<article>M.M. (1995) iz Ulcinja oglašen je krivim i osuđen na 15 dana zatvora i novčanu kaznu od 720 eura, nakon što je u hitnom postupku izveden pred sud zbog niza teških saobraćajnih prekršaja.On je 8. decembra 2025. godine, oko 17 časova, u Ulcinju zatečen da upravlja neregistrovanim vozilom, iako nema položen vozački ispit, a pritom je odbio da se podvrgne testiranju na prisustvo psihoaktivnih supstanci.Dežurna sutkinja Anka Rašović donijela je odluku da se kazna zatvora izvrši prije pravosnažnosti rješenja, imajući u vidu da je riječ o povratniku u vršenju težih saobraćajnih prekršaja, te da postoji opasnost da bi ponovo mogao počiniti slične prekršaje.Okrivljeni je po završetku postupka odmah sproveden u UIKS Spuž na izdržavanje kazne.</article>

M.M. (1995) iz Ulcinja oglašen je krivim i osuđen na 15 dana zatvora i novčanu kaznu od 720 eura, nakon što je u hitnom postupku izveden pred sud zbog niza teških saobraćajnih prekršaja.
On je 8. decembra 2025. godine, oko 17 časova, u Ulcinju zatečen da upravlja neregistrovanim vozilom, iako nema položen vozački ispit, a pritom je odbio da se podvrgne testiranju na prisustvo psihoaktivnih supstanci.
Dežurna sutkinja Anka Rašović donijela je odluku da se kazna zatvora izvrši prije pravosnažnosti rješenja, imajući u vidu da je riječ o povratniku u vršenju težih saobraćajnih prekršaja, te da postoji opasnost da bi ponovo mogao počiniti slične prekršaje.
Okrivljeni je po završetku postupka odmah sproveden u UIKS Spuž na izdržavanje kazne.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Budva

Sud za prekršaje

Hronika

Ulcinjanin osuđen na 15 dana zatvora i novčanu kaznu zbog više teških saobraćajnih prekršaja

Odluka Ustavnog suda Crne Gore da ukine neradnu nedjelju u trgovinama predstavlja klasičan primjer institucionalnog nasilja nad radničkom klasom i jasan dokaz da su ključne državne institucije potpuno potčinjene interesima krupnog kapitala - ocijenili su nevladinog organizaciji Antifašisti Cetinja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fustavni-sud-ukinuo-kao-neustavnu-neradnu-nedjelju-u-trgovinama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iza fraze „sloboda preduzetništva“ krije se, poručuju oni, brutalno pravo vlasnika trgovačkih lanaca da iz svojih radnika iscijede još jedan dan rada, još jednu smjenu i još jedan procenat profita.
- U zemlji sa masovnim siromaštvom, minimalnim platama i potpunom nesigurnošću zaposlenja, govoriti o „slobodnom izboru“ radnika je čista laž kapitalističke ideologije. Ustavni sud nije vidio nikakav problem u očiglednoj klasnoj nejednakosti između vlasnika i radnika, ali mu je zasmetala minimalna zaštita zaposlenih kroz jedan jedini zagarantovani dan odmora. Ako je neradna nedjelja „neustavna“, pitamo sudije Ustavnog suda zašto oni ne rade nedjeljom i tako smanje hiljade neriješenih predmeta? Ili se jednakost pred zakonom primjenjuje samo kada treba udovoljiti krupnom kapitalu? - naveli su Antifašisti Cetinja.
Jasno je, podvlače oni, da se ovdje radi o klasičnoj političkoj odluci u korist krupnog kapitala, naročito velikih trgovačkih lanaca, koji će sada dodatno pojačati pritisak na radnike, produžiti smjene, ukinuti slobodne dane i ucjenjivati zaposlene otkazima.
- Dok se širom Evrope vodi borba za četvorodnevnu radnu sedmicu, kraće radno vrijeme i dostojanstven život, Crna Gora se vraća u XIX vijek kapitalizma. Vraća se modelu potpunog potčinjavanja tržištu i gaženja radničkog dostojanstva. Istovremeno, država bez problema prihvata zabrane rada za brojne vjerske praznike i svece, po osnovu Temeljnog ugovora, čime se jasno pokazuje da problem nije u zabrani rada, već u tome koga država štiti. Za crkvu se ne radi jer ima moć, za kapital se radi jer ima novac. Radnik je jedini koji nema ništa, osim obaveze da ćuti i radi - naveli su Antifašisti Cetinja.
Ovo je, smatraju oni, klasna i ideološka odluka koja gazi radničku klasu.&nbsp;
- To je ista matrica autoritarnog društva u kojem se traži poslušnost u ime profita manjine. Zato zahtijevamo zakonsku zaštitu radnika u trgovinama, garantovan minimalno jedan neradni dan sedmično bez izuzetaka, jačanje inspekcijskog nadzora i radikalno skraćenje radnog vremena u skladu sa savremenim evropskim praksama - naveli su oni.
Borba protiv kapitalističke eksploatacije i klerikalnog tutorstva nad društvom je, ističu, antifašistička borba.
- Slobodna nedjelja nije krajnji cilj, već minimum ispod kojeg se ne smije ići. Radnička prava će se odbraniti samo organizovanjem, solidarnošću i klasnom borbom - zaključili su Antifašisti Cetinja.

Antifašisti Cetinja: Zašto sudije Ustavnog suda ne rade neđeljom ako je to „neustavno“?

U novom izdanju emisije "Srećan dan" na Televiziji E, gledaoci će imati priliku da saznaju više o ličnim promjenama kao procesu koji zahtijeva vrijeme, strpljenje i dosljednost.
Gošća emisije biće Aleksandra Anđelić, NLP trenerica, koja govori o unutrašnjim obrascima ponašanja, značaju malih koraka i načinima na koje se postižu trajne životne promjene.
Emisija se bavi i pitanjem povezanosti karaktera i zdravlja – kako navike, način razmišljanja i emocionalni obrasci utiču na fizičko stanje organizma i ukupno blagostanje.
U gastro segmentu, kuvarica Marija Vulić priprema pastu sa mariniranim krapom, jelo koje spaja tradicionalne ukuse sa savremenim kulinarskim pristupom.
Emisiju Srećan dan gledajte na Televiziji E, od 9 do 11 sati.

"Srećan dan" : Kako do trajnih promjena i boljeg zdravlja

Skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet će ovih dana ponovo raspisati javni poziv za izbor članova Fiskalnog savjeta, imajući u vidu da je prethodni propao, a zainteresovani kandidati će moći da se prijave do 20. februara, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ponovo-ce-raspisati-javni-poziv-za-izbor-clanova-fiskalnog-savjeta">piše Pobjeda.</a>
Fiskalni savjet od tri člana imenuje Skupština, a pored odbora, po jednog kandidata predlažu predsjednik države i Vlade. Prošlog puta kandidat predsjednika Jakova Milatovića je bio Stevan Gajević, a Vlade Nina Vujošević, dok Odbor za ekonomiju nije prihvatio kandidaturu jedine preostale kandidatkinje Lidije Martinović.
<h2>Upozorenja iz EK</h2>
Iako su krajem prošle godine iz Evropske komisije ukazali na neophodnost što hitnijeg formiranja Fiskalnog savjeta, poslanici ovim kandidatima nijesu dali podršku. Gajević je krajem prošle godine za Pobjedu ocijenio da nema političke volje za izbor ovog tijela na čije se formiranje čeka godinama.
Fiskalni savjet bi, između ostalog, kako je Pobjedi ranije kazao predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša (SD) trebalo da daje nezavisne ocjene kredibiliteta fiskalne politike i unapređenja fiskalne odgovornosti nezavisnom analizom fiskalne politike i usklađenosti sa kriterijumima fiskalne odgovornosti.
Zakon predviđa da Fiskalni savjet, između ostalog, daje mišljenje o uticaju propisa na stabilnost javnih finansija i primjenu kriterijuma fiskalne odgovornosti, na prijedloge, rebalanse i završne račune budžeta, Fiskalnu strategiju, te da analizira makroekonomske i fiskalne tokove, fiskalne rizike i uticaje penzijskog i zdravstvenog sistema, planiranih i datih koncesija, poslovanja opština, državnih i lokalnih preduzeća i njihovog uticaja na održivost javnih finansija i primjenu kriterijuma fiskalne odgovornosti.
Mugoša je tada naveo i da je osnivanje Fiskalnog savjeta povezano sa pregovaračkim procesom i neophodnim napretkom Crne Gore u ispunjenju ekonomskih kopenhaških kriterijuma.
Zeleno svjetlo na jučerašnjoj sjednici Odbora za ekonomiju dobio je i prijedlog Jelene Nedović (PES) o izmjenama Zakona o porezu na promet nepokretnosti kojima bi trebalo da budu otklonjene trenutne zakonske nepreciznosti koje, kako je navela, dovode do dvostrukog oporezivanja prometa građevinskog zemljišta.
U mišljenju Vlade, koja se saglasila sa njenim prijedlogom, navodi se da se ovim izmjenama predlaže da se prometom nepokretnosti ne smatra samo sticanje novoizgrađenih građevinskih objekata, već i građevinskog zemljišta na koje se plaća porez na dodatu vrijednost (PDV), kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje.
<h2>Naredne sedmice o (ne)radnoj nedjelji</h2>
Krajem naredne sedmice bi, kako je dogovoreno na sjednici Odbora za ekonomiju, trebalo da bude organizovana tematska sjednica u vezi neradne nedjelje. Mugoša je kazao da će na sjednicu biti pozvana poslovna udruženja, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i ministarka rada i predsjednica Socijalnog savjeta Naida Nišić.
Predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša je naglasio da se uskoro očekuje odluka Ustavnog suda u vezi ustavnosti neradne nedjelje te da Vlada još nije izašla ni sa kakvim rješenjem. Podsjetio je i da je u skupštinskoj proceduri prijedlog izmjena odredbi Zakona o unutrašnjoj trgovini koje su predmet preispitivanja Ustavnog suda. Tim prijedlogom 11 poslanika PES-a fokus zabrane rada nedjeljom prebacuje na zdravstveni aspekt. Predlaže se izmjena člana 35a na način što se prije dijela kojim se uvodi zabrana navodi da je to u ,,cilju prevencije zaštite zdravlja zaposlenih u objektima trgovina na veliko i malo“.
Stav Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), koja je prije šest godina podnijela inicijativu Ustavnom sudu, jeste da se uvođenjem zabrane rada nedjeljom krše Ustavom garantovana sloboda preduzetništva i zabrana diskriminacije, imajući u vidu da postoje izuzeci od zabrane.
Ustavni sud je krajem maja prošle godine usvojio inicijativu UPCG i pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom koja je startovala u oktobru 2019. godine.

Ponovo će raspisati javni poziv za izbor članova Fiskalnog savjeta

Efektivna i suštinski ostvarena vladavina prava predstavlja ključni preduslov evropskih integracija Crne Gore, ali ujedno i najveći izazov njenog evropskog puta, poručeno je sa 36. sesije IUS Foruma, koju je organizovalo Udruženje pravnika Crne Gore (UPCG) pod nazivom „Vladavina prava i EU integracije“.
Otvarajući skup, predsjednik UPCG prof. dr Branislav Radulović naglasio je da stvarni dometi integracionog procesa zavise od održive i mjerljive primjene reformi, a ne samo od formalnog usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije, što je, kako je kazao, do sada bio dominantan pristup.
– Vladavina prava je istorijska šansa, ali i „Ahilova peta“ evropskog puta Crne Gore. Ubrzana zakonodavna aktivnost je poželjna, ali zabrinjava kvalitet pojedinih zakonskih rješenja i problemi u njihovoj primjeni. IBAR ne bi smio postati obrazac budućeg djelovanja, bez obzira na kratkoročne pozitivne efekte – poručio je Radulović.
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU, doc. dr Predrag Zenović, istakao je da bez vladavine prava nema povjerenja, investicija ni trajnog društvenog napretka.
– Vladavina prava je fundament ne samo pristupnog procesa, već same evropske ideje. Evropski put Crne Gore nije tehnički zadatak, već duboka društvena transformacija u kojoj pravila moraju važiti jednako za sve – u normi i u praksi. Naš cilj nije članstvo po svaku cijenu, već članstvo zasnovano na stvarnim reformama, nezavisnim institucijama i jasnoj odgovornosti – kazao je Zenović.
On je podsjetio da samo država sposobna da dosljedno primjenjuje pravnu tekovinu EU u oblastima poput unutrašnjeg tržišta, konkurencije, zaštite potrošača i finansijskih usluga može biti kredibilna članica Unije.
Pravna ekspertkinja CEMI-ja i članica Redakcije za pravo STEGA-e, dr Gordana Mitrović, istakla je da višedecenijski monitoring pravosudnog sistema pokazuje određene pomake, ali i potrebu za snažnijom i bržom reformskom dinamikom.
– Ukoliko želimo zatvaranje poglavlja 23 i 24 do kraja godine, neophodna je puna posvećenost institucija, racionalizacija pravosudne mreže, jačanje kadrova i infrastrukture u sudovima i tužilaštvima, kao i poboljšanje uslova u UIKS-u. Od suštinskog je značaja i eliminisanje političkog uticaja na sudske odluke i imenovanja u pravosuđu – poručila je Mitrović.
Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, mr Momčilo Radulović, ukazao je na tri ključna preduslova za uspješan evropski proces: dosljedno poštovanje vrijednosti i pravnih akata EU, izgradnju snažne institucionalne infrastrukture uz političku volju, te redovne procjene rizika.
Kao najveći problem izdvojio je selektivnu primjenu prava, koju je ocijenio izvorom pravne nesigurnosti i društvene destabilizacije.
Univerzitetski profesor i član Upravnog odbora Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr Miloš Vučević, naglasio je da je neselektivna primjena zakona temelj vladavine prava, upozorivši na tri ključna izazova: institucionalnu fragmentaciju, politički uticaj i pravnu nesigurnost.
– Previše je nadležnosti, a premalo odgovornosti. Sistem još nema dovoljno snažne mehanizme da neutralizuje politički uticaj, dok različita primjena prava stvara nepovjerenje građana u cjelokupan sistem – kazao je Vučević.
Učesnici sesije saglasili su se da evropske integracije predstavljaju istorijsku razvojnu šansu za Crnu Goru, te da cilj nije samo formalno zatvaranje pregovaračkih poglavlja, već izgradnja moderne države sa snažnim institucijama, suštinskom pravnom sigurnošću i povjerenjem građana u sistem.

Ulcinjanin osuđen na 15 dana zatvora i novčanu kaznu zbog više teških saobraćajnih prekršaja

Tagovi

Antifašisti Cetinja: Zašto sudije Ustavnog suda ne rade neđeljom ako je to „neustavno“?

"Srećan dan" : Kako do trajnih promjena i boljeg zdravlja

Ponovo će raspisati javni poziv za izbor članova Fiskalnog savjeta

Vladavina prava ključ evropskih integracija Crne Gore: Šansa i „Ahilova peta“ puta ka EU

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO