp; Iako je ključni target studenstkih protesta u Srbiji, rušenje vlasti Vučićeve Srpske napredne stranke koja kontroliše sve pore društvenog života, politička elita na vlasti u Crnoj Gori strahuje od sindroma ,,spojenih sudova”, odnosno da bi – u slučaju pada Vučićevog režima – neminovno došlo do urušavanja vlasti u Crnoj Gori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010148_830c06e87691853c439ac22bccd50367e4b70ac5d34c00618b3cd0b1788c8f1a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125010148_830c06e87691853c439ac22bccd50367e4b70ac5d34c00618b3cd0b1788c8f1a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="ZAHTJEVI: Sa studentskog protesta 16. januara"> <figcaption>ZAHTJEVI: Sa studentskog protesta 16. januara(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>ANB I SUDENTSKI PROTESTI&nbsp;</h2> Nakon što je neformalna studentska grupa ,,Kamo śutra” zatražila od premijera Milojka Spajića da do 1. februara prezentuje - što je sve Vlada konkretno uradila poslije masakra na Cetinju - u vrhu parlamentarne većine smatraju da je to dio šireg plana. Poslije tog termina, kažu izvori Portala ETV i Televizije E, u Vladi smatraju da će uslijediti novi zahtjev, ovog puta ne za ostavkama Alekse Bečića i Danila Šaranovića, već - javni ultimatum premijeru Spajiću da smijeni funkcionere Demokrata.&nbsp; Prvobitni narativ, koji su širili funkcioneri Demokrata da iza organizacije studentskih protesta stoji ekipa Mila Đukanovića, vlasnici Bemaksa, pa i neki kriminalni klanovi pokazao se apsolutno pogrešnim, neistinitim, ali i politički kontraproduktivnim. Sada su Spajić, Krvavac, i ostali iz PES-a dobili – direktno od Marka Parezanovića iz BIA, ali i od Zorana Koraća &nbsp;- informacije da iz sjenke neki strani eksperti pomažu proteste, pa je promijenjena i taktika djelovanja.&nbsp; <h2>KORAĆ KAO SPAJIĆEV ,,INFORMATOR”</h2> Prema izvorima iz naše redakcije, savjetodavnu ulogu Spajiću oko aktuelne situacije imao je i Zoran Korać, nekadašnji miljenik režima Slobodana Miloševića koji je davne 1996. godine pobjegao iz Srbije u inostranstvo, a ,,skrasio se” u SAD. Poslije nekog vremena je svoje zapadne veze stavio na raspolaganje, prvo Miloradu Dodiku, a potom - kako kažu izvori Portala ETV – Aleksandru Vučiću. Sastajao se više puta i sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010148_6b70a17aafa84b862037afffc0c7694138fb109c330e2b0cffc280974958e240.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125010148_6b70a17aafa84b862037afffc0c7694138fb109c330e2b0cffc280974958e240" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UTICAJ: Zoran Korać"> <figcaption>POSREDNI UTICAJ: Zoran Korać(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Upravo je Korać direktno potvrdio da ekipa Amerikanaca pomaže u organizaciji protesta, uz napomenu da djeluju mimo zvanične američke administracije, ali da imaju izuzetan uticaj u pojedinim moćnim krugovima na Zapadu – kaže izvor Portala ETV koji ima višedecenijski staž u obavještajnom sektoru, još iz vremena državne zajednice Srbija i Crna Gora. &nbsp; Nakon dva sastanka sa ljudima iz obavještajnih službi, u vrhu 44. Vlade Crne Gore smatraju da nije slučajnost što se akcije crnogorskih studenata, iako su znatno manjeg obima i slabije organizovane, u mnogo čemu podudaraju sa onima u Srbiji. Iz srpske BIA dobili su potvrdu informacija da organizatori protesta u Srbiji dobijaju korisna uputstva od iskusnih inostranih, američkih savjetnika.&nbsp; Zato i Vučić ponavlja narativ o obojenoj revoluciji, a ljudi iz BIA su sva &nbsp;ta saznanja prenijeli kolegama iz crnogorske službe. Početkom sedmice Spajić i Krvavac, kao i još nekoliko ljudi iz vlasti, imali su razgovore sa rukovodstvom ANB-a i naložili da pokušaju otkriti i ko stoji iza crnogorskih studenata i koji su im naredni potezi. <h2>AKCIJA U TRI PRAVCA</h2> U vrhu parlamentarne većine postoji strahovanje da će se studentska akcija odvijati u tri pravca koje nije moguće lako zaustaviti niti preduprijediti političke posljedice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010148_d000263a7178b921d9de1cf5b5b166c444a3dcb64633516e18289d7a6224bd25.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125010148_d000263a7178b921d9de1cf5b5b166c444a3dcb64633516e18289d7a6224bd25" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="TEŠKI ZADACI: Ivica Janović, čelnik ANB-a"> <figcaption>TEŠKI ZADACI: Ivica Janović, čelnik ANB-a</figcaption> </figure>  Kako su protesti u Crnoj Gori krenuli nakon masakra na Cetinju, pedesetak dana kasnije u odnosu na akcije srpskih studenata, neke ovdašnje studentske akcije praktično su prekopirane od kolega iz Srbije.&nbsp; Zato su čelnici izvršne vlasti, na sastanku održanom prije pet dana u zgradi Vlade Crne Gre, dali nalog novom direktoru ANB-a Ivici Janoviću da njegovi ljudi provjere hoće li se, po ugledu na srpske studente, u protestna okupljanja uključiti i podgorički srednjoškolci.&nbsp; Istovremeno, tražena je provjera da li su neke privatne kompanije, baš kao u Srbiji, odlučile da logistički pomognu studentska okupljanja u Crnoj Gori. Kao treća bitna informacija, traženo je da ANB provjeri je li moguće, preko roditelja organizatora studentskih protesta, uticati na destabilizaciju ekipe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010152_e4bdec52e84e0a801405eb54186d544d4d89cfa7fd24f6fcd67fe202b0b7e9a9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250125010152_e4bdec52e84e0a801405eb54186d544d4d89cfa7fd24f6fcd67fe202b0b7e9a9" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="OSTAVKE ILI SMJENE: Bečić i Šaranović"> <figcaption>OSTAVKE ILI SMJENE: Bečić i Šaranović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>MUKE U KARAĐORĐEVOJ 2</h2> Na sastanku održanom u zgradi Vlade, koji je bio neformalnog karaktera, Spajić i Krvavac dali su nalog svim ljudima iz PES-a koji su raspoređeni u državnoj administraciji da naprave procjene, svako u svojem resoru, kako državni službenici i namještenici gledaju na studentske proteste i da li ih podržavaju. Prema nekim prvim informacijama, čelnike PES-a je zabrinula informacija da dio Vladinih službenika sa prilično simpatija gleda na studenstka okupljanja.&nbsp; Sadašnja je procjena da bi nastavak protesta i povećanje broja okupljenih moglo da ima teže posljedice, prvenstveno na stav država Kvinte prema stabilnosti političke situacije u Crnoj Gori, ali i sposobnosti Vlade Milojka Spajića da stvari drži pod kontrolom.&nbsp; - Nakon sastanka u Vladi Crne Gore organizovanog 18. januara, dva dana poslije velikog protesta ispred zgrade MUP-a i Vlade, premijer Milojko Spajić, šef kabineta Branko Krvavac, kao i Spajićev ujak Sreten Kankaraš, saglasili su se da je vlast suviše inertna. Istovremeno je ocijenjeno da Aleksa Bečić i Danilo Šaranović ne žele da podnesu ostavke i da zbog toga ne treba očekivati da će protesti protiv neodgovornosti vlasti jenjavati – kaže izvor Portala ETV I televizije E iz vrha PES-a. Iako okupljanja u Podgorici djeluju bezazlenije od onih u Beogradu, prve procjene vrha ANB-a je da će studenti, možda već na večerašnjem okupljanju dati rok premijeru Spajiću i Vladi Crne Gore do kada treba, ako neće da daju ostavke, da budu razriješeni Aleksa Bečić i Danilo Šaranović. Kako funkcioneri Demokrata ne žele dobrovoljno otići sa položaja, to otvara prostor za krizu funkcionisanja Vlade i parlamentarne većine. &nbsp;

Tribina u CANU: dr Nedžat Kapidani govoriće o izazovima digitalne transformacije u pomorstvu

Tribina će se održati u petak, 7. februara u 12 časova u prostorijama Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.

Tagovi

Litije su bile kleronacionalistička kontrarevolucija, to se ne da liječiti bez promjene onoga što je porodilo sve ovo

Hamas oslobodio osam talaca

Šehović: Vlast da se urazumi, pospe se političkim pepelom i prizna da je prekršila Ustav

Piperović: Sud poručio SDT-u da ne može na silu da se gradi optužnica, Lazović potpuno nevin leži u zatvoru

PRATITE TVe UŽIVO