<p>Uručujući sinoć najznačajniju crnogorsku nagradu negatorima crnogorskoga identiteta, crnogorske državnosti i crnogorske antifašističke tradicije, <b>Andrija Mandić </b>je izgovorio: „Vaša djela, vaša posvećenost, vaši uspjesi, simbol su onoga što 13. jul treba da bude u 21. vijeku.“</p>
<p>Nije prvi put da Mandić ovako bjelodano i sažeto predstavi svoju strategiju. Nepostojeće djelo i inscenirani uspjeh Bećira Vukovića, lažirana knjiga i falsifikovani CIP slika su i prilika upravo Mandićeve verzije 13. jula. Ništa od toga crnogorski, istorijski 13. jul nije, zna to i Mandić. Zato nam i potura što taj datum u njegovoj (re)viziji „treba da bude“. Kao što njegova ideološka revizionistička matrica teži izjednačiti partizane i četnike: istinu i laž, ljubav prema slobodi i mržnju prema različitosti, u istome duhu krajnja desnica s Mandićem na čelu nastoji i Trinaestome julu oduzeti svijetlo revolucije, napretka i borbe za dostojanstvo, a ogrnuti ga mrakom laži i falsifikata o nesuvisloj jednakosti dobra i zla.</p>
<p>Reče tako Mandić na dodjeli da je nagradu dobio „pjesnik Bećir Vuković, za djelo Kuće beskućnika, koje prodire u dubine ljudske duše i oslikava našu stvarnost na način dostojan najvećih imena srpske književnosti“. Malo prije no je to izgovorio u dvorištu kojim su te noći paradirali kič, pohlepa i nezajažljivost, crnogorska je policija u dubine ljudske duše prodirala biber sprejom i oslikavala stvarnost na način nedostojan čovjeka. Svaka neobjavljena riječ Bećirova ljuto je prskala iz kanistera po onima što su branili crnogorsko dostojanstvo, dok je Bećir, skriven iza policijskih i vojnih snaga, na bini pred plavetnom pozadinom dokazivao da je laž istinski srpski nacionalni ponos i interes.</p>
<p>U skladu s odabranom temom fabrikovanja mitova smjenjivali su se te noći i učesnici, koji su s 13. julom nastojali povezati i Savu Nemanjića, i Nevesinjsku pušku, i lažne kape uz narodnu nošnju... Bila je to predstava za posmatrače s jeftinijim ulaznicama, pozorišni dramolet za one što vjeruju da se šuškavi poliester može pretvoriti u murvinu svilu. Bila je to noć prežderavanja, na kojoj su lopatama servirani mitovi i obmane. Bila je to noć koju ćemo pamtiti svi.</p>
<p>Ali zaludnja vam je rabota. Jer dok vi izmišljate knjige, mi pišemo istoriju.</p>
<p>Do gledanja!</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kolumne

Noć mitoždera

<p>Sinoć je u Vili Gorica, u režiji<b> Andrije Mandića</b>, ako je suditi po jelovniku koji su zabilježile kamere, održana revija mrsnih proizvoda, kič folklora, lažne istorije, mržnje i fašizma. Gotovo sva velikosrpska bratija koja rovari protiv Crne Gore, sinoć se sjatila na vašar primitivizma- da proslave uništavanje Trinaestojulske nagrade. Fotografija đe jedan ministar jede kao da mu je zadnje, najbolja je slika slučaja.</p>
<p>No što drugo očekivati od onih koji su na svojim agresivnim anti-NATO protestima 2015. godine okretali krmad na ražnju ispred Parlamenta, kojim baš sad oni predśedavaju?</p>
<p>S druge strane, van Vile Gorica imali smo priliku viđeti civilizaciju. Građanke i građani, složno, protestuju protiv sramote, nacionalizma, rasizma, velikodržavlja, antinauke i antiumjetnosti. Zbog toga su potrovani biber sprejom, zbog toga su tučeni, ali odbranili su dostojanstvo 13. jula! Pokazali su svima kakvu brutalnost pośeduje crnogorski režim, ali i kako se boji građana.</p>
<p>Previše je domaćin uložio u anticrnogorstvo i poganjenje Trinaestojulske nagrade da bi dozvolio da mu neko ugrozi priredbu za istomišljenike. Vojvoda je sinoć ostao bez šubare. Dodijelio je nagrade dvojici nedostojnih, od kojih jedan negira crnogorsku naciju, a drugi rasistički govori o Romima.</p>
<p>Treći nagrađeni, najveće ime crnogorske muzike danas, veliki <b>Miloš Karadaglić</b>, odbio je nagradu.</p>
<p>Na kraju, da poručim društvu koje je Vilu Gorica pretvorilo u vašar prostakluka- nećemo vam oprostiti trovanje građana, nećemo vam zaboraviti divljačko iživljavanje nad <b>Acom Radomanom</b>, nećemo se povući, stalno ćemo vam biti za vratom, odgovaraćete za svoju izdaju države i brutalnost!</p>
<p>Gledamo vas, pamtimo.</p>

Vila Gorica sinoć: između prostote i civilizacije

<p>Sinoćnji skup u Podgorici bio je manifest hrabrosti jedne građanske, slobodarske i multikulturne Crne Gore. U vremenu opasne relativizacije istorije, kada se simbolički i doslovno pokušavaju rehabilitovati retrogradne, poražene četničke ideologije, ovaj skup je bio moralni i duhovni otpor svima onima koji bi da ponište antifašističku nit i suštinu našeg bića.</p>
<p>Scenografija koju smo prepoznali bila je nimalo nova isporučeni vladika, isporučeni “književnici”, revizionistički garniran četnički establišment i kvazielita iz kuhinje tzv. “srpskog sveta”, oličena u jalovim vapajima nepostojeće “Kuće beskućnika”. Ta kvazikuća, kao i njen samozvani stihoklepac, zapravo su autentičan prikaz duhovne pustoši i moralne dezorijentacije u kojoj se nalaze. Njihova „kultura“ je antiobraz, njihovo „stvaralaštvo“ negacija svakog etičkog i estetskog kriterijuma. Oni ne baštine 13. jul, oni ga profanišu.</p>
<p>Predsjednik Skupštine, inače lojalni činovnik ideološke filijale tzv. “srpskog sveta”, pokušao je sinoć, bezuspješno, da se ogrne plaštom državnika zahvaljujući se laureatima koji nijesu ništa drugo do simboli projekta kulturne okupacije Crne Gore. Pokušao je, riječima pozajmljenim od onih kojima nije dorastao, da izgovori kako je 13. jul danas borba za duh, obraz, kulturu, za čovjeka. A upravo je on godinama dio političke strukture koja je rušila sve to duhovno osiromašivala, kulturno zatirala i istorijski falsifikovala Crnu Goru.</p>
<p>Jer nije 13. jul ni parada kvazilaureata, ni prostor za pokajničke govore onih koji Crnu Goru nikada nijesu osjećali svojom. Nije to praznik za one koji Crnu Goru pokušavaju svesti na administrativnu teritoriju u sklopu Velike Srbije, već za one koji su je branili kad je bilo najteže obrazom, puškom, pjesmom i knjigom.</p>
<p>Njegova retorika o “duhu i čovjeku” pada u vodu pred činjenicom da sjedi na čelu Skupštine koja štiti četničku ideologiju, ignoriše antifašizam i sistematski ponižava sve što je crnogorsko i građansko. Govorio je o otvorenim vratima, a upravo ih njegova politika zatvara za svakog ko nije dio etničko-konfesionalne matrice “zadrugara” iz Beograda. Uzalud mu i riječi i govor jer duh 13. jula se ne može prisvojiti, kamoli pročitati sa papira ispisanog u memljivim kabinetima sa zadahom šljivovice i koljenice.</p>
<p>Suprotno tome, oni koji sinoć bijahu predstavljeni kao “nagrađeni”, nikada nijesu bili, niti će biti simboli ni 13. jula 1878, ni onog, mnogo važnijeg, iz 1941. godine kada su građani Crne Gore ustali protiv fašizma i izabrali dostojanstvo umjesto poslušnosti. Za razliku od njih, tadašnji četnički kolaboracionisti predvođeni Dražom Mihailovićem, Pavlom Đurišićem, Bajom Stanišićem i drugim sljedbenicima ideologa Stevana Moljevića provodili su krvavi plan tzv. „Homogene Srbije“, sa ciljem stvaranja etnički čiste Velike Srbije.</p>
<p>U tom kontekstu, sinoćnji prizor nagrađenog-poraženog, otužnog i sablasnog nosioca 13-julske nagrade, više je ličio na sjenku sopstvene propasti nego na simbol državnog priznanja. Njegova “kuća beskućnika” jeste, zapravo, dom bez temelja, lišen svakog identiteta i smisla oličenje samoproklamovane veličine koja živi od negacije drugog i drugačijeg.</p>
<p>Ali sinoć je, po ko zna koji put, pobijedila Crna Gora građanske i antifašističke orijentacije. Crna Gora koja se ne stidi svojih borbi, ni svojih žrtava, već ih slavi kao uzvišene simbole slobode. Ta Crna Gora ne pristaje na zaborav, na zamjenu teza, na poniženje istine. Jer nećemo dozvoliti da nam laž piše istoriju. Nećemo dozvoliti da nas oni koji su klečali pred okupatorima danas uče patriotizmu. Naša borba je borba za dostojanstvo, za istinu, za Crnu Goru u kojoj svako ima pravo na dom osim onih koji grade kuće na tuđim zgarištima i progone tuđe istine.</p>

Kuća beskućnika i doktrina velikosrpskih laži

<p>Poštovani profesore, doktore, docentu <b>Veseline Drljeviću</b>, predsjedniče Savjeta,
 Uvaženi Okrivljeni,
  
Pretpostavljam da ste kao istaknuti predstavnik „crnogorske elite“, kako Vas <b>Nezakoniti Raonić</b> voli predstavljati, s pažnjom odslušali gostovanje ovogodišnjih laureata za Trinaestojulsku nagradu – gospode <b>Bećira Vukovića</b> i <b>Velja Stanišića</b>.</p>
<p>Doduše, gostovanje je upriličeno na lokalnom  Javnom servisu, Gradskoj RTV, ali to ne mijenja, svakako, težinu i dramatiku narečenog sadržaja.</p>
<p>Pošto, za divno čudo, Boris I Vi stoički ćutite na sva moja zapažanja, postaviću jedno retoričko pitanje: Možete li da zamislite u istoj prostoriji pomenutu „gospodu“ i GOSPODINA <b>Miloša Karadaglića</b>? </p>
<p>Ja ne mogu, osim, možda, kao slučajne saputnike  na nekom aerodromu, u nekom prevoznom sredstvu, nekoj čekaonici.</p>
<p>Čak mi je i ta slika prilično neprirodna, ali dešava se.</p>
<p>I tu se završava svaka , čak i potencijalna, poveznica nepovezivih Vuković&amp;Stanišić – Karadaglić!</p>
<p>Poslije ovog retoričkog pitanja, podastrla bih jedno kratko smatranje, pa ako hoćete čitajte, ako nećete… preživjeću.</p>
<p>Elem, primijetila bih da, koliko je teško i zamisliva prethodna slika, toliko je lako zamisliv, takoreći logičan i prirodan prizor: okvir u kojem ste zajedno Vi, Boris, Vuković, Stanišić!</p>
<p>Ništa prirodnije i logičnije. Savršena ilustracija onog što Crna Gora danas jeste, a nikako ne bi smjela da bude!</p>
<p>Ne bih Vas više zadržavala, blagodarim.</p>
<p>Neka Vam bog podari mudrost i strpljenje,</p>
<p><b>Tanja Šuković</b>, djelatnica RTCG</p>

Portret savremenog okvira

<p><b>Bećir Vuković</b>, srpski književnik na izgleda prinudnome životu u Crnoj Gori, pretvara ovih dana dodjelu Trinaestojulske nagrade u fantastičku književnost. Izmaštava stvarnost, mijenja, dorađuje i prerađuje. Neki bi rekli čitamo bajke, neki drugi da slušamo lovačke priče, oni baš neuviđajni rekli bi da laže. Ja neću reći ništa od toga, samo ću iznijeti nekolike činjenice. Pa izvolite vjerujte, ili istražujte, sudite i procjenjujte, pa prema tome i nagrađujte.</p> <p>S jedne televizije sinoć nam taj književnik patnički tolkuje začuđen otkud se odjednom ljudi interesuju za knjigu i kako to da znaju za CIP. On mu očito dosad i nije posvećivao pažnju (možda ga je ta pedanterija i poznavanje bibliotečke i izdavačke djelatnosti i preporučila za članstvo u Savjetu Narodne biblioteke Radosav Ljumović, ali – ne sudim). I što je taj CIP uopšte – samo međunarodni propis i procedura kataloškoga zapisa u publikaciji koju na teritoriji države rade najznačajnije biblioteke (poput Narodne biblioteke Srbije i Nacionalne biblioteke Đurđe Crnojević u Crnoj Gori). Procedura je takva, i prema crnogorskome i prema srpskome zakonu, da je svaki izdavač dužan da prije štampanja knjige preda zahtjev za katalogizaciju (CIP) i dodjelu ISBN-a. Za djelovanje suprotno zakonu oba zakonodavstva predviđaju kazne.</p> <p>No baš taj famozni CIP ni kriv ni dužan sinoć je postao posljednja linija odbrane srpstva... i nepostojeće knjige „Kuće beskućnika“. CIP za knjigu kojoj su dva izdavača iz Podgorice, barem je tako portalu zrcalo.me odgovorilo crnogorsko Ministarstvo kulture i medija, nikao je – a đe drugo do u Srbiji. Tako veli nagrađeni književnik. No kad odete na sajt srpskoga Cobissa (što je mreža bibliotečko-informacionih sistema u osam država regiona, preko koje se mogu pretraživati sve bibliografske informacije na nacionalnimi nivoima), shvatimo što je književnik Bećir mislio kad je rekao da je njegovo nagrađeno nedjelo „registrovano u Srbiji“. Zakoni koje pomenuh ne registruju „registraciju“ publikacija, već njihovu katalogizaciju u publikaciji. Na toj, ispostavlja se, po Bećira zlokobnoj srpskoj stranici Cobiss postoji odnedavno informacija o njegovoj knjizi „Kuće beskućnika“. Informacija je unešena u aprilu 2025. godine, a knjiga je navodno publikovana 2024. godine i predložena za Trinaestojulsku nagradu upravo za tu prethodnu, 2024. godinu. Vratimo se ponovo zakonskim rješenjima u kojima se niđe ne pominje retroaktivna katalogizacija. Naprotiv, knjiga – ako sve ide legalnim tokovima – ne ugleda svijetlo dana bez CIP-a. Naročito je zanimljivo da na stranici knjige „Kuće beskućnika“ na Cobissu Srbije stoji informacija: „Nijedna biblioteka u COBISS.SR sistemu nema primerak ove građe.“ Ups.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708070736_8fe467f7392be153eb47e4e48fcf38a6cd16287857d6419a9843dac463b37d72.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250708070736_8fe467f7392be153eb47e4e48fcf38a6cd16287857d6419a9843dac463b37d72" data-rendition-name="original" width="935" height="1801" loading="lazy" alt="COBBIS"></figure>  <p><br/></p> <p>Ta je činjenica bitna i zbog toga što je u srpskom Zakonu o obaveznom primerku navedeno da je izdavač dužan da za svako izdanje s teritorije Srbije pošalje Narodnoj biblioteci 6 (šest) obaveznih primjeraka publikacije. Sad nek književnik objasni Narodnoj biblioteci Srbije kako je i u skladu s kojim zakonom osam primjeraka prošlogodišnje knjige iz Beograda prije stiglo do podgoričkoga žirija no do njihove biblioteke.</p> <p>A nama bi i Narodna biblioteka Srbije imala što da objasni. Recimo ovo:</p> <p>- Što je mijenjano u zapisu o knjizi „Kuće beskućnika“ 4. jula 2025. godine, samo dan nakon što je na portalu zrcalo.me Milica Kankaraš-Berber objavila da CIP-a za tu knjigu nema ni na Cobissu Srbije?</p> <p>- Zašto na sajtu Narodne biblioteke Srbije u segmentu „Tekuća bibliografija CIP zapisa po mesecima – Monografske publikacije“ nije naveden CIP za knjigu Kuće beskućnika? Ni u jednome mjesecu 2024. i 2025. godine. Zanimljivosti radi, zabilježiću da je u septembru 2024. izdat CIP za knjigu „Poneti na pusto ostrvo“, koji koincidira sa CIP-om koji je Ministarstvo kulture i medija Crne Gore predalo za knjigu „Kuće beskućnika“, o čemu je u svojoj prvoj objavi pisala Milica Kankaraš-Berber (uz priložene dokaze).</p> <p>- I svakako najbitnije: kako je došlo do toga da se ISBN (međunarodni bibliografski broj monografske publikacije) koji je u aprilu 2025. godine izdat za knjigu „Njegoševe večeri poezije“ (u izdanju beogradskoga Štampar Makarija i pod uredništvom Radomira Uljarevića) nađe na knjizi „Kuće beskućnika“?! (Uzgred, a sigurna sam da se sad već nećete iznenaditi, podataka o „Njegoševim večerima poezije“ na srpskome Cobissu za 2024. godinu – nema.) No da ne bude da histerišem, ajmo skupa da provjerimo zapis pod brojem CIP-896 <a href="https://nb.rs/tekuca-bibliografija-cip-zapisa-po-mesecima/cip-monografske/">OVĐE</a>. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708070740_0f234399f76b137a28c42dfe5b5baad98241fd23444087ee421326b1c40bef97.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250708070740_0f234399f76b137a28c42dfe5b5baad98241fd23444087ee421326b1c40bef97" data-rendition-name="original" width="1057" height="876" loading="lazy" alt="cobbis"></figure>  <p> </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708070740_c72353fb52b7634eaf0465d4613a5ee4bf84aef6fed466362a3c9f8180b084d7.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250708070740_c72353fb52b7634eaf0465d4613a5ee4bf84aef6fed466362a3c9f8180b084d7" data-rendition-name="original" width="420" height="833" loading="lazy" alt="cip"></figure>  <p> </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708070740_f99880bfb79313428e65ac7a44fc3df1ab6a5d20fa47946facb6283bc38ee6c2.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250708070740_f99880bfb79313428e65ac7a44fc3df1ab6a5d20fa47946facb6283bc38ee6c2" data-rendition-name="original" width="1065" height="645" loading="lazy" alt="pretraga"></figure>  <p><br/></p> <p>Kliknite slobodno na link COBISS-SR i ispratite nevjerovatnu promjenu: Njegoševe večeri postaju Bećir Vuković, brži od metka, snažniji od žirija, u stanju da preskoči zakonske regulative i uvijek spreman da primi nagradu.</p> <p>Pa što košta – da košta! I bez histerije i ugrožavanja, molim.</p>

Kako je Bećir dobio CIP za nepostojeću knjigu

<p>Ne znam da li je od 2020. godine četnički vojvoda i predśednik crnogorskog parlamenta, <b>Andrija Rajo Mandić,</b> doživio veći udarac za svoju poziciju nego što je to bio slučaj danas.</p>
<p>U samo nekoliko sati, njegovo režisersko maslo oko Trinaestojulske nagrade, počelo se topiti kao patike s temua po ljetnjem asfaltu u Podgorici. Džabe zagrljaj s ruskim ambasadorom, džabe Budovo izigravanje sindikalca, narod je, a ne naaarod, počeo da se budi.</p>
<p>Prvo je STEGA zajedno s uglednim građanskim aktivisticama/ma najavila protest, potom je jedan od naših najpoznatijih umjetnika <b>Miloš Karadaglić</b> odbio da primi nagradu zbog okolnosti koje prate njenu ovogodišnju dodjelu (pored Karadaglića, nagradu su dobila dva nebitna lika, od kojih je jedan četnički rukoljub, negator crnogorske nacije i genocida u Srebrenici, dok je drugi čovjek s referencom da ima brata popa, zloglasnog Dragana). Nakon izuzetnog i granitnog integriteta vrijednog Karadaglićeva poteza, ne manje važnu poruku poslala je i ministarka prosvjete, nauke i inovacija koja je pozvala na ozbiljnost kojom se ta nagrada mora tretirati. Krunu na dan (kao i mnogo puta do sad) postavila je crnogorska porodica iz Berlina, koja je pozdravila Karadaglićev potez i donirala sredstva za njegovu fondaciju kojom pomaže mlade talente i umjetnike.</p>
<p>Ne pamtim kad se zadnji put nešto ovako dogodilo, da ljudi najrazličitijih profila budu objedinjeni u čuvanju dostojanstva nagrade koja ime duguje najvažnijem datumu novije crnogorske istorije čiji su laureati bila najveća imena naše nauke i kulture, a koja se posljednjih godina počela politizovati do te mjere da je i jedan Miloševićev metlar Univerziteta u Beogradu za vrijeme demonstracija 90-ih te vodeći amater svega i svačega tu nagradu i dobio i postao član žirija.</p>
<p>Na kraju, moram čestitati svim ljudima koji su razotkrili činjenicu da (nesuđeni) dobitnik nagrade, <b>Bećir Vuković</b>, nema knjigu koju je prijavio da ima te da je falsifikovao CIP. Zatim svima koji organizuju protest śutra u 19:30h te onima koji su o ovoj nagradi iznijeli građanski hrabre stavove.</p>
<p>Ovo je veliki nauk negatorima Crne Gore da će ljudi iz oblasti kulture, nauke i prosvjete biti glavna brana njihovoj osionosti, širenju nacionalističkih ideja i mržnje te podrivanju simbola ove zemlje i njene istorije.</p>
<p>Neka ovo bude uvod u vojvodin pad.</p>

CIP-ovi besknjižnika: 3 udarca za Andriju Mandića

<p>07.07.</p>
<p>16:20h</p>
<p>Razumljivo je nestrpljenje za ostvarivanje svih dječačkih snova.</p>
<p>Malo li je da cijela crnogorska košarka budu pod nogama.</p>
<p>Pa, FIBA, ovo, ono. Ali treba zakonski red za sve.</p>
<p>I sve da bude legalno.</p>
<p>I srećno.</p>
<p>Savezu i Budućnosti.</p>
<p>I mome drugu Draženu Draškoviću kojeg poznajem sa košarkaškog terena još od 1988. godine.</p>
<p>Da mu se ispuni obećano. Na to sam mislio.</p>
<p>I još nekim Baranima.&nbsp;</p>
<p>Igrao sam protiv jednoga još sredinom sedamdesetih. I sad neće da mi se javi na telefon, a htio sam da ga pitam nešto uobičajno, o čemu pričamo kad god se čujemo, o košarci nijesmo nikada. Ali - rampu je spustio.</p>
<p>I njemu, srećno.</p>
<p>Ali, Musa Jovanović treba da zna da prije nego li pestitam, mora izbornu Skupštinu, onu prvu, neodržanu, iznova da zakaže.</p>
<p>Pa ako propadne, jer neće imati kvoruma, ka ga neće imati, onda - nova.</p>
<p>Mada oko kvoruma nikad nijesu čista posla.</p>
<p>E, posle te propale, neka zakaže novu sa novim kandidatom.</p>
<p>Čemu žurba.</p>
<p>Može i kasnije da se postane direktorom ženske košarkaške reprezentacije, ali se ne smije kasniti sa primjenom propisa.</p>
<p>Ako bude sve na brzinu, možda će brzo reagovati sud i tužilastvo. Kažem, možda, jer mnogo moćan pravni tim stoji na toj strani.</p>
<p>Možda se i sa ove skrpi nešto.</p>
<p>Čisto principijelno.&nbsp;</p>
<p>Čestitka će uslijediti onoliko iskreno, kolika je bila iskrenost za tobožnju nezainteresovanost za fotelju.</p>
<p>Znam da me vole, zato u post scriptumu moram nježan da budem prema svima njima.</p>
<p>I grub prema sebi.</p>
<p>Činjenicu da mi je ovakav karakter uzimam sa prinudom, iako sam po rođenju morao znati šta mi to znači.</p>
<p>Iako nikad, bez neke, taj karakter nije pokazao pravo lice.</p>

Zoran Piperović

Čemu žurba

<p>U društvenoj teoriji, studenti se prepoznaju kao društvena snaga tek šezdesetih godina 20. veka. Bilo je to u okvirima Nove ljevice i teoretičara kontrakulturnih pokreta. Naime, Nova ljevica bješe intelektualni pokret koji je inspirisao na akciju nebrojene mlade ljude, i naveo ih na misao da mogu promijeniti sami sebe i društvo u kojem žive. Rođen je iz revolta prema modernom univerzitetu i društvu, a doprinio je mobilisanju građana za pitanja kao što su građanska prava, siromaštvo, rat (u Vijetnamu), ženska prava. Individualne slobode i kulturna autentičnost postali su ciljevi političke akcije i inspirisali su ljude na pobunu protiv nepravde i nejednakosti, kao i na odbacivanje postojećeg sistema odnosa moći.</p>
<p>Ukoliko to djeluje nemoguće ili utopijski – utopijski su djelovale i američka Deklaracija o nezavisnosti (1776) i francuska Deklaracija o pravima čoveka i građanina (1789). Pa radikalnu, revolucionarnu i „utopijsku“ ideju o tome da su „Svi ljudi rođeni jednaki“ danas uzimamo zdravo za gotovo. Novi počeci nijesu teški u politici – oni su nemogući. Možemo se otresti nekih djelova prošlosti, ali ne svih. Upravo zato je jedan od slogana studentske pobune 1968. i glasio „Budimo realni – zahtijevajmo nemoguće“.</p>
<p>Dakle, Nova ljevica se pojavljuje pedesetih i šezdesetih u Zapadnoj Evropi i Sjedinjenim Državama kao reakcija na neuspjeh tradicionalnih marksističkih partija (Stara levica) i konzervativnog status quo u poslijeratnim društvima. Bio je to i raznoliki politički i intelektualni pokret koji je odbacivao i kapitalizam Zapada i komunizam Sovjetskog Saveza. Dok se Stara ljevica još uvijek fokusirala na industrijski rad, klasnu borbu i državnu kontrolu nad privredom, Nova ljevica je proširila svoja interesovanja i na građanska prava, feminizam, antikolonijalizam, antiratno djelovanje, lične slobode i kritiku kulture konzumerizma. I, umjesto na radnika u plavom kombinezonu, fokusirala se na – studente i mlade uopšte. Nova ljevica i studentski pokret su neodvojivi – Nova ljevica kao kritička teorijska paradigma ne bi postojala bez studentskih pokreta, a i studenti su bili pod zamašnim uticajem ovih ideja.</p>
<p>Lideri Nove ljevice mahom su bili univerzitetski profesori i/ili aktivisti: Herbert Markuze (SAD), Rejmond Vilijams (Velika Britanija), Žan-Pol Sartr i Danijel Kon-Bendit (Francuska), Jirgen Habermas i Rudi Dučke (Nemačka) itd, iako je u pitanju bila neformalna mreža, a ne čvrsta organizacija intelektualaca. Ipak, oni i drugi postali su svojevrsni „gurui“ studentskog pokreta ili „neocrvene revolucije“.</p>
<p>Na primer, Markuzeova knjiga „Čovek jedne dimenzije“ (1964) oštro je kritikovala razvijena industrijska društva i ponašanje tzv. „pristojnog čoveka“, inspirišući mnoge studente. Vođa Pokreta za slobodu govora na Berkliju, Mario Savio, bio je čuven po svom govoru u kojem poziva na otpor prema „mašineriji“ institucionalne moći. Mnogi drugi mislioci i aktivisti pozivali su na radničko i studentsko samoupravljanje, odnosno direktnu demokratiju. Dučke poziva na „dugi marš kroz institucije“ u smislu transformacije društva „iznutra“ a ne putem direktne revolucije. Zvuči li sve to poznato?</p>
<p>Studenti su bili i (p)ostali motor pokreta Nove ljevice. Za razliku od radničke klase, koja je prečesto vezana ekonomskom neizvesnošću ili sindikalnom disciplinom, studenti imaju relativnu slobodu, pristup idejama, i okupljaju se po univerzitetima u velikom broju. Upravo zato, kampusi (a ne fabrike) su prirodno mjesto za političko eksperimentisanje. Spomenuti Pokret za slobodu govora na Univerzitetu Berkli (1964) bio je okidač američke Nove ljevice, dok su studenti u Parizu bili ključni akteri generalnog štrajka koji je 1968. gotovo pokrenuo političku revoluciju u Francuskoj. Organizacije poput „Studenti za demokratsko društvo“ (1962) su iznele zahtjeve koji nijesu usko politički, već traže demokratskije, participativnije i humanije društvo.</p>
<p>Odnos između studenata i mislilaca Nove ljevice bio je vođen sledećim zajedničkim idealima: antiautoritarizam (odbacivanje i zapadnog tehnokratskog kapitalizma i sovjetskog komunizma), lične slobode (teme poput otuđenja, seksualnih sloboda i slobodnog kulturnog izražavanja), međunarodna solidarnost (antikolonijalizam), te feminizam i ekologizam.</p>
<p>Da li nas i ovo podsjeća na najnoviji studentski pokret u Srbiji? Studenti su Novoj ljevici dali energiju, vidljivost i radikalizam, iako je pretjerani fokus na „životne stilove“ i identitetske politike doveo do kritika da je Nova ljevica napustila klasnu politiku. Ipak, uticaj studentskog angažmana u okvirima Nove ljevice bio je ogroman, transformisao je univerzitetski život, i ostavio nasljeđe koje se vidi i danas – pa i u studentskoj pobuni u našoj Republici.</p>
<p>I zato, da li je studentski pokret u Srbiji „najnovija ljevica“? Antipartijska, antisistemska, sa elementima patriotizma (ako ne i nacionalizma), ali i ljevičarskim pozivima na jednakost, solidarnost, zborove građana i – ljubav? Hipici 21. stoljeća? Avangarda postradničke klase? Danas o njima pohvalno pišu lijevi intelektualci poput Slavoja Žižeka, Janisa Varufakisa i Srećka Horvata. Dok su fašisti oduvek mrzjeli univerzitet (kao što i univerzitet tipično mrzi fašiste). A naši blokirani fakulteti već izgledaju sjajno kao skvotovi u berlinskom Krojcbergu. Prednost studenata u tome je što nerijetko imaju dosta znanja i što mogu da ne budu „ponavljači istorije“. Studenti na univerzitetu uče da prije bilo kakvog seminarskog rada, prvo moraju obaviti pregled literature.</p>
<p>Ovako grade svoje ideje na iskustvu prethodnih generacija, počevši od najviših tačaka ljudskog znanja i „stojeći na leđima divova“. S druge strane, mnogi studenti smatraju da istorija počinje i završava se sa njima, zahtijevajući promjene odmah i sada, umjesto da strpljivo grade čvrstu organizaciju. Kontroverzni stavovi „Ne rušimo vlast, već mijenjamo sistem“ i „Svi su oni isti“ kao da je prepisan iz udžbenika iz Pariza ili Berklija 1968. I koristi režimu. Stari marksisti su šezdesetih zato kritikovali studente i njihovu namjeru da od univerziteta naprave svoju tvrđavu ili „crvenu bazu“ kao – „Geto od zlata u svijetu od govana“.</p>
<p>Studenti kao „najnovija ljevica“ u Srbiji najzad (prekasno?) ulaze u politiku zahtijevajući prevremene izbore. U tom poslu moraju da se povežu i sa političkim partijama na osnovu čvrsto dogovorenih principa. Jer, iako su proteste 1996/97. godine odvojeno vodili studenti i opozicija (koalicija Zajedno), između njih je postojala kvalitetna sinergija. A možda i ne moraju da se povežu sa njima, ko zna? Uostalom, pogledajmo u „vođe“ studentskih protesta od Dragana Đilasa do dvojice Čedomira (Jovanovića i Antića) danas? Studentska politika je isuviše često bila samo predstava ili predigra budućih „mladih lidera“ koji uvežbavaju umeća licemerja, poziranja i karijerizma uz prenaglašeni osjećaj sopstvene bitnosti.</p>
<p>Ipak, postoji bojazan da protesti postanu razvodnjeni i dezorijentisani, i da zato studente sada vlast juri po ulicama, a ne obrnuto. Režim je krenuo u obračun i jedina šansa mu je podjela frontova na studente, profesore, aktiviste, opoziciju, građane i civilni sektor. Uz šetnje i blokade raskrsnica, možda je vrijeme da se dodatno izađe iz bezbjednih tvrđava kao što je univerzitet, upravo zbog istorijskih lekcija i gašenja Nove ljevice šezdesetih. Izlazak na izbore je zato korak u dobrom pravcu. A valja i razmotriti ko će dunuti u pištaljku i povikati „Juriš!“, a ne samo „Pumpaj“.</p>
<p>Ne postoje prečice kada je riječ o promjeni društva. Svaki pokušaj da se zaobiđe neophodan zadatak pridobijanja širokih masa za svoje ideje i ideale neizbježno vodi ili u oportunizam ili u ultralevičarsko sektašenje. Ni Rim niti režim nijesu izgrađeni za jedan dan. Pokušaji da se masovne promjene stvore vještački, u udobnom prostoru fakulteta, ili na ličnom (a ne društvenom) planu vode u ćorsokak. Za sada, izgleda da su studenti ovoga svjesni i uspijevaju da izbjegnu zamke u koje je pred Sistemom upadala Nova ljevica. Naša Najnovija ljevica je još uvek atraktivna i beskrajno kul, samo neka tako i ostane. I ne skrene udesno.</p>

Najnovija ljevica

<p>Za danas je zakazan kraj sudjenja grupi osoba koji i dalje djeluju kao Savjet RTCG, a koji su nezakonito, 1.juna 2023, po drugi put izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG . Ako se nezakonitosti koje proizvode osobe delegirane za čuvanje javnog interesa utvrđuju godinama i pored neospornih sudskih presuda, onda postoji opravdana zabrinutost kako dokazati kriminalne procese sa višemilionskom štetom koji su uobičajeno pod velom tajnovitosti. Tim više što je pomenuta grupa osoba od nezakonitog čina dva puta usvajala budžet od 20 miliona eura koji crnogorski građani izdvajaju za RTCG i usmjeravaju ga, pokazalo se, nelegalnom direktoru.</p>
<h2>Svijest, savjest, Zakon</h2>
<p>Različita su mišljenja o samoj svrsishodnosti i moralnosti komentarisanja sudskih procesa koji su u toku. Ipak, docent Drljević, osoba koja predsjedava Savjetom koji ne poznaje zakone po kojima djeluje, rekao je da mu presuda Višeg suda nije bila dovoljno uvjerljiva, te je samim tim unio u našu pravosudnu praksu novi institut- neuvjerljive pravosnažne presude. Otud ovaj gradjansko odgovorni pokušaj da se iznošenjem argumenata proces koji je u toku napravi kredibilnim .</p>
<p>Drljevićeva je ,dakle, namjera bila da mu neko prepriča pravosnažnu odluku na način koji mu omogućava da on sprovede u djelo - ponovni izbor Raonića. Zato je članovima Savjeta ponudio niz nedoumica koje su napravile pravni i logički galimatijas. Da bi predstava izgledala uvjerljivija Drljević se poštapa pravnim ekspertima. Koji za istu situaciju imaju različita mišljenja, ali uvijek u korist onog koji ih honoriše.Namece se zaključak da se nedoumice Savjeta uvijek rješavaju - izborom Raonića.</p>
<p>Mada, Drljeviceva oslanjanja na tudje mišljenje u pitanjima od javnog značaja jesu opravdana, jer se on ne može sjetiti ni detalja o sopstvenom doktoratu. Koji je, usput budi rečeno, na čitanju kod tužioca, već više od 10 mjeseci.Drljevic se ne sjeća , niti je ikad demantovao, kako je podizao honorare saradnika u dnevnoj novini u kojoj je radio. Ovo su usmeni propusti, dok u prijavi ASK nema pismenih objašnjenja od koje institucije docent Drljević prima osnovnu platu. I kako tamo tretiraju njegov učinak, jer on svakodnevno izgara u RTCG na rješavanju nedoumica. Istina, neuspješno.</p>
<p>Optimizmom zadojeni advokati nemaju sumnje da će njihovi klijenti biti oslobođeni, navodeći svijest i savjest i slobodu glasanja.Slučaj predstavljaju kao agoniju, ali ne pominju da je u parnicama donešena bjelodana odluka – Raonić je dva puta nezakonito izabran. Iz toga slijedi da su članovi Savjeta kršili zakon. TO JEST, da nijesu imali svijest o suštini zakona. Ili nijesu imali savjest. Jedno i drugo ne može zajedno.</p>
<p>Dakle, da bi stvari bile jasne, ne smijemo se osloniti na samosokoljenje advokata optuženih. Osim retoričke tehnike neuvjerljivog nastupa u pokušaju prikazivanja nekrivice sopstvenih klijenata treba malo vidjeti i što kaže logika.</p>
<h2>Znakovite činjenice</h2>
<p>RAONIĆ je i 1.juna 2023.nelegalno izabran jer u tom momentu nije imao 10 godina radnog iskustva koje je propisivao Zakon o nacionalnom javnom emiteru. Konkurs iz juna 2021, reaktiviran od Savjeta , ne može da barata sa činjenicom iz 2023. da on više nije u konfliktu interesa zbog članstva u Savjetu AEM.Sve i da je tako i dalje nema10 godina iskustva jer je Pravni fakultet završio 2018. poslije 25 godina studiranja. Ova činjenica na neki način daje na važnosti profesorima Pravnog fakulteta koji su vidjeli da RAONIĆ odista nije spreman i talentovan za aktivnosti dje se zakoni poštuju -čemu smo svjedoci već najmanje 4 godine , a s druge strane možda i njemu treba odati priznanje jer je jedan od rijetkih koji je ovako briljantno skenirao -da li rupe u zakonu ili rupe u sistemu koji ga sprovodi -to je već pitanje.&nbsp;</p>
<p>Nevjerovatno &nbsp;je da niko od onih što ih Drljević zove pravnim ekspertima, tokom sjednica Savjeta, nije naveo članove zakona kojim se razrješava generalni direktor. To je namjerno prećutano jer član 53 Zakona o nacionalnom javnom emiteru predvidja proceduru za razrješenje generalnog direktora ukoliko se ne poštuje zakon. A to jedino može da utvrdi sud, što je odlukom Višeg suda iz maja 2023. &nbsp;urađeno. U tom članu piše i da razriješeni kandidat ne može da učestvuje na novom konkursu .</p>
<p>Zato se žurilo i Raonicu i Drljevicu. U Odluci o ponistenju odluke o imenovanju gendir. na portalu piše da je to Odluka o razrješenju generalnog direktora. Što znači da u junu 2023. razrješeni RAONIĆ nije mogao da učestvuje na konkursu uz jula 2024.</p>
<h2>Mogući ishodi&nbsp;</h2>
<p>Razumljiva je i zabrinutost Drljevica da može doći do promjene optužnog predloga iz novembra 2024. U medjuvremenu je jedan od kandidata priznao da je ubacio nevažeći listić . Valjalo bi da članovi Savjeta objasne zašto su prije ovog čina ćutanjem kod tužioca branili svoj izbor, svijest i savjest. Bivši rektor očigledno nije kršio zakon, ali se nije ni potrudio da ga čuva na primjeren način.</p>
<p>Pravosnažna, a neizvršena &nbsp;presuda Višeg suda iz septembra 2024, jasno govori da je prekršen zakon. Pitanje je samo da li su to uradili četvorica članova Savjeta u odsustvu svijesti ili savjesti. I jedna i druga situacija ne abolira ih u odnosu na činjenicu da nijesu poštovali Sud, ne u smislu instrukcija za biranje pojedinih kandidata, već na zakonu zasnovanog izbora. Ovako je RTCG zarobljenik njihovih nedoumica i ,, pravne nepismenosti ,, kako je priznao organizator vajarskih radova Zorić.&nbsp;</p>
<p>To što su u svojim odlukama najvjerovatnije imali podršku političkih krugova koji su pažljivo, ali i prozirno naivno, uz najave nekih ministara i lero poslanika, spremali lex Raonić, sa poraznim efektima, ne bi trebalo da ih ohrabri u daljim ponavljanjima grešaka.</p>
<p>Jer , u redu kod tužilaca čeka još par krivičnih prijava čiji sadržaj koji ukazuje na moguće djelovanje OKG uvijek može biti proširen I NA NEODGOVORNE POLITIČARE, koji su uvijek gladni sticanja ekonomske, medijske i finansijske moći - svim sredstvima.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;Kad već imamo presedane možda ovaj bude – agonija sa happy endom.</p>

Srđan Čović

Sudjenje članovima Savjeta RTCG: Depresivni optimizam odvjetnika

<p>Iako naslov upućuje na prozu Danila Kiša, ipak, riječ je o profanom, o banalnom. O našoj svakodnevici. O još jednoj nagradi i laureatima. Tradicija i iskustvo nas uče o odnosu prema nagradama. O onim nacionalnim, ali i lokalnim, seoskim. O odnosu prema crnogorskoj kulturi i crnogorskim autorima. Uče nas o nama samima. O provincijskoj svijesti koja je izabrala da bude inferiorna. Uče nas o kompleksu malog naroda. O zagledanosti i zaljubljenosti u svijet oko nas. Sa sve pjenom na ustima. A sve ne bismo li se dodovorili većima. Tako je oduvijek s nama i nagradama. Tradicija udvaranja. Od „Njegoševe“ pa do i najmanje važne nagrade, koje dodjeljuje neka mjesna zajednica.</p>
<p>Govorilo se ovih dana o nagradama. Konkretno, o najznačajnijem državnom priznanju. O Trinaestojulskoj nagradi. O pogaženim zakonima, o laureatu B. Vukoviću, i, o knjizi za koju je Vuković nagrađen. O knjizi koje nema. Zbirka poezije „Kuće beskućnika“ ne postoji na mapi objavljenih knjiga. Ako tražite, naći ćete „Kuću beskućnika“, bosanskog pjesnika Benjamina Isovića. Ali, puku valjda nije dovoljno što troje nagrađenih dolazi iz kulture (što zabranjuje zakon i propisi), i što je B. Vuković ovjenčan nagradom za knjigu koje nema, već nas pravedni puk uvjerava kako to nije ništa strašno, kako je i dosad bivalo da se neka knjiga objavi bez, ili s lažnim CIP-om (katalogizacija u publikaciji, čiji je cilj izrada kataloških zapisa za knjige prije njihova objavljivanja). Ne pamtim da je bilo ko dobio najviše državno priznanje za knjigu s lažiranim CIP-om, ili za knjigu koje nema. No, ako je Rajka Glušica mogla biti birana u zvanje univerzitetskog profesora zahvaljujući knjigama kojih nema, što ne bi i B. Vuković dobio nagradu za knjigu koje nema? Nećemo valjda u sitna crevca.</p>
<p>Kako god, manje zaudara ako čestitate laureatu Vukoviću, nego kad se mučite da odbranite neodbranjivo. I zaista ne bih da kvarim ratnički ritam opozicije, koja s pravom kritikuje žiri i laureata, ali ih ipak moram pitati ko je bio vlast kad su 2013. godine Trinaestojulsku nagradu „zaslužili“ Gojko Čelebić i Ilija Lakušić? Zar se njihovi svjetonazori razlikuju od onih koje živi B. Vuković? Podśećanja radi, za one čije pamćenje nije naročito dugo, predśednik žirija koji je najvišim državnim priznanjem nagradio Vukovićeve ideološke blizance, bio je Dragan Vukčević, dugogodišnji prvi čovjek CANU, i autoritet u koji se bivši režim zaklinjao. Ali, to je bilo onda, zar ćemo se vraćati u prošlost?</p>
<p>Možda je sve ovo zapravo performans pjesnika Vukovića. On nam jednostavno kazuje: „Sve dobre knjige poezije su već napisane, sad pišem knjigu koje nema“.</p>
<p>Nego, sve je ovih dana u znaku nagrada. Sve je i u simbolima ovih dana. PEN centar i druge organizacije zahtijevaju da se „Ratkovićeva nagrada“ oduzme presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću. Znate, kad već nije oduzeta za minulih 30 godina, bar sad. Ali, ne lezi vraže. Opet se svijetu objavljuje tradicionalni kukavičluk. Direktor Javne ustanove „Ratkovićeve večeri poezije“, na upit novinara o inicijativi za oduzimanje nagrade masovnom ubici Radovanu Karadžiću, kazao je da to nije u njegovoj nadležnosti. Da o tome ne može on odlučiti. Da je Opština 1973. ustanovila nagradu, te ona mora i odlučiti. Ako je tako, kako onda Direktor može slaviti kontinuitet nagrade, za koju nije nadležan? Ipak, ništa novo. Ništa što bi nas iznenadilo. Ili ostavilo u čudu. „Iskustvo nam je palanačko“, pisao je Radomir Konstantinović. Provincija se uvijek plaši. Uvijek živi u strahu. Jer, „ako učinim ono što bi trebalo da učinim, možda ću ostati bez onog za čim sam cijelog života čeznuo“. A biti direktor je čežnja mnogih u ovoj nesretnoj zemlji. Sve se na kraju svodi na to.</p>
<p>I kao što sam već rekao, sve je ovih dana u simbolima. U žiriju koji je 1993. „Ratkovićevu nagradu“ dodijelio Radovanu Karadžiću bio je Želidrag Nikčević. Ratni huškač i idolopoklonik ratnih zločinaca. Želidrag Nikčević član je žirija koji je nagradio Bećira Vukovića.</p>
<p>Igra slučaja, ili magično kruženje 90-ih?</p>

Magično kruženje 90-ih

<p>Pale su maske – PES-ove uzdanice u Danilovgradu pokazuju svoje pravo lice, ocijenio je<b> Drago Šćepanović</b>, odbornik SDP u SO Danilovgrad i predstavnik Evropskog saveza.&nbsp;</p>
<p>- Samo onaj ko u sebi nosi netrpeljivost prema drugom i drugačijem, ko negira slobodu i ne prihvata različitost, može promovisati autore sa političkim i ideološkim stavovima kakve zastupa <b>Bećir Vuković </b>- istakao je Šćepanović.</p>
<p>Tokom sjednice Skupštine opštine Danilovgrad, odbornik Šćepanović javno je reagovao na činjenicu da je <b>Nikola Rakočević</b>, kao predsjednik komisije za dodjelu Trinaestojulske nagrade, učestvovao u uručenju tog priznanja Bećiru Vukoviću.</p>
<p>- Kažete da je prošlo vrijeme dvorskih pjesnika, a isti vi ste predsjednik komisije koja je dodijelila najveće državno priznanje dvorskom pjesniku jedne nacionalne grupe – osobi koja zastupa fašisoidne i šovinističke stavove prema velikom dijelu građana Crne Gore - poručio je Šćepanović.</p>
<p>U svom obraćanju, Šćepanović je istakao i da se sloboda izražavanja ne može koristiti kao opravdanje za širenje mržnje i netrpeljivosti.</p>
<p>- Vaša sloboda i moja sloboda završavaju se tamo gdje počinje tuđa. Možete vi slobodno da podržavate fašističke stavove, meni to ne smeta – dok to radite unutar svoja četiri zida. Ali izvan njih, to postaje ozbiljan problem jer direktno ugrožava prava drugih - istakao je Šćepanović.</p>
<p>Prema njegovim riječima, fašizam 21. vijeka ne dolazi u uniformi niti maršira ulicama, već se širi uz osmijehe, odijela i kravate.&nbsp;</p>
<p>- Upravo zato što je teže prepoznatljiv, obaveza svih koji se zalažu za antifašističke vrijednosti jeste da na njega jasno i glasno ukazuju – bez kompromisa i bez odlaganja - zaključio je Šćepanović.</p>

Šćepanović: PES-ove uzdanice u Danilovgradu pokazuju svoje pravo lice, fašizam 21. vijeka ne dolazi u uniformi, već se širi uz odijela i kravate

<p>Bivša predsjednica Vrhovnog suda <b>Vesna Medenica</b> kazala je danas u Višem sudu, na suđenj noj i njenom sinu <b>Milošu Medenici </b>koji se tereti da je formirao kriminalnu grupu, da se od ovog postupka pravi predstava i da "od nje novinari pokušavaju napraviti da je tranja koja zloupotrebljava svoju bolest".</p>
<p>Na te konstatacije reagovala je sutkinja Vesna Kovačević i ukazala da od početka proces vodi profesionalno i da je uvijek imala razumijavnja za njeno zdravstveno stanje na što je Medenica rekla da nije mislila na sudsko vijeće.</p>
<p>Bivša predsjednica Vrhovnog suda konkretizovala je da "predstavu pokušavaju da napravi tužiocilac a da novinari od nje prave tranju".</p>
<p>- Nijesam koristila bolest, meni se zdravstveno stanje pogoršalo od smrti moga brata - kazala je Medenica.</p>
<p>Ona je objasnila da joj u ponedjeljak veče pozlilo i da je pošla u Hitnu i da joj je taksista pomagao.</p>
<p>- U utorak ujutro sam pošla u bolnicu u Risan po ranijoj preporuci doktora. Ukazali su mi da ukoliko budemo radila operaciju da je to rizično. Molim vas nemojte da pravite predstavu - kazala je Medenica.</p>
<p>Na današnje ročište došao je optuženi Vojin Perunović koji je obavijestio sud da će se dolaziti na ročišta i da će operaciju koja je zakazana u petak odogoditi do završetka postupka.</p>
<p>Na današnjem ročištu saslušane su svjedokinje <b>Marija Medenica Dulović </b>i advokatica<b> Marija Šofranac.</b></p>
<p>Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice Radomira Raičevića i Vojin Perunovića su i Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.</p>
<p><i>Uskoro opširnije...</i></p>

Medenica: Tužioci prave predstavu, a novinari pokušavaju da od mene naprave tranju

<p>Selektor Crne Gore <b>Boško Radović </b>skratio je danas spisak igrača uoči početka priprema za Evropsko prvenstvo.</p>
<p>Muška seniorska reprezentacija Crne Gore igraće grupnu fazu Eurobasketa u Tamperetu sa jednim od domaćina šampionata, selekcijom Finske, a grupu B čine još Njemačka, Litvanija, Velika Britanija i Švedska. </p>
<p>Na spisku je 15 igrača: Kyle Allman Jr (Bešiktaš), Igor Drobnjak (Spartak Subotica),Ognjen Čarapić (PECS), Vladimir Mihailović (Zadar), Balša Živanović ( Podgorica Bemax), Zoran Vučeljić (SC Derbi), Jovan Kljajić (Gran Kanarija), Đorđije Jovanović (Budućnost Voli), Andrija Slavković (Budućnost Voli), Emir Hadžibegović (SC Derbi), Bojan Tomašević (FMP), Filip Andušić (SC Derbi), Marko Simonović, Zoran Nikolić (SC Derbi) i Nikola Vučević (Čikago).</p>
<p>Crna Gora ima pet zakazanih prijateljskih mečeva - 4.avgusta naša reprezentacija gostovaće Francuskoj u La Roš sir Jonu, zatim će naša reprezentacija 10.avgusta u Sarajevu igrati protiv Bosne i Hercegovine, a četiri dana kasnije u Solunu protiv Grčke. U Baru ćemo ugostiti Izrael 17.avgusta, a posljednji test biće u Istanbulu protiv Turske 22.avgusta, nakon čega slijedi put za Tampere.</p>
<p>Po rasporedu prvo kolo igraće se 27.avgusta, kada će se Crna Gora sastati sa Njemačkom, dva dana kasnije slijedi slijedi meč sa Litvanijom, dok će 30. avgusta igrati sa Finskom. Prvi dan septembra rezervisan je za duel sa Šveđanima, dok će 3. igrati protiv Velike Britanije.</p>
<p>U grupi A, koja će se igrati u Rigi, nalaze se Portugal, Estonija, Letonija, Turska, Srbija i Češka. Limasol će biti domaćin grupe C, gdje su pored domaćina Kipra još Italija, Španija, Gruzija, Grčka i Bosna i Hercegovina, dok su u grupi D, koja se igra u Katovicama, Poljska, Francuska, Slovenija, Belgija i Izrael.</p>
<p>Eurobasket je na programu od 27. avgusta do 14. septembra u organizaciji Finske, Letonije, Poljske i Kipra. Prva četiri mjesta u grupi vode u osminu finala.</p>
<p>Crna Gora će peti put u istoriji, a treći zaredom igrati na Eurobasketu. Na prethodnom šampionatu, prije tri godine, naša selekcija je u Berlinu, u osmini finala, zaustavljena od Njemačke.</p>

Uoči priprema za evropsko prvenstvo: Selektor Boško Radović skratio spisak

<p>Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore je, po prijedlogu Specijalnog državnog tužilaštva, produžilo pritvor tri mjeseca okrivljenima <b>M.M., V.M.</b> i <b>Ž.B.</b></p>
<p>Njima je pritvor produžen zbog &nbsp;sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenje.</p>
<p>- Pritvor je okrivljenom M.M. produžen zbog opasnosti od bjekstva, &nbsp;postojanja okolnosti koje ukazuju da će ponoviti krivično djelo kao i zbog nesmetanog vođenja postupka, jer je okrivljenom stavljeno na teret krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna, a koja je &nbsp;posebno teška zbog načina izvršenja i posljedica - navedeno je u saopštenju Vrhovnog suda.</p>
<p>Okrivljenima V.M. i Ž.B. pritvor je produžen zbog opasnosti od bjekstva.</p>
<p>Sudija za istrage Višeg suda je 12. aprila prošle godine odredio pritvor M.M, V.M. i Ž.B, a produžen im je Rješenjem vijeća tog suda &nbsp;9. maja 2025. godine.</p>
<p>Po Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore pritvor im može trajati do 10. oktobra.</p>

Produžen prtivor okrivljenima za stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>