<article>Izložba „Mi, a veliki od Prijestonice“ autorke Jelene Vušurović otvorena je danas u Galeriji Centra za kulturu.Izložbu je otvorio gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković navodeći da je naš grad oduvijek odgajao pametne, hrabre i odgovorne ljude.Ljude koji su umjeli da ponesu znanje i ime našeg grada daleko, ali i da mu se vrate mislima, djelima i osjećajem pripadnosti. Upravo u tom duhu, radovi autorke Jelene Vušurović, koji krase ovu izložbu, su odraz tog kolektivnog duha Prijestonice koja je u svakom vremenu znala da sačuva svoj identitet, poveže nasljeđe sa živom stvaralačkom energijom i pronađe snagu da bude simbol prošlih vremena, ali i budućnosti koju zajedno gradimo – kazao je Đurašković.Jelena Vušurović je dobitnica brojnih nagrada i priznanja, afirmisana na domaćoj i međunarodnoj umjetničkoj sceni. Pored stvaralačkog rada, prepoznata je i po dugogodišnjem pedagoškom angažmanu i učešću u humanitarnim projektima.</article>

Izložba „Mi, a veliki od Prijestonice“ autorke Jelene Vušurović otvorena je danas u Galeriji Centra za kulturu.
Izložbu je otvorio gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković navodeći da je naš grad oduvijek odgajao pametne, hrabre i odgovorne ljude.
Ljude koji su umjeli da ponesu znanje i ime našeg grada daleko, ali i da mu se vrate mislima, djelima i osjećajem pripadnosti. Upravo u tom duhu, radovi autorke Jelene Vušurović, koji krase ovu izložbu, su odraz tog kolektivnog duha Prijestonice koja je u svakom vremenu znala da sačuva svoj identitet, poveže nasljeđe sa živom stvaralačkom energijom i pronađe snagu da bude simbol prošlih vremena, ali i budućnosti koju zajedno gradimo – kazao je Đurašković.
Jelena Vušurović je dobitnica brojnih nagrada i priznanja, afirmisana na domaćoj i međunarodnoj umjetničkoj sceni. Pored stvaralačkog rada, prepoznata je i po dugogodišnjem pedagoškom angažmanu i učešću u humanitarnim projektima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Kultura

Otvorena izložba „Mi, a veliki od Prijestonice“ Jelene Vušurović

Povodom nedavnog slučaja teškog kršenja prava na privatnost i lično dostojanstvo putem digitalnih kanala, organizacije civilnog sektora upozoravaju da ovakvi oblici postupanja predstavljaju ozbiljno narušavanje osnovnih ljudskih prava, lične bezbjednosti i mentalnog zdravlja, sa dugoročnim posljedicama ne samo po pojedince, već i po povjerenje u institucije i društvene vrijednosti u cjelini.
Kako se navodi u saopštenju, Krivični zakonik Crne Gore, član 175a, jasno propisuje krivičnu odgovornost za neovlašćeno činjenje dostupnim trećim licima sadržaja sa seksualno eksplicitnim elementima, kao i za prijetnje takvim postupanjem. Za zloupotrebu informaciono-komunikacionih tehnologija u svrhu širenja takvog sadržaja predviđena je kazna zatvora do tri godine, odnosno do četiri godine ukoliko je učinilac službeno lice ili je sadržaj učinjen dostupnim većem broju lica.
Posebno se naglašava da krivičnu odgovornost snose ne samo osobe koje prvi put objave sporni sadržaj, već i svi koji ga dalje dijele i prosljeđuju.
Organizacije civilnog sektora pozivaju sve aktere u javnom prostoru – institucije, medije, onlajn platforme i građane – da doprinesu stvaranju ambijenta u kojem se štite dostojanstvo, bezbjednost i pravo na privatnost, umjesto da se podstiču stigmatizacija, govor mržnje i dodatna viktimizacija.
Poseban apel upućen je onlajn medijima i digitalnim platformama da odgovorno moderiraju komentare i uklanjaju sadržaje koji sadrže govor mržnje, prijetnje i ponižavanje, jer takvi sadržaji ne predstavljaju slobodu izražavanja, već produžetak digitalnog nasilja.
Civilni sektor najavljuje da će pažljivo i kontinuirano pratiti postupanje nadležnih državnih organa – tužilaštva, policije i sudova – kako bi se obezbijedilo da slučaj bude riješen zakonito, nepristrasno i u razumnom roku, uz punu zaštitu prava i bezbjednosti oštećene osobe.
– Očekujemo od države odlučnu i hitnu reakciju, koja će jasno obeshrabriti ponavljanje ovakve primitivne i surove prakse – poručuje se u saopštenju.
Saopštenje potpisuju: 
 NVO Juventas, 
 Centar za ženska prava, 
 Udruženje LBTQ žena Stana, 
 SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, 
 Asocijacija Spektra, 
 Udruženje Roditelji, 
 Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, 
 Akcija za ljudska prava, 
 Sigurna ženska kuća, 
 Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, 
 ERA LGBTI Equal Rights Association for the Western Balkans and Türkiye.

Civilni sektor traži odgovornost i zaštitu privatnosti nakon teškog digitalnog nasilja

Obrazovanje nije privilegija, već osnovno pravo i temelj svakog demokratskog i prosperitetnog društva. Ono mora biti usmjereno na razvoj znanja i vještina, kao i valorizaciju potencijala mladih, kako bi bili osnaženi da aktivno učestvuju u društvu i grade svoju budućnost, saopštila je generalna sekretarka Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG), Marija Boljević.
Ona je rekla da MOACG cijeni napore Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) i posvećenost resorne ministarke i njenog tima u unapređenju obrazovnog sistema. Dodala je da započete reforme, unapređenje zakonodavnog okvira i veći fokus na kvalitet obrazovanja predstavljaju važne pomake i dobru osnovu za dalji razvoj sistema.
- Poseban akcenat treba staviti na jačanje građanskog obrazovanja i kritičkog mišljenja, kako bi mladi bili osposobljeni da donose informisane odluke, razumiju svoja prava i odgovornosti i aktivno doprinose zajednici. Jednako je važno da obrazovni sistem prati potrebe tržišta rada i mladima omogući sticanje praktičnih i primjenjivih vještina - navela je Boljević.
U tom procesu, dodaje ona, neformalno obrazovanje predstavlja neophodnu dopunu formalnom sistemu, jer mladima pruža prostor za razvoj samopouzdanja, mekih vještina i kompetencija koje im olakšavaju ulazak i bolje pozicioniranje na tržišu rada.
- Kao organizacija koja svakodnevno radi sa mladima širom Crne Gore, Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) poručuje da mladi imaju ideje i potencijal, te da im je potrebno obrazovanje koje ih osnažuje, prepoznaje njihov trud i talente, a ne sistem koji ih ograničava. Bez mladih u centru obrazovnih politika nema napretka, a bez kvalitetnog obrazovanja nema budućnosti - saopštila je Boljević.

Boljević: Jačati građansko obrazovanje i kritičko mišljenje

U Beogradu je u centru grada održan skup podrške studentskom pokretu u organizaciji formalnih i neformalnih organizacija koje podržavaju studentski pokret. Skup je održan u “formatu otvorenog sajma” i na njemu se nisu obraćali govornici.
Povod za održavanje skupa je obilježavanje prve godišnjice organizovane podrške srpske IT zajednice studentskom pokretu.
U okviru skupa organizovanim pod nazivom “Zajedno uz studente”, postavljeni su štandovi zborova građana, aktivista, a svoj štand postavili su i studenti koji su predvodili antivladine proteste u Srbiji u posljednjih više od godinu dana, prenosi RSE.
Okupljeni su u 11.52 održali akciju 16-minutne tišine za žrtve pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Na svom štandu, studenti su organizovali prikupljanje potpisa za zahtjev da se u Srbiji raspišu vanredni parlamentarni izbori.
Sa tim zahtjevom, studenti koji su više mjeseci blokirali fakultete u gradovima širom Srbije, insistirajući na odgovornosti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu, izašli su u maju 2025.
Izbori bi, prema najavama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, trebalo da budu održani tokom ove godine. On je tokom prethodnih nekoliko mjeseci više puta mijenjao stav o održavanju vanrednih izbora i pomjerao mogući rok kada bi oni mogli biti raspisani.
Skup podrške studentima u Beogradu održan je u vrijeme kada je jedan broj studenata u Novom Sadu ušao u bojkot nastave zbog dešavanja na Filozofskom fakultetu u tom gradu, nakon što je vanrednoj profesorki Filozofskog fakulteta Jeleni Kleut uručeno rješenje o prestanku radnog odnosa čime je i formalno ostala bez posla.
Tome je prethodila odluka Senata Univerziteta u Novom Sadu da ona ne bude izabrana u zvanje redovne profesorke. Kleut se žalila tu na odluku, ali je prošireni sastav Senata odbio njen prigovor.
Policija je 21. januara izbacila studente sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, koji su se tamo okupili protestujući protiv odluke Senata Univerziteta da Jelena Kleut ne bude izabrana u zvanje redovnog profesora. Studenti i građani su optužili policiju za prekomjernu upotrebu sile, što policija negira.

U Beogradu održan skup podrške studentima

Fenomen virdžina na Balkanu je decenijama istraživan kao etnološki kuriozitet ili istorijska nužnost, ali u tekstu Dušana Jankovića i izvedbi Marte Ćeranić, on postaje duboko intimna, univerzalna priča o potiskivanju sopstvenog identiteta. Radi se o monodrami ,,Virdžina“, koja je posljednji put izvedena 22. januara, u sali Dodesta KIC-a ,,Budo Tomović“.
Kroz intimnu ispovijest, predstava demistifikuje fenomen virdžine i izvodi ga iz etnografskog okvira u univerzalnu priču o potisnutim željama, porodičnim pritiscima i tihom poricanju koje se prenosi s generacije na generaciju.
U svojoj prvoj monodrami, koju u razgovoru za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/zene-imaju-aktivnu-ulogu-u-sprovodenju-patrijarhata">Pobjedu,</a>opisuje kao najtežu pozorišnu formu, Ćeranić ne igra muškarca, već ženu kojoj je identitet nametnut prije nego što je uspjela da spozna sebe. Kroz razgovor o „neizgovorenom“, patrijarhalnim obrascima koji i dalje pulsiraju u savremenom crnogorskom društvu i važnosti pronalaženja mjere, glumica nas vodi iza kulisa uloge koja je od nje zahtijevala apsolutnu unutrašnju transformaciju.
Lik virdžine je biće kojem je društvo nametnulo identitet i ulogu prije nego što je uopšte mogla da spozna sebe. Koliko je za Vas, kao glumicu, bilo izazovno da u sebi pronađete taj prostor potisnute ženstvenosti i kako ste gradili lik koji mora da ,,ubije“ sopstvenu autentičnost da bi ispunio očekivanja zajednice?
ĆERANIĆ: Prvo je bio veliki izazov to što igram monodramu, prvi put. Smatram da je monodrama najteža forma u pozorištu. Suština je da, kao i u životu, tako i na sceni na kraju imate jedino sebe i možete se osloniti jedino na sebe. Nema nikog drugog, niti će se pojaviti neko ko će vam pomoći ako nešto krene kako ne treba. U tom smislu ova forma kao i sama tema jesu ono što moramo da riješimo sa sobom.
Kada je konkretno virdžina u pitanju, tu se ne radi samo o potiskivanju ženstvenosti. To je onaj posljednji sloj uloge koji se vidi na prvi pogled, nije nevažan ali nije presudan, jer ja ne igram muškarca. Ja igram ženu koju su drugi proglasili muškarcem. To je najveći trik ove teme, jer ljudi očekuju da vide muškarca iako znaju kada su kupili kartu šta je i ko je virdžina. Moja virdžina je sve ono naše potisnuto, sve želje i potrebe koje smo od rođenja potiskivali ili maskirali da bi bili prihvatljivi nekom drugom. Za ovih mojih 40 godina života i sama sam često mislila da sam neke stvari prihvatila i prevazišla, kad ono međutim! Sačekaju me nakon nekog vremena opet, pa vidim da nijesam. I eto, odatle dolazi ova monodrama, iz prihvatanja sebe, drugih, sebe u tuđim očima, svojih potreba, želja, ljubavi i života.
Spomenuli ste u ranijem intervjuu da ste gradili lik virdžine „apsolutno iznutra“ i bez klasičnih pozorišnih pomagala, te da ne igrate muškarca nego samu virdžinu. Na koji način ste radili na toj unutrašnjoj transformaciji i koliko je bilo zahtjevno?
ĆERANIĆ: Bilo je super zahtjevno i u nekim trenucima teško. Kao i sve u životu – najteže, a najljepše je naći mjeru. Mjera je sve. Jedino čime sam se vodila i jedino što je važno jeste da dok gledate da to sa mnom i proživite. Da mi vjerujete i da vas takne. Za to treba imati osjećaj za mjeru, da nije ničega previše a da je dovoljno. Životno iskustvo koje sada imam mi je značajno pomoglo da razumijem neke situacije i pojave. Sigurna sam da sam ranije počela da radim na ovoj ulozi da to ne bi bilo to. Prosto nekim stvarima treba vrijeme. Sada potpuno sigurno stojim iza toga što sam uradila, to je to.
U opisu predstave se navodi da monodrama istražuje ,,neizgovoreno“ i ono što se krije u sjenkama muške odjeće. Koji su najteži unutrašnji monolozi koje Vaša junakinja vodi sa sobom, a koje društvo onog vremena (a možda ni današnjeg) nije željelo ili smjelo da čuje?
ĆERANIĆ: Specifičan je taj naš odnos prema roditeljima. Taj odnos u kojem oni griješe iz potrebe da zadovolje potrebu ,,sela“ a onda htjeli vi to ili ne uvlače i vas u situaciju da cijeli jedan život prođe, a da ne izgovorite da su pogriješili. Iz poštovanja im ne govorite da griješe, a vidite i znate da griješe. Živite pogrešno, a ćutite jer će se uvrijediti ako im kažete da uviđate da griješe. To guši i razbolijeva. I pojedinca i porodicu i društvo. I to nije poštovanje a nametalo nam se da jeste. Znači poštovanje nije uslovno rečeno ,,gušenje“ drugog, već sloboda i ljubav.
U „Virdžini“ se bavite posljedicama patrijarhalnog poretka koji je u određenom istorijskom trenutku u Crnoj Gori ženama nametao tuđe odluke o identitetu i tijelu - koliko mislite da se taj obrazac danas promijenio i gdje patrijarhat i dalje najupornije opstaje u savremenom crnogorskom društvu?
ĆERANIĆ: Mislim da patrijarhat opstaje i da je vrlo aktuelan, nažalost. Međutim, mislim da i žene imaju vrlo aktivnu ulogu u sprovođenju istog - nekad potpuno svjesno, nekada ne. Isto tako mislim da je poricanje svega ovoga i bježanje u krajnost apsolutnog feminizma zapravo nešto slično periodu o kom govorimo, samo druga krajnost. Tako, opet dolazim do zaključka da u svemu i za sve treba imati mjeru. Na kraju, poruka i moja želja za savremeno crnogorsko društvo jeste da budu i žive hrabro, punim plućima i cijelim svojim bićem ono što stvarno jesu bez straha od tuđih očekivanja… Jer očekivanja jesu neprijatelj iskustva.
<h3>Virdžina je sama po sebi filozofija</h3>
Publika na Balkanu fenomen virdžina često posmatra kroz prizmu etnologije ili istorijske nužnosti. Međutim, tekst Dušana Jankovića teži dekonstrukciji te slike. Na koji način Vaša monodrama „izvodi“ virdžinu iz okvira društvenog fenomena i pretvara je u živu, intimnu ispovijest žene od krvi i mesa?
ĆERANIĆ: Tako što nema nikakve mistifikacije događaja ili situacija. Posebno su ljudima s ovih prostora bliske situacije i replike koje mogu da čuju. Sigurna sam da svi koji su već gledali ovu predstavu makar jednom u životu su makar u prolazu čuli ili vidjeli nešto od ovoga. Tema je već toliko velika i slojevita da bi bila šteta dodatno opterećivati publiku nekim umjetničarenjem i filozofiranjem. Virdžina sama po sebi je već cijela jedna filozofija. Pogrešna, ali naša.

Otvorena izložba „Mi, a veliki od Prijestonice“ Jelene Vušurović

Civilni sektor traži odgovornost i zaštitu privatnosti nakon teškog digitalnog nasilja

Boljević: Jačati građansko obrazovanje i kritičko mišljenje

U Beogradu održan skup podrške studentima

Ćeranić: Žene imaju aktivnu ulogu u sprovođenju patrijarhata

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO