Vrhovni sud: Nema proizvoljnog "dodavanja" novih pritvorskih osnova

Pravosnažnost rješenja o pritvoru ne znači da je sud vezan za činjenično i pravno stanje kakvo je postojalo u trenutku njegovog donošenja. Ukoliko u toku postupka nastupe nove, konkretne i relevantne okolnosti, sud je ovlašćen i dužan da ih cijeni. Međutim, to ne znači proizvoljno „dodavanje“ novih pritvorskih osnova, već isključivo njihovo utvrđivanje na osnovu novih činjenica koje moraju biti jasno obrazložene i individualizovane.

To su za Portal ETV saopštili iz Vrhovnog suda Crne Gore, odgovarajući na pitanja povodom sve češćih javnih polemika o tome da li može Apelacioni sud Crne Gore na pravosnažna rješenja Višeg suda u Podgorici o određivanju pritvora naknadno dodavati nove pritvorske osnove.

Iz Vrhovnog suda navode da ne mogu komentarisati pojedinačne predmete, ali ističu da svako ograničenje slobode mora biti zakonito, obrazloženo i podložno djelotvornoj sudskoj kontroli.

"Vrhovni sud Crne Gore ukazuje da, kada je riječ o odlučivanju o pritvoru, svoje nadležnosti ostvaruje isključivo u okviru ovlašćenja propisanih Zakonikom o krivičnom postupku, odnosno u smislu odredbe člana 177 stav 3 Zakonika o krivičnom postupku. Međutim, da li u pojedinačnim slučajevima postoje uslovi za pozivanje na nove pritvorske osnove, pitanje je koje zavisi od procesne situacije i ocjene nadležnog suda, a ne od opšteg stava bilo koje institucije. Vrhovni sud ne može unaprijed zauzimati stav niti komentarisati bilo koji pojedinačni predmet, ali ono što može jeste da ukaže da svako ograničenje slobode mora biti zakonito, obrazloženo i podložno djelotvornoj sudskoj kontroli", naveli su iz tog suda.

Podsjećaju da su utvrđivanje, obrazlaganje, produženje, izmjena i ukidanje pritvorskih osnova predmet konkretnih sudskih odluka koje se donose u svakom pojedinačnom slučaju, na osnovu činjenica, dokaza i procesnog materijala sadržanog u spisima predmeta, uz primjenu relevantnih odredbi Zakonika o krivičnom postupku.

"U tom smislu, pravosnažnost rješenja o pritvoru ne znači da je sud vezan za činjenično i pravno stanje kakvo je postojalo u trenutku njegovog donošenja. Ukoliko u toku postupka nastupe nove, konkretne i relevantne okolnosti, sud je ovlašćen i dužan da ih cijeni. Međutim, to ne znači proizvoljno „dodavanje“ novih pritvorskih osnova, već isključivo njihovo utvrđivanje na osnovu novih činjenica koje moraju biti jasno obrazložene i individualizovane. Dakle, nije riječ o pitanju da li se „mogu dodavati“ novi pritvorski osnovi, već da li postoje nove pravno relevantne činjenice koje opravdavaju drugačiju ili dodatnu pravnu kvalifikaciju pritvorskih osnova, uz puno poštovanje prava okrivljenog i principa pravne sigurnosti", pojasnili su.

Naglašavaju da o tome uvijek odlučuje nadležni sud u konkretnom predmetu, te da su takve odluke podložne pravnim ljekovima i ne mogu se ocjenjivati kroz unaprijed zauzete opšte stavove.

Iz Vrhovnog suda podsjećaju i da ne mogu zauzimati niti javno saopštavati stavove o pravilnosti ili zakonitosti odluka drugih sudova.

"Ustavni princip nezavisnosti sudova, kao i načelo samostalnosti sudija u vršenju sudijske funkcije, podrazumijevaju da se zakonitost i pravilnost sudskih odluka preispituju isključivo kroz zakonom propisane pravne mehanizme i postupke, a ne kroz institucionalno ocjenjivanje odluka drugih sudova van okvira zakonom utvrđenih nadležnosti. Polazeći od navedenog, Vrhovni sud Crne Gore ne može zauzimati niti javno saopštavati stavove o pitanjima koja se odnose na pravilnost ili zakonitost pojedinačnih odluka drugih sudova, niti se izjašnjavati o činjeničnim i pravnim okolnostima koje su bile predmet ocjene u konkretnim sudskim postupcima", zaključili su iz Vrhovnog suda.