<article>Policijski službenivi iz Kolašina su pregledom vozila Z.J. pronašli petarde, za koje se sumnja da su bile namijenjene uličnoj prodaji.- Petarde su oduzete, a sa događajem je upoznat tužilac koji je naložio vještačenje nakon čega će se izjasniti o daljim zakonskim mjerama i radnjama - saopšteno je iz Uprave policije.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPolicijaCG%2Fstatus%2F1870030137468826056&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Policijski službenivi iz Kolašina su pregledom vozila Z.J. pronašli petarde, za koje se sumnja da su bile namijenjene uličnoj prodaji.
- Petarde su oduzete, a sa događajem je upoznat tužilac koji je naložio vještačenje nakon čega će se izjasniti o daljim zakonskim mjerama i radnjama - saopšteno je iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPolicijaCG%2Fstatus%2F1870030137468826056&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uprava policije

petarde

oduzimanje

Hronika

Kolašin: Oduzete petarde namijenjene uličnoj prodaji

Policijski službenivi iz Kolašina su pregledom vozila Z.J. pronašli petarde, za koje se sumnja da su bile namijenjene uličnoj prodaji.
- Petarde su oduzete, a sa događajem je upoznat tužilac koji je naložio vještačenje nakon čega će se izjasniti o daljim zakonskim mjerama i radnjama - saopšteno je iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width:550px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.25%"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPolicijaCG%2Fstatus%2F1870030137468826056&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kako se programi azila širom svijeta ograničavaju, a represija prema migrantima raste, novi šef Agencije UN-a za izbjeglice poručuje da će štititi Konvenciju o statusu izbjeglica iz 1951. godine. U intervjuu za agenciju Associated Press u Rimu u ponedjeljak, novoimenovani visoki komesar UN-a za izbjeglice Barhan Salih, i sam nekada izbjeglica, priznao je da će morati da se „bori“ kako bi zaštitio ljude koji bježe od progona, ističući da to nije samo pravna, već i moralna obaveza. - Naravno da je to borba, nesporno, ali sam istovremeno pun nade i uvjeren da u svijetu još postoji dovoljno humanosti da nam omogući da to uradimo - rekao je Salih, bivši predsjednik Iraka, za AP. Ranije u ponedjeljak, Salih se u Vatikanu sastao sa papom Leonom XIV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126210128_fe51425647ba5eb6db94283a6dd300c29f33dafef621d095cb5a496d24e79ea9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260126210128_fe51425647ba5eb6db94283a6dd300c29f33dafef621d095cb5a496d24e79ea9" data-rendition-name="original" width="3015" height="4522" loading="lazy" alt="Papa Lav"> </figure>  Kazao je da je zahvalan na podršci poglavara Katoličke crkve u trenutku kada se njegova agencija suočava sa velikim izazovima u pružanju pomoći milionima izbjeglica širom svijeta, nakon što su Sjedinjene Američke Države smanjile svoje doprinose za više milijardi dolara. - Njegova moralna podrška, njegov glas o potrebi da se pomogne izbjeglicama i onome što mi kao UNHCR sada radimo, izuzetno su važni - rekao je Salih. Prema podacima UNHCR-a, u svijetu trenutno ima 117,3 miliona prisilno raseljenih osoba iz 194 zemlje. Salihov najveći izazov je kako da pruži podršku za oko 30 miliona izbjeglica van granica njihovih država uz znatno manje finansijskih sredstava. Tokom 2024. i 2025. godine, finansiranje iz SAD-a palo je sa 2,1 milijarde na 800 miliona američkih dolara, iako ta zemlja i dalje ostaje najvažniji donator UNHCR-a. Osim toga, SAD su vodile kampanju da druge države preispitaju Konvenciju o izbjeglicama nastalu nakon Drugog svjetskog rata i redefinišu pravila azila na globalnom nivou. Administracija predsjednika Donalda Trampa već preispituje sopstveni sistem azila, suspendovala je program prihvata izbjeglica 2025. godine i postavila limit od 7.500 ulazaka, uglavnom bijelih Južnoafrikanaca — što predstavlja istorijski najniži broj izbjeglica koje će SAD primiti od uspostavljanja programa 1980. godine. Takođe je pojačana primjena imigracionih zakona u okviru obećanja o povećanju deportacija. Iako nije direktno pominjao napore i politiku američke vlade, Salih je priznao da je „ovo nesumnjivo veoma težak trenutak u istoriji“ i da mora biti kreativan u suočavanju s krizom. - Moramo prihvatiti potrebu da se prilagodimo novom globalnom okruženju - kazao je Salih. Njegova agencija nastoji da bude efikasnija, responzivnija i finansijski racionalnija, „kako bi zaista pružala pomoć ljudima kojima je potrebna, a ne bila dio sistema koji održava zavisnost od humanitarne pomoći“, dodao je. Salih je na dužnost visokog komesara UN-a za izbjeglice stupio 1. januara i ima petogodišnji mandat. On je prvi bivši izbjeglica koji obavlja ovu funkciju, a kaže da to iskustvo značajno oblikuje njegov pogled na posao. Kao izbjeglica je bio dva puta: prvi put je 1974. godine, kao tinejdžer, pobjegao iz Iraka u Iran. Zatim je 1979. godine, nakon što je bio uhapšen i mučen pod režimom Sadama Huseina, pobjegao u Ujedinjeno Kraljevstvo, prije nego što se vratio u Irak, gdje je bio predsjednik od 2018. do 2022. godine. - Ovo je priča o tome da izbjeglice nijesu samo brojevi i žrtve. Uz zaštitu i priliku, svijet za ljude može izgledati sasvim drugačije - rekao je Salih za AP.

Barhan Salih: Izbjeglice nijesu samo brojevi, Konvenciju iz 1951. moramo zaštititi

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović poručio je da zatvaranje poglavlja 32 - finansijski nadzor potvrđuje odgovornu politiku Crne Gore i njenu posvećenost jačanju institucija.
- Zatvaranjem ovog poglavlja, Crna Gora pokazuje da vodi odgovornu politiku i ostvaruje rezultate koji jačaju institucij - dodao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, ovo je još jedna jasna poruka da Crna Gora ide naprijed odlučno, sigurno i u interesu svojih građana.

Ivanović: Crna Gora vodi odgovornu politiku i ostvaruje rezultate

Strahuje se da su stotine ljudi poginule ili nestale nakon pokušaja prelaska Sredozemnog mora, a u posljednjih deset dana prijavljeno je više brodoloma nakon perioda lošeg vremena, saopštila je u ponedjeljak Agencija Ujedinjenih nacija za migracije.
- Konačan broj žrtava mogao bi biti znatno veći, što je oštar podsjetnik da ova ruta ostaje najsmrtonosniji migracijski koridor na svijetu - saopštila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM).
Potvrđeno je da su tri osobe, uključujući djevojčice bliznakinje stare oko godinu dana, stradale na Lampedusi u Italiji, nakon operacije potrage i spašavanja broda koji je isplovio iz Sfaksa u Tunisu, navodi IOM. Prema riječima njihove majke iz Gvineje, koja je preživjela, djevojčice su preminule od hipotermije. Jedan muškarac je takođe umro od istog uzroka, dodaje se u saopštenju.
Preživjeli sa istog broda kazali su da je u isto vrijeme isplovio i drugi brod, ali da nikada nije stigao na odredište te da njegova sudbina ostaje nepoznata, saopštio je IOM.
Prema podacima IOM-a, tokom proteklih deset dana, usljed snažne mediteranske oluje izazvane ciklonom Hari, vjeruje se da je nestalo više plovila, a stotine ljudi vode se kao nestale. Potrage su dodatno otežane zbog loših vremenskih uslova.
Agencija provjerava i iskaz preživjelog sa drugog broda, kojeg je spasio komercijalni brod u blizini Malte, o brodolomu u kojem je najmanje 50 ljudi nestalo ili stradalo. Odvojeno, strahuje se da je 51 osoba poginula nakon brodoloma kod Tobruka u Libiji, saopštio je IOM.

Strahuje se da su stotine ljudi nestale ili poginule pokušavajući preći Sredozemno more prethodnih deset dana

Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, i funkcioner DNP-a Milun Zogović kazao je u emisiji "Naglas" na TVCG da pitanja normiranja srpskog jezika kao službenog, pitanja izmjena i dopuna zakona o državljanstvu, te zakona o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava za DNP nikad nijesu gubila na značaju i aktuelnosti.
On je hronolški obuhvatio niz događaja u prošlosti, podsjećajući da nakon što su predstavnici Vlade Crne Gore u UN podržali usvajanje Rezolucije u Srebrenici, DNP je tražila usvajanje Rezolucije o Jasenovcu i tražila od većine da se otvori dijalog o "srpskom" pitanju.
- Nakon toga došlo je do rekonstrukcije vlade, i ja sam u emisiji "Budimo budni" na TVCG, prošle godine otvorio ova pitanja - istakao je Zogović.
Kaže da Knežević i dalje smatra da je "dio Vlade krvav".
Zogović kaže da bi DNP i da nije bilo Botuna otvorila identitetska pitanja, jer je to najavljeno i ranije.
- Knežević je predložio izlazak iz Vlade. Mi smo donijeli odluku da damo šansu dijalogu, i inicijativi. Ako bude negativnog odgovora na tu inciijativu, naš odgovor će biti izlazak iz Vlasti, i tu neće imati mjesta priči da Milan Knežević nije održao riječ - istakao je Zogović.
Govoreći o akciji policije u Botunu, krajem prošle godine, Zogović kaže da je sva Crna Gora gledala "traumatične" scene iz tog sela.
- Pitanje je ko je donio odluku da policija reaguje, posebno imajući u vidu da su građani Crne Gore blokirali puteve, u nekim slučajevima i po nekoliko mjeseci. U Botunu je uhapšeno 50 mještana. Možete zamisliti kako bi se situacija odvijala da su kojim slučajem Botunjani pružali aktivni otpor - istakao je Zogović.
Zogović je stava da se mora ispoštovati demokratska volja mještana Zete.
- Gospodin Saša Mujović je bio u Zeti, sa Vladimirom Bulatovićem i Mihailom Asanovićem, i građanima Botuna obećao, da se kolektor neće graditi u Botunu - istakao je Zogović, i upitao Mujovića kada je tačno, i zašto promijenio taj stav...
Nakon što na ova pitanja odgovori, gospodin Mujović i mještani Botuna treba da sjednu da razgovaraju, uz napomenu da isključivost nije dobra ni za jednu ni za drugu stranu.

Kolašin: Oduzete petarde namijenjene uličnoj prodaji

Tagovi

Barhan Salih: Izbjeglice nijesu samo brojevi, Konvenciju iz 1951. moramo zaštititi

Ivanović: Crna Gora vodi odgovornu politiku i ostvaruje rezultate

Strahuje se da su stotine ljudi nestale ili poginule pokušavajući preći Sredozemno more prethodnih deset dana

Zogović: Knežević i dalje smatra da je dio Vlade "krvav", ako odgovor bude negativan, izlazimo iz Vlade

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO