<article>Policija u Pljevljima uhapsila je D.V. nakon što je nožem povrijedio doktora u tom gradu.- On je fizički, a zatim i uz upotrebu hladnog oružja - noža, napao doktora u Opštoj bolnici Pljevlja i nanio mu povrede u predjelu grudi - saopšteno je iz Uprave policije.O težini povreda izjasniće se medicinsko osoblje, a kako su dodali u policiji, od postupajućeg tužioca očekuje se pravna kvalifikacija djela.</article>

Policija u Pljevljima uhapsila je D.V. nakon što je nožem povrijedio doktora u tom gradu.
- On je fizički, a zatim i uz upotrebu hladnog oružja - noža, napao doktora u Opštoj bolnici Pljevlja i nanio mu povrede u predjelu grudi - saopšteno je iz Uprave policije.
O težini povreda izjasniće se medicinsko osoblje, a kako su dodali u policiji, od postupajućeg tužioca očekuje se pravna kvalifikacija djela.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pljevlja

Nož

Napad na doktora

Hapšenje

Policija

Hronika

Muškarac uhapšen u Pljevljima nakon što je nožem povrijedio doktora

Pošto Vlada Crne Gore uporno ne prihvata sugestije i prijedloge naučne, stručne i zajednice vinogradara o akzicnoj politici i razvoju vinogradarstva u Crnoj Gori - članovi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) traže da se u Skupštini pokrene interpelacija o njihovom radu u toj oblasti.
Na održanom okruglom stolu pod nazivom ,,Budućnost crnogorskog vinogradarstva sa posebnim osvrtom na Plantaže, kao nosioca razvoja“ - predstavnici naučne, akademske i stručne javnosti, državnih organa, privrednih udruženja i vinogradarskog sektora usaglasili su se da bi Vlada najkasnije do 30. novembra trebalo da podnese prijedlog izmjene Zakona o akcizama kako bi se ukinule uvedene akcize na mirna vina.
To, između ostalog, zahtijevaju da bi izmjene Zakona bile usvojene prije 31. decembra - tj. prije nego na snagu stupi sad važeće zakonsko rješenje.
Pored toga, traže da Vlada svojim dokumentama i radnjama obaveže da neće ulaziti u postupak rasprodaje svojih akcija i akcija PIO-a i bivšeg IRF-a u „Plantažama“ i time da onemogući da potencijalno novi vlasnici izvrše prenamjenu zemljišta u gradsko-građevinsko zemljište u cilju dalje prodaje ili izgradnje stambenih kopleksa i drugih građevina.
Decidni su i u tome da bi u privrednim društvima sa strateškim značajem, u kojima država ima većinsko vlasništvo, trebalo da se angažuje profesinalni - a ne partijski menadžment.
- U cilju očuvanja i unapređenja rada ovih privrednih subjekata i da se propiše obaveznost sticanja licence za članove upravnih i nadzornih odbora koju bi izdavala Privredna komora Crne Gore - naveli su učesnici okruglog stola koji je organizovala STEGA.&nbsp;
<h2>SMANJENA KONKURETNOST</h2>
Oni su ocijenili da ekonomske mjere koje preduzima Vlada u dijelu uvođenja akciza na mirna vina imaju za posljedicu niz nepovoljnosti koje smanjuju konkurentsku sposobnost crnogorske privrede.
- Ove mjere po turizam kao vodeću privrednu granu, a posebno za vinogradarstvo i „Plantaže“ koje su nosilac razvoja u ovoj oblasti dovode do daljeg povećanja dizblanasa na odnos uvoz/izvoz u Crnoj Gori koji sada, u ukupnom skoru, čini 14 odsto pokrivenosti uvoza izvozom domaćih proizvoda - ocijenili su stručnjaci.
U Crnoj Gori je, kako su podsjetili, 2017. godine urađena „Rejonizacija vinogradarskih područja Crna Gore“, kojom su definisana vinogradarska područja za gajenje vinove loze, sortiment i enološki postupci u proizvodnji vina. &nbsp;
- Pored toga, selekcionisani su klonovi sorte vranac, unaprijeđena kategorija proizvodnje loznog sadnog materijala. Rađeno je na introdukciji kvalitetnih sorti vinove loze i proučavanjima autohtonih sorti vinove loze (kratošija, vranac, krstač, žižak). Posebna pažnje je poklonjena radu na genetčkim resursima vinove loze koji su dio kulturne i istorijske baštine u Crnoj Gori. Njihovim proučavanjima potvrđeno je da je istorija crnogorskog vinogradarstva zapisana u njenim sortama -ukazali su stručnjaci.
<h2>VLADIN PLAN GODIŠNJEG PRIHODA OD ČETIRI MILIONA EURA</h2>
Nasuprot svemu tome, Vlada je Fiskalnom strategijom predvidjela uvođenje akcize na „mirna vina“ - odnosno na sva vina osim pjenušavih na koja je ranije uvedena, od 25 centi po litru bez obzira na kvalitet i cijenu vina.&nbsp;
- Kako akciza, kao poseban oblik poreza na potrošnju, ulazi u osnovicu obračuna PDV-a, povećanje sa porezom na ovaj iznos bi iznosilo 30,25 centi po litru, a taj rast bi procentualno pratio i povećanje trgovačkih marži za taj proizvod. U obrazloženju ovog predloga u Strategiji je navedeno da bi bilo neopravdano da na „mirna vina“, koja predstavljaju alkoholno piće i čija upotreba ima negativnu eksternaliju, odnosno štetnost po zdravlje stanovništva, akciza bude nula eura, kada su već uvedene ili povećane akcize na proizvode od šećera, kakaoa i sladoled kao i gaziranu i negaziranu vodu sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje i aromatizaciju i bezalkoholno pivo - naveli su oni.
Ranije je resorno Ministarstvo poljoprivrede upozorilo da uvođenje akcize za vino od 25 eura na sto litara, što je predloženo Fiskalnom strategijom, neće doprinijeti razvoju poslovanja crnogorskih vinarija.&nbsp;
Dodali su i da bi usvajanje ovog dokumenta bilo problematično za dalji razvoj vinskog sektora, sa izvjesnim jačanjem sivog tržišta i nekonkuretnim domaćim brendovima na unutrašnjem tržištu.&nbsp;
- Resorno ministarstvo je smatralo „da bi u cilju razvoja vinogradarstva i proizvodnje vina u Crnoj Gori trebalo da se nađe kompromisno rješenje, s obzirom na to da je ovaj dokument još u fazi javne rasprave. Na ovaj način bi se sprovele mjere Vlade Crne Gore, a istovremeno zaštitili proizvođači koji svojim proizvodima na najbolji način predstavljaju svoju državu” tj. da se nađe kompromisno rješenje kako bi se sprovele fiskalne mjere Vlade, a istovremeno zaštitili domaći proizvođači – ukazali su stručnjaci.
Oni su naglasili da je Vlada uvođenjem ovih akciza, koje bi trebalo stupiti na snagu 1. januara iduće godine, planirala da prihoduje četiri miliona eura godišnje - ali i da je pritom zanemarila sve negativne efekte ove mjere koje će se ogledati kroz povećanje cijene koštanja vina, povećanje marže, dodatne troškove i administrativne procedure za male proizvođače - što sve, kako su podvukli, utiče na smanjenje konkuretnosti crnogorskih vina na domaćem i inostranom tržištu.&nbsp;
Proizvođač bi, kako je ukazano na današnjem okruglom stolu, akcizu plaćao unaprijed prilikom flaširanja - kupovao akciznu markicu, a zatim bi taj trošak prebacivao na trgovce ili ugostitelje, a oni na konačnog kupca.
<h2>U OSTALIM ZEMLJAMA AKCIZE NULA EURA</h2>
Kada su u pitanju „Plantaže“, stručnjaci konstatuju da one više od 60 odsto svoje proizvodnje plasiraju na domaće tržište.&nbsp;
-Treba imati na umu da nijedna država koja ima razvijen vinski sektor, neuporedivo veću proizvodnju i izvoz vina sa svjetskom reputacijom, kao što su: Italija, Španija, Portugalija, Grčka, Austrija, Njemačka, Mađarska, Hrvatska, ne primjenjuje ovakva finansijska opterećenja, tj. akcize na vino su nula eura - naglasili su oni.
Jedna od rijetkih država, velikih proizvođača vina, koja ima akcizu na ovaj proizvod je Francuska, a njena akciza na mirna vina iznosi, kako je danas ukazano, tri centa po litru.
- U državama iz okruženja, koje se kao i Crna Gora bore za pozicioniranje svojih vina na međunarodnom tržištu, Makedonija, Slovenija, Srbija, akcize na vino su nula eura - napomenuli su stručnjaci.
Posljednjie dvije decenije uložen je, ističu oni, veliki napor u revitalizaciju postojećih i zasnivanju novih vinograda, u rekonstrukciju, izgradnju i opremanje objekata za proizvodnju i degustaciju vina.&nbsp;
- Povećan je broj registrovanih proizvođača vina sa 4, koliko smo ih imali 2007. godine na 117 u 2024. godini. &nbsp;Novi entuzijazam u vinskom sektoru podstaknut donošenjem Zakona o vinu (2007, a potom i 2016. godine) i realizacijom projekta Rejonizacija vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore”, ova mjera je uvedena bez saglasja kompletne vinogradarske zajednice u Crnoj Gori - istakli su.
Sadašnji crnogorski propisi, koji regulišu aktivnosti u vinskom sektoru, napominje struka, u cjelosti su usaglašeni sa aktuelnim evropskim propisima, dok je agrobudžet usmjeren na poboljšanje konkurentnosti sektora vina.&nbsp;
- Vrijedi podsjetiti da čak u 29 poglavlja srednjovjekovnog Statuta Budve iz 1423/1426. godine , tretirana je ondašnja aktuelna pravna problematika u vezi s vinogradima i vinom) - dodali su oni.
Iz kompanije „Plantaže“, kao i udruženja domaćih malih vinarija, upućen je Vladi veći broj su analiza i inicijativa u kojima se tražilo da se odustane od ove dažbine. U ovim analizama se navodi da će posljedice biti gašenje velikog broja malih proizvođača ili njihov prelazak na crno tržište, kao i da bi „Plantaže“ pretrpjele gubitak u periodu kada je počeo oporavak kompanije.&nbsp;
Učesnici okruglog stola su zaključili da su po CEFT-a sporazumu do nivoa dogovorene kvote uvozna vina su oslobođena akcize - tako da bi ova odluka izložila domaća vina nelojalnoj konkurenciji.
<h2>AUTOHTONO VINOGRADARSTVO&nbsp;</h2>
Kroz istraživanja potvrđeno je, navode oni, da Crna Gora predstavlja kolijevku vinogradarsta Balkana, te da u ovoj oblasti trenutno ima veće resurse nego bilo koja država u okruženju.&nbsp;
- Utvrđen je pedigre genetske povezanosti sorti vinove loze koji pokazuje da je struktura pedigrea slicna sa najpoznatijim vinskim regionima, Bordoom, La Riohom I Burgundijom, gdje je jedna sorta baza pedigrea a ukrstajući se sa drugim sortama &nbsp;stvarala je nove sorte. Otkrivene su 51 sorta nepoznata za nauku što predstavlja bazu razvoja vinogradarstva Crne Gore za sljedećih 150 godina - istakli su članovi STEGA.&nbsp;
Ove autohtone sorte, podvlače oni, predstavljaju bazu za borbu protiv klimatskih promjena koje negativno uticu na vinogradarstvo.&nbsp;
- Rezultatima ovih istraživanja Crna Gora ima najmodernije genetske i genomske naučne činjenice za svoje specifično autohtono vinogradarstvo, što je presudno za naučnu, stručnu, razvojnu i marketinšku promociju ove strateške grane crnogorske poljoprivrede – ocijenili su stručnjaci.
<h2>POTREBAN PODSTICAJ PRED ULAZAK U EU&nbsp;</h2>
Ovi resursi su, poručuju oni, osnova za vinski turizam, imidž Crne Gore u svijetu i proizvodnju specifičnih i tipičnih vina za ovaj region predstavljajuci bazu za turizam na svjetskom nivou.&nbsp;
Cijene da vinogradarstvo i vinarstvo, kao najperspektivnija grana poljoprivrede, trebaju podsticaj i povećanje površina pod vinogradima pred ulazak u Evropsku Uniju.
- Vinogradi kao dugogodišnji zasadi predstavljaju ekološki pristup borbe protiv klimatskih promjena sekvestrirajuci ugljenik i sadnja vinograda i dugogodišnjih poljoprivrednih kultura je elemenat borbe protiv klimatskih promjena. Zahvaljujući resursima i vinskom klasteru koga predvode „Plantaže“ sa privatnim proizvođačima vinogradarstvo i vinarstvo mora biti poljoprivredna, turistička i izvozna grana od največeg značaja koja zahtijeva stimulacije, ali i ekspanziju i marketing kao turistički i privredni amblem Crne Gore - jasna je struka.

STEGA traži interpelaciju Vlade: Uvođenjem akciza na mirna vina zanemareno povećanje cijena, marži, dodatni troškovi i smanjenje konkuretnosti

Današnji napad na kolegu predstavlja krajnji momenat da država odlučno stane u zaštitu zdravstvenih radnika, koji svakodnevno strahuju za sopstveni život pokušavajući da brinu o zdravlju i životima građana - poručio je ministar zdravlja Vojislav Šimun.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmuskarac-uhapsen-u-pljevljima-nakon-sto-je-nozem-povrijedio-doktora&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je apelovao na Ministarstvo pravde da što prije postupi po inicijativi koju je predložio krajem jula na sjednici Vlade, a koja se odnosi na uvođenje posebnog krivičnog djela napada na lica koja obavljaju zdravstvenu djelatnost kroz izmjene i dopune Krivičnog zakonika Crne Gore.
- Upućujem molbu i Ministarstvu unutrašnjih poslova, da razmotre opciju da se određeni dio ljudstva rasporedi ustanovama zdravstvene zaštite koje nažalost, sve cesce postaju poligon za izražavanje agresije i nasilničkog ponašanja tamo gdje treba da vlada solidarnost i empatija - naveo je Šimun.
S obzirom da se Projekat fizičko - tehničkog obezbjeđenja odnedavno sprovodi u Zavodu za Hitnu medicinsku pomoć u saradnji sa Upravom policije, u najkraćem roku će, kaže, sa menadžerima zdravstvenih ustanova istražiti opciju da se ovakav sistem zaštite uspostavi u svim zdravstvenim ustanovama kao jedna od mjera zaštite ljekara i medicinskog osoblja na radnom mjestu.

Šimun: Pokušaj ubistva ljekara na radnom mjestu predstavlja posljednji alarm za cjelokupno društvo

Potpredsjednik crnogorske vlade, ministar ekonomskog razvoja i lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj reagovao je na saopštenje koalicije Za budućnost Crne Gore, navodeći da samo kukavice ne potpisuju saopštenja, te da će od njega Andrija Mandić imati potpisan, direktan i konkretan odgovor.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzbcg-nije-nas-deljosaj-uveo-u-vladu-niti-nas-moze-iz-nje-izbaciti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Đeljošaj je u intervjuu za Glas Amerike juče kazao da bi izmjena zakona u pravcu da se dozvoli dvojno državljanstvo značila promjenu nacionalne strukture Crne Gore, koja bi naišla na žestok odgovor. U koaliciji Za budućnost Crne Gore (ZBCG) su na to poručili da ih u Vladu nije uveo, niti da ih iz nje može izbaciti Đeljošaj. 
 
- Koalicija ZBCG najdobronamjernije upozorava Đeljošaja, samo jednog od mnogobrojnih predsjednika albanskih stranaka, da smanji doživljaj u svojim naletima prijetnje i naglašenog šovinizima prema srpskom narodu u Crnoj Gori - kazali su u ZBCG.
Đeljošaj je na to poručio da će im odgovoriti - možda danas, ali da mu prioritet nije prevarant i politička prošlost.
- Dobro jutro iz Njujorka. Evo ‘sledio’ sam se na ove prijetnje Mandića. Poznato je da se samo kukavice ne potpisuju na saopštenja… Uživam uz jutarnju američku kafu, imam nekoliko važnih sastanaka sa američkim partnerima i od mene će Mandić imati potpisan, direktan i konkretan odgovor - naveo je Đeljošaj u objavi na Fejsbuku

Đeljošaj: „Sledio“ sam se zbog prijetnji Mandića, samo kukavice ne potpisuju saopštenja

Crna Gora ulazi u finiš integracionog procesa i sada je već svima jasno da vaša zemlja nije problem već prilika za samu Evropsku uniju - poručio je predsjednik Vlade Mađarske Viktor Orban tokom susreta sa predsjednikom Vlade Crne Gore Milojkom Spajićem koji boravi u prvoj radnoj posjeti Budimpešti.
Cilj posjete premijera Spajića je, kako je saopšteno iz Vlade, definisanje konkretnih aktivnosti na planu podrške Mađarske članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji ali i unapređenje bilateralnih odnosa sa akcentom na dinamiziranje privredne saradnje.
U tom kontekstu Spajić je izrazio očekivanje da će tokom mađarskog predsjedavanja Savjetu EU, odnosno do kraja godine, biti održana Međuvladina konferencija (IGC) na kojoj će biti zatvorena četiri pregovaračka poglavlja.&nbsp;
- Nakon IBAR-a, ovo je monumentalni trenutak za Crnu Goru. U prilici smo da nakon više od sedam godina zatvorimo pregovaračka poglavlja. Pošteno smo radili, očekujemo i pošten tretman - poručio je premijer.
Predsjednik Vlade Mađarske Viktor Orban saopštio je tokom susreta da Crna Gora na tom planu može očekivati njihovu punu podršku te da je zahvaljujući rezultatima Crne Gore i optimizam politike proširenja na veoma visokom nivou.
- Radili ste i to se vidi. Uložićemo maksimalan trud da se IGC održi u decembru mjesecu, što će u kontekstu vašeg pregovaračkog procesa biti ključni korak naprijed - istakao je Orban.
Tokom sastanka bilo je riječi o unapređenju bilateralne saradnje te je ocijenjeno da je širok spektar mogućnosti u različitim oblastima, posebno u domenu: infrastrukture, ekonomije, trgovine, poljoprivrede i energetike.
Na toj liniji premijer Spajić je predstavio investicioni potencijal Crne Gore i kazao da se u narednih nekoliko godina planiraju višemilionski vrijedni projekti u infrastrukturi.
Sagovornici su razmijenili mišljenja o različitim reformskim procesima kao i izazovima i podsticajima za privredu u cilju postizanja ekonomskog rasta. Posebno će se, kako je dogovoreno, razmotiriti i povećanje frekvencije letova između Crne Gore i Mađarske, sa potencijalnom otvaranja linije za Tivat.
Konstatovano je i povećano interesovanje mađarskih investitora za ulaganja u Crnu Goru, što potvrđuje i namjera širenja investicionog portfolija mađarske 4iG grupe koja je već prisutna na crnogorskom tržištu.
Radnom ručku koji je u čast posjete predsjednika Vlade Crne Gore priredio mađarski premijer Viktor Orban prisustvovalo je preko 50 predstavnika mađarskih kompanija među kojima su: OTP Bank, 4iG, V-HÍD Építőipari, Hungest Hotels, UTB Envirotec, Capsys Informatikai, Hungarian Water Technology Corporation i drugi.

Orban Spajiću: Vaš rad se vidi, Crna Gora je prilika za Evropsku uniju

Jedna osoba je podlegla povredama nakon saobraćajne nesreće koja se sinoć dogodila u mjestu Mateševo u Kolašinu - potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Kako su precizirali, do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva vozila, došlo je sinoć oko 21:20 sati.
Povrijeđeno je pet osoba, od kojih je jedna podlegla povredama.

Stradala jedna osoba u saobraćajnoj nesreći u Kolašinu

Službenica u Specijalnom državnom tužilaštvu Jovanka Krunić, koja je radila sve ekonomske analize u predmetimima organizovanog kriminala i korupcije, na saslušanju 4. oktobra pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem, a u istrazi koja je vođena protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, ispričala je da se sjeća da je vidjela papir na kojem je pisalo da nekadašnji policajac Ljubo Milović ima - 40 miliona eura u kriptovalutama. Milović je nedostupan crnogorskim vlastima i njegovo ime je na više optužnica zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, krijumčarenja, nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516" data-rendition-name="original" width="760" height="631" loading="lazy" alt="Ljubo Milović, slika sa Skaj aplikacije"> </figure>  Tereti se da je radio za kavačku kriminalnu grupu i da je interese državne službe podredio mafijaškom klanu na čijem je čelu, prema evidencijama bezbjednosnih službi, Radoje Zvicer. TRANSAKCIJE I POSREDOVANJE&nbsp; Krunić je u svojstvu svjedokinje objasnila da joj je specijalni tužilac Zoran Vučinić dao odštampan dokument sa „Skaj“ aplikacije na kojoj se vidjelo da Milović posjeduje milione u kriptovalutama. -Na tom dokumentu, odnosno fotografiji, nigdje nije pisalo ime Ljuba Milovića, već mi je tužilac Vučinić rekao da se odnosi na njega –objasnila je Krunić. <blockquote>Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović.</blockquote> Na pitanje Katnića, ona je navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori. -Tu mi nije dat nalog da vršim bilo kakvu provjeru, već da se prate transakcije u smislu da li će zaista doći do kupovine banke. Iz same sadržine mog izvještaja se vidi da nijesam radila sveobuhvatnu analizu računa Ljuba Milovića, već sam sačinila izvještaj iz javno dostupnih izvora. Po nalogu tužioca Vučinića, provjerila &nbsp;sam sa kojeg računa su evidentirana novčana sredstva koja su prikazana u kripto valutama – rekla je svjedokinja Krunić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Ilustracija: Euri "> </figure>  Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović. -Ja te 2019. godine nijesam znao ko je Ljubo Milović. Sve ove podatke sam dobio na flešci. Miloviću je na račun leglo 10 do15 miliona eura, a možda i 20 miliona. Ovo Saša Čađenović nije znao, u to sam siguran i on Jovanki Krunić nije mogao dati flešku sa ovim podacima. Tu flešku sam joj dao ja, i u to sam siguran 99 posto, a jedan posto ostavljam mogućnost da joj je dao Dragan Radonjić. Do trgovine nije došlo i novac sa računa Ljuba Milovića je vraćen u matičnu banku. Za taj novac smo preko partnerskih službi utvrdili da se radi o legalnom novcu – ispričao je Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac je ponovio da se on nije saglasio sa odlukom tužioca Čađenovića da ne preduzima gonjenje protiv službenika policije Petra Lazovća i Ljuba Milovića, već je naglasio da je tu odluku - on (Katnić) sam donio. -Meni je Saša Čađenović rekao: „Šefe ja mislim da ovdje predmet treba riješiti službenom zabilješkom, ali Vi odlučite“ i ja sam na osnovu njegovog nacrta odluke i onoga što sam vidio u izjavama Dragana Radonjića i viskopozicioniranog službenika policije Milorada Žižića i u predmetima koji su formirani na osnovu informacija Petra Lazovića, a posebno predmete cetinjske i budvanske grupe Kavčana odlučio da predmet treba da se riješi službenom zabilješkom – ispričao je Katnić. On je između ostalog naveo da je službenu zabilješku potpisao u srijedu ili četvrtak a da je nije ni gledao, kao što nije gledao ni zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć koji je potpisao. <blockquote>Krunić je na pitanje Katnića, navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori.</blockquote> Nakon toga je, prema riječima Katnića, Čađenović u poneđeljak došao kod njega i saopštio mu da bi saslušao Milovića u svojstvu građanina na sve okolnosti koje se pominju u nekad zaštićenoj skaj aplikaciji. Bivši glavni specijalni tužilac je predočio da je od prijatelja koji je radio u BIA-i dobio podatke o Miloviću, ali da ih nikom nije saopštio jer se radilo o strogo tajnim podacima koje je čuvao za sebe. Siguran je da Čađenoviću nije saopštio informacije koje je dobio o Miloviću, dok ostavlja mogućnost da je o tome upoznao Radonjića. BIA I TAJNE VEZE -Ljubo Milović je na aerodromu Beograd sačekivan od posebnog, tajnog odjeljenja BIA, tajno je vožen blindiranim zatamnjenim vozilom, tamo je boravio u tajnim prostorijama i sa njima je išao u tajne lokale. Moj prijatelj koji mi je prenio ove informacije vjerovao je da se radi o ruskom oficiru koji priprema terorizam. Takođe, sam uz Ljuba Milovića imao osobu koja mu je bila bliska i koja je trebalo da bude svjedok saradnik. Dakle, kao i u drugim predmetima tako i u ovom sam radio na tome da ta osoba postane svjedok saradnik – ispričao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854" data-rendition-name="original" width="656" height="655" loading="lazy" alt="Logo BIA "> </figure>  Iz tih razloga, kako je objasnio, u poneđeljak - kada je tužilac Čađenović rekao da bi uzeo izjavu od Milovića – glavni specijalni tužilac Katnić mu je rekao da stane sa tim iz razloga koje je naveo, te i da će ga obavijestiti kada će prema njemu biti potrebno da se preduzmu „radnje“. Pritvoreni Katnić je ponovio da ta svoja saznanja o Miloviću nije predočio Čađenoviću. On je istakao da bi predmet Ljuba Milovića realizovao da nije 17. februara nasilno razriješen sa funkcije glavnog specijalnog tužioca a u prilog toj tezi je naveo da je već došao do osobe koja bi bila svjedok saradnik u tom postupku. Protiv Katnića i Lazovića je specijalni državni tužilac Miloš Šoškić u petak, dva dana prije isteka pritvora dugog šest mjeseci, podnio optužni akt koji ih tereti za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Optužnicom Lazoviću se na teret stavlja i pranje novca. &nbsp;Viši sud je prihvatio prijedlog tužioca Šoškića pa je Katniću pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, a Lazoviću zbog opasnosti od bjekstva i naročito „teškog izvršenja krivičnog djela“. &nbsp;Svjedočenje Katnića o Ljubu Miloviću izgleda nije bilo interesantno za specijalnog tužioca Šoškića, kao ni neka druga svjedočenja, naročito o vezama pojedinih novinara sa vrhom Specijalnog državnog tužilaštva o kojima će Portal ETV izvijestiti uskoro.&nbsp; &nbsp;

KATNIĆ: Ljubo Milović imao veze sa agentima BIA u Beogradu, bio posrednik za kupovinu banke u Crnoj Gori

Razgovori o postizbornom savezu za formiranje vlasti u Podgorici počeli su u utorak između predstavnika pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ Jakova Milatovića i koalicije ,,Za budućnost Podgorice“ Andrije Mandića, saznaje Portal ETV od više izvora iz obje koalicije.&nbsp; Oni napominju da ,,za sada nema konačnog dogovora, ali da se razgovori odvijaju uz obostrano uvažavanje“. &nbsp; Kao dokaz da se odmaklo u pregovorima sagovornici Portala ETV i Televizije E ističu činjenicu da je juče, nakon mjeseci odgađanja, predsjednik države Milatović uputio je skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike na mišljenje prijedlog da Nebojša Đoković bude ambasador Crne Gore u Srbiji. &nbsp; Đoković je kandidat za crnogorskog diplomatskog predstavnika sa partijske kvote Mandićeve Nove srpske demokratije (NSD) i bez diplomatskog je iskustva: bio je član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, a radio je i kao ekonomski savjetnik Udruženja banaka Crne Gore... <blockquote>-Ništa vam ne mogu reći tim povodom - kratko je odgovorila Jelena Borovinić Bojović na telefonski upit Televizije E.</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101716104_2b40d9066e507622473d774558a589484f81bdce4f0741beec1f374a1b9a7e85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101716104_2b40d9066e507622473d774558a589484f81bdce4f0741beec1f374a1b9a7e85" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> </figure>  Prema informacijama naših izvora, Milatović je kao neformalni čelnik grupacije ,,Za bolju Podgoricu“ koju, osim Ure Dritana Abazovića, čine ,,otcijepljeni“ funkcioneri PES-a, tražio od Mandića, kao lidera parlamentarne većine, da se ,,otvore vrata“ za ljude iz Milatovićeve grupacije u državnim institucijama.&nbsp; Na inicijativu Milatovića razmatralo se i novo rješenje za čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), jer sadašnji direktor Boris Bato Milić nije izabran ni sa ,,kvote“ NSD-a, niti je blizak političkoj grupaciji predsjednika države. Milićev &nbsp;odlazak zahtijeva i lider Ure Dritan Abazović, koalicioni saveznik predsjednika države, koji bi da u ANB, na čelnu poziciju postavi svog bliskog prijatelja iz Ulcinja Artana Kurtija, kojeg je sam Abazović instalirao u ANB kao generalnog inspektora.&nbsp; Međutim, povratak Kurtija u ANB nije za Milatovića, a ni Mandića poželjna opcija, pa će ta funkcija biti dio konačnog dila.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, u sklopu šireg dogovora razmatralo se i da Milatovićeva koalicija podrži izbor Jelene Borovinić Bojović, kandidatkinje Mandićeve koalicije, za novu gradonačelnicu Podgorice. Isti izvori tvrde da Milatović nije imao zamjerki, već je istakao da se u kampanji Borovinić Bojović ,,ponašala dostojanstveno i bez agresivnih napada na protiv kandidate“. U Mandićevom političkom savezu su Milatovićeve konstatacije protumačili kao načelno prihvatanje i korak približavanja konačnom dogovoru.&nbsp; <blockquote>Kao dokaz da se odmaklo u pregovorima sagovornici Portala ETV i Televizije E ističu činjenicu da je juče, nakon mjeseci odgađanja, predsjednik države Milatović uputio je skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike na mišljenje prijedlog da Nebojša Đoković bude ambasador Crne Gore u Srbiji. &nbsp;</blockquote> Ipak, do postizborne koalicije još je daleko, jer se već sada može zaključiti da će Spajivev PES, ali i Abazovićeva Ura imati ozbiljne rezerve da ovakva kadrovska rješenja budu uslov za potpisivanje postizbornog saveza.&nbsp; U cilju da dobije zvaničnu potvrdu nezvaničnih informacija Televizija i Portal ETV su mejlom poslali pitanja na adresu predsjednika države Jakova Milatovića i Nađe Ljljanić, članice pokreta ,,Za bolju Podgoricu“. &nbsp; -Ništa vam ne mogu reći tim povodom - ljubazno je i kratko odgovorila dr Jelena Borovinić Bojović na telefonski upit Televizije E.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Da li je Milatovićev prijedlog Đokovića za ambasadora u Beogradu dokaz da teku pregovori sa Mandićem o vlasti u Podgorici?

Osnovno državno tužilaštvo nije odgovorilo na pitanje M portala ko je od tužilaca 2021. godine zadužio predmet Kt. Br 593/18, koji se odnosi Nikolu Vujotića, odnosno krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja, za koje je osumnjičen 2018. godine. Vujotić je od tada u bjekstvu, za njim je bila raspisana potjernica, a o njegovom slučaju su preko SKY ECC aplikacije razgovarali početkom marta 2021. njegov brat Milan Vujotić, jedan od čelnih ljudi kavačkog klana i blizak prijatelj vođe te kriminalne organizacije Radoja Zvicera, i policajac Goran Stojanović, osumnjičen za saradnju sa ovim klanom.&nbsp;
<a href="https://mportal.me/sky-ecc/milan-vujotic---imam-jednog-u-osnovno-tuzilastvo--hoce-da-pomogne--castim-ga-ponekad-" target="_blank">Prepiske Vujotića i Stojanovića u kojima razgovaraju o tome na koji način da, kako sami kažu, njihov prijatelj, tužilac iz ODT,</a> zaduži predmet i oslobodi Nikolu Vujotića krivice u dogovoru sa sudijom koji je ranije vodio predmet,<a href="https://mportal.me/sky-ecc/milan-vujotic---obavezno-direktno-mejl-vukasu-radonjicu-i-onda-ce-on-poci-da-uzme-predmet-da-trazi-da-ga-zaduzi-" target="_blank"> M portal je objavio prekjuče i juče.&nbsp;</a>
Iz prepiske Milana Vujotića i Gorana Stojanovića se jasno vidi da je riječ o tadašnjem tužiocu u ODT, a danas specijalnom državnom tužiocu Vukasu Radonjiću. Vujotić u prepisci sa svojim bratom Nikolom navodi njegovo ime, a Stojanović Vujotiću šalje fotografije na kojima je zajedno sa Radonjićem, ali i drugim policajcima koji su kasnije osumnjičeni za saradnju sa kavačkim kriminalnim klanom.&nbsp;
Upravo zbog tih fotografija i SKY ECC prepiski Stojanovića, Vukasa Radonjića su kolege tužioci saslušali 07. avgusta 2023. godine u svojstvu svjedoka, u okviru istrage koja je vođena u procesu protiv Mila Božovića, Ljuba Milovića i njihove grupe.&nbsp;
U svom svjedočkom iskazu, aktuelni portparol i specijalni državni tužilac Radonjić potvrdio je da je on 2021. godine zadužio predmet Kt. Br 593/18 protiv Nikole Vujotića. Njegov iskaz se poklapa sa onim što su Milan Vujotić i Goran Stojanović pisali u SKY ECC aplikaciji, ali Radonjić tvrdi da je do toga došlo u redovnoj proceduri.&nbsp;
Tokom svjedočkog iskaza, Radonjić je sve objasnio ovako:&nbsp;
"Krajem 2020. godine ili početkom 2021. godine Goran Stojanović mu je rekao da ima određeno lice koje mu je značajno jer mu dostavlja bitne informacije, a koje lice ima predmet u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, te da bi bilo dobro da se predmet aktivira jer je to lice u bjekstvu i ne može da uđe u Cmu Goru zbog raspisane potjernice, a da bi bilo puno korisnije da je u Cmoj Gori, ovo imajući u vidu sadržinu njihovog odnosa. Pojasnio je i da isti nije tražio ništa da mu se pomogne, već samo da se završi postupak kako bi se povukla potjernica, te da ga je on savjetovao da se njegov branilac obrati ili na službeni mail ODT Podgorica ili na njegov mail budući da je PR tužilaštva ili običnom poštom sa nekom vrstom urgencije.&nbsp;
Dalje je naveo i da se sjeća da 10 do 15 dana nije stizalo ništa, a nakon toga je na svoj službeni mail dobio urgenciju od čini mu se advokata Miljanića, a koji mail je zaveo, dobio predmet od pisarnice i pošao kod tadašnjeg rukovodioca Nikole Boričića. Objasnio je da je tadašnjeg rukovodioca upoznao sa predmetom i konstatovali su da je predmet do tada vodila koleginica Ana Radović koja je napredovala, da se predmet odnosi na dva lica Vidmar Miloša i Vujotić Nikolu i da se ovom Vujotiću stavljaju na teret dva krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i to jedno zajedno sa Vidmarom čiji je predmet eksplozivna naprava, dok je DNK Vujotića pronađen na GPS trakeru koji nije njen integralni dio i drugo koje se odnosi na 17 metaka pronađenih u nekom stanu u Podgorici.&nbsp;
Takođe je naveo i da se tada sa rukovodiocem dogovorio da predmet treba u redovnoj raspodjeli dodijeliti nekom tužiocu, a na kraju radnog dana ili sjutradan donijeli su mu baš ovaj predmet kako bi on nastavio postupanje. Svih ovih detalja se sjeća jer je u ovom dijelu predmeta koji se odnosi na eksplozivnu napravu Osnovni sud dva puta obustavljao postupak, a Viši sud ukidao to rješenje što mu je bilo zanimljivo u tom trenutku, a osim toga vidio je u spisima da je Osnovni sud razdvojio postupak u odnosu na Vidmara koji je pravosnažno osuden za ovu napravu, a da se postupak protiv Vujotića nije završio jer nije dostupan. Pojasnio je i da je lice Vujotić Nikola ovo lice za koje se Stojanović interesovao, te da je on Stojanovića povratno informisao o stanju u predmetu, tačnije o početnom stanju, a koj se nakon toga više nije interesovao za taj predmet.&nbsp;
Dalje je dodao da je prije završnih riječi koliko se sjeća, odustao od krivičnog gonjenja za jedno krivično djelo, jer je predložio Vidmara za svjedoka u ovom dijelu, koji je pojasnio da sa Vujotićem nikada nije konstruisao eksplozivnu napravu pa po njemu DNK na GPS trakeru nije bio dovoljan za osuđujuću presudu, dok je u drugom dijelu za ovih 17 metaka predložio da se na glavnom pretresu pročita izreka presude gdje je Nikola Vujotić prethodno osuđen za isto krivično djelo gdje je posjedovao oružje istog kalibra kao ovih 17 metaka te i predložio kaznu koja je prihvaćena i isti je osuđen na 6 mjeseci zatvora“, piše u zapisniku sa saslušanja u koji je M portal imao uvid.&nbsp;
Upravo tako je, na osnovu poruka iz SKY ECC aplikacije između Stojanovića i Vujotića, i planirano da se predmet Nikole Vujotića okonča.&nbsp;
Međutim, iz zapisnika se ne vidi da li je Radonjić govorio o Milanu Vujotiću, niti da li su ga kolege tužioci uopšte pitali za veze sa njim, s obzirom na to da u SKY ECC komunikacijama Gorana Stojanovića sa Milanom Vujotićem postoje poruke u kojima se prenose pozdravi do Radonjića Vujotiću i obratno, kao i ostali detalji poput Vujotićeve poruke „Imam jednog u osnovno tužilaštvo, hoće da pomogne, častim ga ponekad“ i slično.&nbsp;
Takođe, uočlljivo je da u zapisniku o saslušanju svjedoka Radonjić pominje ime svoje koleginice tužiteljke koja je prije njega vodila slučaj, ali ne i ime sudije Rada Ćetkovića koji je sudio u tom postupku, a za kojeg pripadnici kavačkog klana u SKY ECC razgovorima tvrde da je Radonjićev drug i da će u saradnji njih dvojice slučaj biti završen. Iz zapisnika nije jasno da li su ga kolege tužioci uopšte išta pitali u vezi sa tim ili su jednostavno preskočili temu.&nbsp;
U svom iskazu Radonjić je potvrdio da poznaje Stojanovića i opširno je govorio o tome kako se njihovo prijateljstvo razvijalo od 2017. ili 2018. godine, ko je sve bio sa njima u društvu kada bi izlazili, da mu je Stojanović pomagao prilikom selidbe, koga je sve od ostalih osumnjičenih upoznao preko Stojanovića, itd.&nbsp;
On je kazao i da je sa Stojanovićem često razmjenjivao službene informacije, a naročito nakon trenutka kada je on prešao na radno mjesto inspektora u Stanici kriminalstičke policije u Danilovgradu.&nbsp;
„Nadalje je dodao i da se sjeća da ga je Goran Stojanović prvog pozvao nakon što je na dužnosti upucao jedno lice na Koniku koje je nakon toga preminulo i koje se prezivalo Škrijelj, da mu ispriča događaj i da ga savjetuje šta da radi, u smislu da nešto ne propusti. Budući da je Goran Stojanović u CB Podgorica radio na potragama, istoga je često znao zvati da postupi po njegovim nalozima ili da obezbijedi da postupi po njegovim nalozima i naredbama za prinduno dovođenje ili da se raspita za određena lica koja su predmet interesovanja u predmetima Osnovnog državnog tužilaštva tokom dežurstva.&nbsp;
Takođe, naveo je i da je sem ovog, u granicama službene komunikacije sa Goranom Stojanovićem, razgovaro i o još nekim predmetima i to ne samo sa Goranom Stojanovićem, već i sa većim brojem kolega iz policije i državnog tužilaštva. Dalje, kada je upitan ko se nalazi na slici od 2.3.2021.godine koju navodno Goran Stojanović (289E27) šalje NN licu, ovaj svjedok je pojasnio da se na istoj nalaze on i Goran Stojanović i ista je nastala u hotelu „Union". Naveo je da se sjeća da je Goran došao naknadno i neplanirano jer je u trenerci, a da ne zna ko je slikao, te da je događaj organizovan da bi se njegova tadašnja djevojka, a sada supruga, upoznala sa nekim od njegovih drugova i sjeća se da je baš ova slika dijeljena u grupi koju su činili on i pet njegovih drugova na aplikaciji „Whats app", pa je zaključio da je tako Goran Stojanović došao do nje jer je očigledno nije slikao. Pojasnio je i da su u ovoj grupi bili on, braća Šofranac, Goran Stojanović, Tihomir Adžić i lice Davor Jaćimović. Objasnio je i da na slici od 2.3.2021.godine koju navodno Goran Stojanović (289E27) šalje NN licu, ista je nastala u sali za sastanke hotela „Union" i isto je slikao Goran Stojanović, tačno zna po mjestu gdje je sjedio i sa slike zaključuje da pojma nije imao da ga neko fotografiše, misli da su se okupili kako bi gledali prvenstvo u rukometu, a u toj sali su imali običaj da se okupljaju posle radnog vremena, a lice koje se nalazi iza njega je Davor Jaćimović“, stoji u zapisniku sa saslušanja svjedoka Vukasa Radonjića.
On je tada naveo da od svih lica u odnosu na koja se sprovodi istraga o švercu droge dobro poznaje Gorana Stojanovića i Ivana Stamatovića, dok površno poznaje Tihomira Adžića, a Milan Popović i Darko Knežević su mu poznati kao policijski službenici u okrviru obavljanja tužilačke funkcije.
M portal će narednih dana objaviti i ostale detalje iz zapisnika o saslušanju svjedoka Vukasa Radonjića.&nbsp;

Muškarac uhapšen u Pljevljima nakon što je nožem povrijedio doktora

Tagovi

STEGA traži interpelaciju Vlade: Uvođenjem akciza na mirna vina zanemareno povećanje cijena, marži, dodatni troškovi i smanjenje konkuretnosti

Šimun: Pokušaj ubistva ljekara na radnom mjestu predstavlja posljednji alarm za cjelokupno društvo

Đeljošaj: „Sledio“ sam se zbog prijetnji Mandića, samo kukavice ne potpisuju saopštenja

Orban Spajiću: Vaš rad se vidi, Crna Gora je prilika za Evropsku uniju

PRATITE TVe UŽIVO