<article>Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (ODT) odredilo je zadržavanje do 72 sata državljaninu Australije I.B. zbog sumnje da je prijetio sinu da će ga ubiti.- Osumnjičeni je 24. januara u mjestu Ubli prijetio sinu da će sve pobiti, usljed čega je oštećeni osjetio strah za ličnu bezbjednost. Takođe mu je 26.januara u alkoholisanom stanju ponovo uputio prijetnje da će ga ubiti - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.On se sumnjiči za produženo krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.</article>

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (ODT) odredilo je zadržavanje do 72 sata državljaninu Australije I.B. zbog sumnje da je prijetio sinu da će ga ubiti.
- Osumnjičeni je 24. januara u mjestu Ubli prijetio sinu da će sve pobiti, usljed čega je oštećeni osjetio strah za ličnu bezbjednost. Takođe mu je 26.januara u alkoholisanom stanju ponovo uputio prijetnje da će ga ubiti - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.
On se sumnjiči za produženo krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

ODT Podgorica

Osnovno državno tužilaštvo

Zadržavanje

Nasilje u porodici

Državljanin Australije

Hronika

Državljaninu Australije zadržavanje do 72 sata jer je prijetio sinu da će ga ubiti

Sudije Osnovnog suda u Podgorici zatražile su da se nađe prelazno rješenje za uvećanje zarada sudijama, do donošenja i stupanja na snagu posebnog zakona. 
 
Sudije su to zatražile na sastanku sa predsjednicom Vrhovnog suda Valentinom Pavličić i ministrom pravde Bojanom Božovićem, koji su danas bili u radnoj posjeti Osnovnom sudu u Podgorici. 
 
Iz Osnovnog suda u Podgorici je saopšteno da se na sastanku diskutovalo o funkcionisanju pravosuđa, uslovima rada, opterećenosti, kao i materijalnom položaju sudija. 
 
- Sudije su jasno izrazile nezadovljstvo što još nije došlo do obećanog povećanja zarada i zatražile da se nađe prelazno rješenje do donošenja posebnog zakona - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da su Božović i Pavličić iskazali punu spremnost da doprinesu procesu donošenja posebnog zakona o zaradama sudija. 
 
Božović je istakao da Osnovni sud u Podgorici, kao sud sa najširom lepezom nadležnosti u pogledu zaštite prava građana, prepoznaje kao srce pravosuđa, znajući koliki je obim posla i nivo odgovornosti sudija. 
 
On je naglasio da u potpunosti razumije nezadovoljstvo sudija trenutnim materijalnim statusom. 
 
Božović je poručio da će dati svoj maksimum i aktivno podržati donošenje posebnog zakona, kako bi se materijalni status sudija što prije regulisao, naglašavajući da za to generalno postoji i volja i namjera u izvršnoj vlasti. 
 
- Kao veoma bitnu ističe činjenicu da su Zakonom o budžetu već predviđena sredstva za obećano uvećanje od 30 odsto - kaže se u saopštenju. 
 
On je ukazao na namjeru izmene pojedinih zakonskih rješenja koja otežavaju rad sudijama i komplikuju sudski proces, u čemu očekuje aktivno učešće sudija ovog suda, kao praktičara, u radnim grupama. 
 
Pavličić je naglasila da je njen cilj da u svom mandatu u potpunosti vrati sudijsku funkciju na mjesto koje zaslužuje u savremenom demokratskom društvu. 
 
Ona smatra da je put do ozdravljenja sudijske funkcije, pored zakonitog i efikasnog postupanja i maksimalnog zalaganja svakog sudije, i poboljšanje materijanog statusa sudija i hitno donošenje posebnog zakona. 
 
Taj zakon, kako je kazala Pavličić, mora stupiti na snagu najkasnije do polovine tekuće godine. 
 
- To predstavlja i jedan od osnova za postizanje pune nezavisnosti ove grane vlasti, a svakako i rasta javnog povjerenja u rad sudova - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da su sudije Osnovnog suda iskazale visok nivo nezadovoljstva što zaključci sa pregovora održanih prije Nove godine o uvećanju zarada za 30 odsto od 1. januara nijesu ispoštovani. 
 
One smatraju da donošenje posebnog zakona iziskuje vrijeme tokom kojeg će sudije i dalje biti u nezavidnoj materijalnoj poziciji. 
 
- Zabrinutost je još veća s obzirom na to da Zakon o izmjenama zakona o zaradama u javnom sektoru još nije ušao u skupštinsku proceduru - kaže se u saopštenju. 
 
Na kraju sastanka, Pavličić je naglasila da visina zarade nije i ne može biti opravdanje za bilo koji vid neprofesionalnog pristupa obavljanju sudijske funkcije, ali da će svakako sa popravljanjem materijalnog statusa sudija na dnevnom redu sve više biti prisutno pitanje njihove odgovornosti i rezulata rada. 
 
Ona je navela da želi da sve sudije u Crnoj Gori budu zadovoljne, budući da se od njih očekuje puno na putu realizacije zacrtanog cilja, a to je efikasno i nezavisno pravosuđe. 
 
- Zaključeno je da je potrebno od izvršne vlasti zatražiti prelazno rješenje, u smislu obećanog uvećanja zarada od 30 odsto, do donošenja i stupanja na snagu posebnog zakona, što je Pavličić podržala - kaže se u saopštenju.

Osnovni sud traži prelazno rješenje za uvećanje zarada sudijama

Selo Negobratina, smješteno na četrdeset kilometara od Bijelog Polja, danas je mjesto gdje tišina vlada, a ljudski glasovi se rijetko čuju. U ovom gotovo napuštenom kraju, na koritskoj visoravni gdje zime stižu rano, a proljeća kasne, stoji zgrada područnog odjeljenja osnovne škole „Milomir Đalović“. U njenim zidovima, koje vrijeme polako nagriza, svakodnevno odjekuje samo jedan dječji glas.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012922010_2ca2c80200288aee955ac6f214ce72363e992c4cb572ed9529ef59f9a059bd67.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025012922010_2ca2c80200288aee955ac6f214ce72363e992c4cb572ed9529ef59f9a059bd67" data-rendition-name="original" width="1400" height="787" loading="lazy" alt="Škola u Bijelom Polju"> </figure>  Šestogodišnja Hana Sijarić jedini je đak ove škole, a njen učitelj Rifat Beganović, prijatelj i vodič kroz prve korake obrazovanja. Oni zajedno prkose zaboravu, tišini i surovim uslovima koji su od ovog kraja otjerali na desetine porodica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012922010_7cc7e1aeb83df5a706809be984f5eac12c5d25f8e105d0dd310092b192ac4cba.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025012922010_7cc7e1aeb83df5a706809be984f5eac12c5d25f8e105d0dd310092b192ac4cba" data-rendition-name="original" width="1400" height="787" loading="lazy" alt="Škola u Bijelom Polju"> </figure>  „Preko trideset porodica se iselilo iz ovog sela,“ kaže učitelj Rifat, koji već deset godina ima samo po jednog učenika. „Roditelji su suočeni sa teškim zimskim uslovima, neočišćenim putevima i lošom infrastrukturom. To ih tjera da potraže bolji život negdje drugo.“ <h2>Jedan đak, jedan prijatelj</h2> Hana svakog dana dolazi u školu, gdje je pored tople furune čeka njen učitelj. Dani su ispunjeni učenjem, razgovorima i međusobnim povjerenjem. „Malo pišemo, malo učimo, i pričamo“, kaže Hana, sa osmijehom koji odaje njenu skromnu, ali vedru prirodu. Rifat Beganović već tri decenije predaje u rodnom selu. Ispričao nam je kako se samoća uvukla u prostranstva koritske visoravni. Najteže je zimi, kada snijeg zavije puteve, a kretanje postane gotovo nemoguće. Do matične škole, gdje učenici iz područnog odjeljenja nastavljaju školovanje od petog razreda, vodi 10 kilometara duga staza.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012922010_1c458c0af91db68e4cdc466f3d3e97d1db095ff18ab8107bcb75fca4a6c8aee7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012922010_1c458c0af91db68e4cdc466f3d3e97d1db095ff18ab8107bcb75fca4a6c8aee7" data-rendition-name="original" width="1400" height="787" loading="lazy" alt="Škola u Bijelom Polju"> </figure>  „Prevoz je vrlo teško obezbijediti“, objašnjava Milko Đalović, direktor osnovne škole „Milomir Đalović“. „Zamislite dijete koje mora da pređe 5,5 kilometara u jednom pravcu kroz ovakve uslove.“ <h2>Zvono koje donosi tišinu</h2> Za razliku od drugih škola, gdje zvono označava odmor i donosi smijeh i igru među đacima, u ovoj školi taj trenutak je tišina koju dijele učitelj i njegov jedini đak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012922010_18c6fc568db6592e3ccfe905cf68b0da9f1fddfe0a93c1305ca10ab156aebc9a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025012922010_18c6fc568db6592e3ccfe905cf68b0da9f1fddfe0a93c1305ca10ab156aebc9a" data-rendition-name="original" width="1400" height="787" loading="lazy" alt="Škola u Bijelom Polju"> </figure>  Pauze između časova koriste za igru I po koji slatkiš koji donese učitelj ili nastavnica engleskog jezika koja dolazi jednom nedjeljno. Hana se raduje odlasku u školu, ali priznaje da joj ponekad nedostaje društvo vršnjaka. Njena mlađa sestra povremeno joj pravi društvo u školi ali prava radost za Hanu je odlazak u grad, jer kako kaže, tada joj mama I tata kupe poneku sitnicu. I dok Hana sanja o velikom svijetu, učitelj Rifat sa zebnjom razmišlja o sljedećoj godini. Hoće li ostati bez ijednog đaka?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012922010_758ebcaae95e50d34afdd574c4cf3800b22264f2f46655e03942e64b48992a16.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025012922010_758ebcaae95e50d34afdd574c4cf3800b22264f2f46655e03942e64b48992a16" data-rendition-name="original" width="1400" height="787" loading="lazy" alt="Škola u Bijelom Polju"> </figure>  „Ovo nije samo priča o školi i jednom đaku“, kaže Beganović. „Ovo je priča o zaboravu i nebrizi. Ako se ništa ne promijeni, posljednji glasovi ovih krajeva mogli bi zauvijek utihnuti.“ Pustoš sela Negobratina, loši putevi i škole sa samo jednim đakom najbolji su podsjetnik na to koliko je važno posvetiti pažnju onima koji i dalje žive i rade u najudaljenijim dijelovima zemlje a koji su, očigledno, zaboravljeni od onih kojima je moralna I poslovna obaveza da o njima brinu.

Jedna škola, jedan učitelj i jedan đak

Njemački parlament danas je, uprkos oštrom protivljenju kancelara Olafa Šolca, usvojio restriktivan predlog opozicionih demohrišćana o migraciji i azilu.
Predlog je usvojen uz pomoć glasova desničarske Alternative za Njemačku, sa 348 poslanika koji su glasali za, 345 protiv i deset uzdržanih, prenosi Tanjug.
Predlog nije pravno obavezujući za vladu, ali će povećati pritisak da se preduzme akcija u vezi sa migracijom.
On sadrži pet tačaka i poziva vladu da ponovo uvede stalne kontrole na granicama, da blokira “sve pokušaje ilegalnog ulaska u zemlju uz de fakto uvođenje zabrane” svima onima koji pokušavaju da uđu u Njemačku bez važećih dokumenata, čak iako zatraže zaštitu, odnosno azil.
Prijevremeni parlamentarni izbori u Njemačkoj biće održani 23. februara, pošto je Šolc izgubio glasanje o povjerenju u decembru.

Bundestag usvojio predlog opozicije o strožoj migracionoj politici

Televizija E, iako komercijalni medij, izdvaja se od drugih po načinu izvještavanja i zastupljenosti tema vezanih za ranjive grupe - ocijenila je Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.
Ona je, gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E, poručila da je odgovornost i obaveza države da promoviše model pristupa koji je zasnovan na ljudskim pravima.
- Posebno imajući u vidu zakonske obaveze medija koji se finansiraju iz budžeta građanki i građana, da izvještavaju o takozvanim ranjivim kategorijama, pa među njima i o osobama sa invaliditetom - kazala je Vujačić.
Zabrinjavajuće je, smatra ona, malo medijskog sadržaja koji je posvećen ranjivim grupama - kojeg je po analizi Agencije za audio i vizuelne medijske usluge svega dva posto u televizijskim programima nacionalnih emitera.
- Jako je značajno što je agencija uradila takvu vrstu analize, i dobro bi bilo da u narednom periodu makar ih imamo na godišnjem nivou, kako bi mogli porediti sa ovom trenutnom, jer nam je, zaista, nešto takvo dugo vremena falilo, posebno imajući u vidu zakonske obaveze medija koji se finansiraju iz budžeta građanki i građana, da izvještavaju o takozvanim ranjivim kategorijama, pa među njima i o osobama sa invaliditetom - rekla je Vujačić.
U medijima su, konstatuje ona, najzastupljenija politika i političari, ali i nasilje. Zato se, dodaje Vujačić, postavlja pitanje koliko su i u okviru te teme obuhvaćene ranjive kategorije.
- U &nbsp;ovom izvještaju Agencije se spominju žene žrtve nasilja, pored osoba sa invaliditetom, Roma i Egipćana, LGBTIQ populacija, i one kategorije u socijalnom riziku, u riziku od siromaštva, što govori u prilog činjenici da, po mom dubokom uvjerenju, je država tu dosta odgovorna, ne samo mediji, koji ne izvještavaju dovoljno. Komercijalnim medijima ne mogu dati neku vrstu zamjerke, možda bih mogla, i voljela, da su i kod njih, kod pojedinih, zastupljene sve ove kategorije, uključujući osobe sa invaliditetom, tu se vi izdvajate, iako ste komercijalni medij, ja to moram zaista istaći, što vas odvaja na neki način, bez obzira na način finansiranja - istakla je Vujačić.
Država je, podvlači, odgovorna jer bi morala da stvori takav ambijent za medije - da afirmiše, da promoviše i da omogući medijima da u većoj mjeri izvještavaju o onome što su pitanja ljudskih prava svih ugroženih grupa.
- A kad su u pitanju osobe sa invaliditetom, javni i medijski emiteri koji se finansiraju iz budžeta su obavezni o njima da izvještavaju, a u tom izvještaju iz Agencije se vide procenti, i oni su u tom segmentu za mene neprihvatljivi i niski - poručila je Vujačić.
Po istraživanju Agencije za audio i vizuelne medijske usluge Televizija E je zauzela drugo mjesto. Vujačić cijeni da nije toliko važan procenat zastupljenosti koliko jeste zastupljenost tema.
- Kad su u pitanju osobe sa invaliditetom definitivno medijsko izvještavanje nije raznovrsno u onoj mjeri u kojoj bi trebalo biti, kad to kažem mislim da se mediji često fokusiraju na ono što je dominantan odnos javnosti prema određenim kategorijama ljudi, u ovom slučaju osobama sa invaliditetom, nama se generalno ne pripisuju sve oblasti interesovanja koji su pripisuju drugim građankama i građanima - navela je ona.
Za njih se, kaže, često misli da ih zanimaju neka socijalna pitanja, obrazovanje, eventualno zaposlenje.
- Ali sporadično, dok se vrlo rijetko izvještava o temama kao što je, na primjer, porodični život osoba sa invaliditetom, kao što je generalno osnaživanje osoba sa invaliditetom za samosvjesnost, aktivizam, za pitanja samoodređenja osoba sa invaliditetom, samoprihvatanja invalidnosti, i sva ona pitanja koja dovode do toga da li su osobe sa invaliditetom danas vidljive u crnogorskom društvu, ili ne, i zbog toga sam, na kraju krajeva rekla da je, takođe, odgovornost države da ona ono što je njena obaveza promoviše, model pristupa zasnovan na ljudskim pravima - zaključila je Vujačić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSgZ7oK_nKLw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujačić: Televizija E se izdvaja, rijetka koja među komercijalnim medijima izvještava o ranjivim kategorijama

U saradnji sa Rudarskim fakultetom urađen je projekat miniranja, sprovedena javna nabavka, izabran jedini prijavljeni izvođač radova. U ugovoru o izvođenju radova su precizno definisani svi tehničko-finansijski uslovi i obaveze obje strane u skladu sa dinamikom realizcije projekta – saopšteno je Portalu ETV iz Rudnika uglja Pljevlja, na pitanja koja smo im uputili zbog sumnji naših nezvaničnih izvora o mogućim zloupotrebama tendera za radove za izmještanje korita Ćehotine, odnosno sklapanja ugovora sa pljevaljskom kompanijom „Mining Mont“ vrijednog 580.000 eura. Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrde, da osim što je vrijednost ugovorenih radova enormno veća od stvarne vrijednosti, kažu i da su sve poslove koji su povjereni ovom preduzeću mogli da urade zapošljeni u Rudniku uglja. Osim toga, ukazuju i na činjenicu da je vlasnik izabrane kompanije Velizar Anđelić, bivši savjetnik izvršnog direktora Rudnika, te da se radi o „namještanju posla“.&nbsp; <h2>Rudnik pozajmljuje vozilo i eksploziv&nbsp;</h2> - Navedene finansijske vrijednosti, od kako kažete vašeg izvora, a tiču se plaćanja od strane RUP-a izvođaču, predstavljaju pogrešno tumačenje ugovora i cifara – kategorični su iz Rudnika. Objašnjavaju da se „radi o sredstvima koja su obezbijeđena od strane kompanije u slučaju da izvođač ne ispuni projektne obaveze što će, u tom slučaju, umanjiti iznos plaćanja RUP-a i predstavlja jednu vrstu garantnih sredstava za završetak projekta“. Kažu i da je to uobičajena ugovorna praksa u ovakvim ugovorenim poslovina. - Da pojednostavimo, nijedan urađeni posao od naše strane neće biti dodatno naplaćen izvođaču, a svaka usluga Rudnika ukalkulisna je u tenderom ponuđenu cijenu – ističu oni u odgovorima Portalu ETV. Kategorični su da je „ovakva odluka omogućila RUP-u nastavak redovne eksploatacije uglja, istovremeno garantujući kvalitet i sigurnost radova na izmještanju rijeke Ćehotine“. Napominju da je miniranje počelo uz strogo praćenje detaljnih seizmičkih mjerenja. - Bez stabilnog rada Rudnika uglja i Termoelektrane „Pljevlja“ nema ni energetske stabilnosti Crne Gore. Ovaj projekat se mora završiti u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije do kraja građevinske sezone tekuće godine. Radovi su kasnili zbog dobijanja UT uslova 2019. godine, po kojima projekat nije mogao biti realizovan. Paralelno sa radovima na iskopu uglja i otkrivci, po dobijanju dozvole novi menadžment je kreno sa radovima na iskopu novog korita rijeke Ćehotine. Vrijednost projekta koji je podijeljen u tri faze je 20 miliona eura sa PDV-om – saopštili su iz Rudnika Portalu ETV i istakli da za sada svi radovi idu planiranom dinamikom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836" data-rendition-name="original" width="768" height="484" loading="lazy" alt="Rudnik uglja"> <figcaption>TVRDE DA NEMA „NAMJEŠTENIH TENDERA“: Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  Naši nezvanični sagovornici, međutim, tvrde da je tender „namješten“ kompaniji „Mining Mont“ i ističu da ta firma ne zadovoljava elementarne uslove za posao koji je dobila - nema takozvano anfo vozilo (mobilno vozilo za prevoz opasnih materija, sredstava za miniranje), ali da nemaju ni svoj eksploziv, te da koriste vozilo i eksploziv Rudnika. Prema njihovim tvrdnjama postoje sumnje u korupcijiu i za tender raspisan 31. decembra prošle godine, jer se, kako objašnjavaju, traži izvođenje radova koji su već završeni, a uradili su ih radnici Rudnika, tako da će kompanije koje na tenderu budu izabrane za te poslove dobiti novac za nešto što neće raditi?! <h2>Tri faze projekta&nbsp;</h2> Iz Rudnika uglja, s druge strane, sve te tvrdnje negiraju i pozivaju na saradnju i razumijevanje za projekat koji je, kako ističu, od najvećeg državnog značaja. Prva faza, prema njihovim riječima, jedna je od najzahtjevnijih u projektu. Obuhvata dužinu od 500 metara i prostor od brane Durutovići do izlaska iz brane u okviru koje se nalazi krečnjački masiv.&nbsp; - Takav iskop zahtijeva primjenu miniranja ili bagera opremljenih hidrauličnim čekićem. Utvrđeno je da bi predviđeno trajanje radova ovom metodom iznosilo skoro godinu, što bi ugrozilo dinamiku eksploatacije uglja, definisanje rokova izmještanja korita rijeke Ćehotine tokom ekološke rekonstrukcije TE „Pljevlja“, a time bi se ugrozila stabilnost energetskog sistema Crne Gore – objasnili su oni odluku da Rudnik iskop prepušti drugoj kompaniji. Grupa za bušačko-minerske radove RUP-a, tvrde, nije bila u mogućnosti da preuzme ovaj posao zbog njenog obima i specifičnosti, vremenskog roka, kao i postojećeg opterećenja redovnim obavezama na otkrivci i eksploataciji uglja. - S obzirom na blizinu rječnog korita, groblja i objekta - brana Durutovići, bušačko-minerski radovi zahtijevaju poseban oprez, u skladu sa regulativom, kako bi se ispoštovala propisana geometrija bušenja, a uticaj miniranja na branu i korito sveden na minimum – ističu oni. Na osnovu analize obima i složenosti radova predviđenih za izmještanje rijeke Ćehotine, kako su naglasili, kao i trenutnog stanja radne opterećenosti grupe za bušenje i miniranje Rudnika uglja, donešena je odluka da se raspiše tender za izvođenje tih radova sa eksternim izvođačima, potrebnim kapacitetima i stručnom spremom, dok će Rudnik uglja pružiti svu tehničku podršku, uključujući obezbjeđenje „anfo vozila“ za pripremu eksplozivne smjese.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Druga faza obuhvata iskop korita rijeke u dužini od 2,5 km. Do sada je mehanizacija RUP-a skoro završila poslove na iskopu novog korita rijeke Ćehotine, što će dovesti do značajnih ušteda u odnosu na ranije projektovanu cijenu i vrijeme završetka radova – naglašavaju u pisanim odgovorima na naša pitanja. Treća faza projekta, kako kažu, je uliv u korito rijeke Ćehotine.&nbsp; - Na tom dijelu imali smo izuzetno zahtjevne poslove izmještanja nadzemne i podzemne infrastrukture. Krenuli smo i u betoniranje pomenutog dijela korita, a 30 odsto armature na kompletnom projektu biće ugrađeno u okviru ove treće faze. Na pomenutim pripremnim radovima angažovana je mehanizacija RUP-a kako zbog uštede vremena prilikom izvođenja radova, tako i finansijskih ušteda u okviru projekta – pišu iz RUP-a. <h2>Tender pripremala komisija od 16 članova</h2> Napominju, da je „za preostali dio radova na projektu tenderska procedura, urađena od 16 članova komisije, u toku“ i nadaju se da će početkom februara izabrati kvalitetnog izvođača za preostale radove.&nbsp; - Napominjemo da, kada govorimo o rezervama uglja, treba istaći da će one biti nezadovoljavajuće za normalan rad TE „Pljevlja“ u 2026. godini ukoliko se realizacija projekta izmještanja toka rijeke Ćehotine ne završi u planiranom roku – upozoravaju oni. Svjesni su, kako kažu, da će im sumnje, špekulacije i pogrešna tumačenja podatka u ovom projektu predstavljati dodatno opterećenje. - Ipak, u cilju pravilnog informisanja javnosti spremni smo sve da dodatno pojasnimo i odgovorimo – zaključili su iz RUP-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Vlada je u julu prošle godine usvojila je prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000. Sva tri tendera biće zatvorena 31. januara. Proizilazi da će izmještanje Ćehotine znatno prevazići i iznos od 20 miliona eura. Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20, kao ni zašto je raspisan tender za iznajmljivanje mehanizacije, vrijedan 300.000 eura. Ostavili su nas i bez odgovora na pitanje da li je tačno da se tenderom traže izvođači radova i za poslove koje su već završile ekipe Rudnika u koritu Ćehotine.

Miniranje korita radi privatna kompanija, jer rudari imaju važnijeg posla

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović danas je na svoj način obilježio Bogojavljenje - zaranjajući u krstionicu par puta - uz riječi „vaistinu se javi“. Video snimak koji tome svjedoči objavljen je na Fejsbuk stranici „Vojvoda Momcilo“.
Zaranjanje u krstionicu u zatvorenim crkvama ili manastirima za Bogojavljenje zvanično nije običaj u pravoslavnoj tradiciji - već je krstionica namijenjena za obrede krštenja.
Običaj zaranjanja u vodu na ovaj dan se uglavnom odvija u otvorenim vodama: poput rijeka, jezera, mora - koje simbolizuju rijeku Jordan - u kojoj je, kako se vjeruje, kršten Isus Hrist.
U ovom maniru Bogojavljenje obilježava i ruski predsjednik Vladimir Putin.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FN0_cDSfqQdc%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mujović na svoj način obilježio Bogojavljenje

Čelnici Vlade Crne Gore pokušavaju, još od drugog studentskog protesta 16. januara, da preko ljudi iz Agencije za nacionalnu bezbjednost kao i njihovih kolega iz srpske BIA, saznaju da li postoji direktna veza između studentskih protesta u Srbiji i neformalne grupe ,,Kamo śutra”, ali i tragaju za informacijama - koja inostrana ekipa savjetuje organizatore.&nbsp; Nakon konsultacija u vrhu parlamentarne većine, ali i informacija koje su dobili od povjerljivih ljudi iz crnogorske i srpske službe, Andrija Mandić, Milojko Spajić, Aleksa Bečić, saglasni su sa ocjenom Aleksandra Vučića da iza studentskih protesta u Srbiji stoji, kako kažu, inostrani faktor koji kreira scenario ,,obojene revulucije”.&nbsp; Iako je ključni target studenstkih protesta u Srbiji, rušenje vlasti Vučićeve Srpske napredne stranke koja kontroliše sve pore društvenog života, politička elita na vlasti u Crnoj Gori strahuje od sindroma ,,spojenih sudova”, odnosno da bi – u slučaju pada Vučićevog režima – neminovno došlo do urušavanja vlasti u Crnoj Gori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010148_830c06e87691853c439ac22bccd50367e4b70ac5d34c00618b3cd0b1788c8f1a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125010148_830c06e87691853c439ac22bccd50367e4b70ac5d34c00618b3cd0b1788c8f1a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="ZAHTJEVI: Sa studentskog protesta 16. januara"> <figcaption>ZAHTJEVI: Sa studentskog protesta 16. januara(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>ANB I SUDENTSKI PROTESTI&nbsp;</h2> Nakon što je neformalna studentska grupa ,,Kamo śutra” zatražila od premijera Milojka Spajića da do 1. februara prezentuje - što je sve Vlada konkretno uradila poslije masakra na Cetinju - u vrhu parlamentarne većine smatraju da je to dio šireg plana. Poslije tog termina, kažu izvori Portala ETV i Televizije E, u Vladi smatraju da će uslijediti novi zahtjev, ovog puta ne za ostavkama Alekse Bečića i Danila Šaranovića, već - javni ultimatum premijeru Spajiću da smijeni funkcionere Demokrata.&nbsp; Prvobitni narativ, koji su širili funkcioneri Demokrata da iza organizacije studentskih protesta stoji ekipa Mila Đukanovića, vlasnici Bemaksa, pa i neki kriminalni klanovi pokazao se apsolutno pogrešnim, neistinitim, ali i politički kontraproduktivnim. Sada su Spajić, Krvavac, i ostali iz PES-a dobili – direktno od Marka Parezanovića iz BIA, ali i od Zorana Koraća &nbsp;- informacije da iz sjenke neki strani eksperti pomažu proteste, pa je promijenjena i taktika djelovanja.&nbsp; <h2>KORAĆ KAO SPAJIĆEV ,,INFORMATOR”</h2> Prema izvorima iz naše redakcije, savjetodavnu ulogu Spajiću oko aktuelne situacije imao je i Zoran Korać, nekadašnji miljenik režima Slobodana Miloševića koji je davne 1996. godine pobjegao iz Srbije u inostranstvo, a ,,skrasio se” u SAD. Poslije nekog vremena je svoje zapadne veze stavio na raspolaganje, prvo Miloradu Dodiku, a potom - kako kažu izvori Portala ETV – Aleksandru Vučiću. Sastajao se više puta i sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010148_6b70a17aafa84b862037afffc0c7694138fb109c330e2b0cffc280974958e240.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125010148_6b70a17aafa84b862037afffc0c7694138fb109c330e2b0cffc280974958e240" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UTICAJ: Zoran Korać"> <figcaption>POSREDNI UTICAJ: Zoran Korać(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Upravo je Korać direktno potvrdio da ekipa Amerikanaca pomaže u organizaciji protesta, uz napomenu da djeluju mimo zvanične američke administracije, ali da imaju izuzetan uticaj u pojedinim moćnim krugovima na Zapadu – kaže izvor Portala ETV koji ima višedecenijski staž u obavještajnom sektoru, još iz vremena državne zajednice Srbija i Crna Gora. &nbsp; Nakon dva sastanka sa ljudima iz obavještajnih službi, u vrhu 44. Vlade Crne Gore smatraju da nije slučajnost što se akcije crnogorskih studenata, iako su znatno manjeg obima i slabije organizovane, u mnogo čemu podudaraju sa onima u Srbiji. Iz srpske BIA dobili su potvrdu informacija da organizatori protesta u Srbiji dobijaju korisna uputstva od iskusnih inostranih, američkih savjetnika.&nbsp; Zato i Vučić ponavlja narativ o obojenoj revoluciji, a ljudi iz BIA su sva &nbsp;ta saznanja prenijeli kolegama iz crnogorske službe. Početkom sedmice Spajić i Krvavac, kao i još nekoliko ljudi iz vlasti, imali su razgovore sa rukovodstvom ANB-a i naložili da pokušaju otkriti i ko stoji iza crnogorskih studenata i koji su im naredni potezi. <h2>AKCIJA U TRI PRAVCA</h2> U vrhu parlamentarne većine postoji strahovanje da će se studentska akcija odvijati u tri pravca koje nije moguće lako zaustaviti niti preduprijediti političke posljedice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010148_d000263a7178b921d9de1cf5b5b166c444a3dcb64633516e18289d7a6224bd25.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125010148_d000263a7178b921d9de1cf5b5b166c444a3dcb64633516e18289d7a6224bd25" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="TEŠKI ZADACI: Ivica Janović, čelnik ANB-a"> <figcaption>TEŠKI ZADACI: Ivica Janović, čelnik ANB-a</figcaption> </figure>  Kako su protesti u Crnoj Gori krenuli nakon masakra na Cetinju, pedesetak dana kasnije u odnosu na akcije srpskih studenata, neke ovdašnje studentske akcije praktično su prekopirane od kolega iz Srbije.&nbsp; Zato su čelnici izvršne vlasti, na sastanku održanom prije pet dana u zgradi Vlade Crne Gre, dali nalog novom direktoru ANB-a Ivici Janoviću da njegovi ljudi provjere hoće li se, po ugledu na srpske studente, u protestna okupljanja uključiti i podgorički srednjoškolci.&nbsp; Istovremeno, tražena je provjera da li su neke privatne kompanije, baš kao u Srbiji, odlučile da logistički pomognu studentska okupljanja u Crnoj Gori. Kao treća bitna informacija, traženo je da ANB provjeri je li moguće, preko roditelja organizatora studentskih protesta, uticati na destabilizaciju ekipe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010152_e4bdec52e84e0a801405eb54186d544d4d89cfa7fd24f6fcd67fe202b0b7e9a9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250125010152_e4bdec52e84e0a801405eb54186d544d4d89cfa7fd24f6fcd67fe202b0b7e9a9" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="OSTAVKE ILI SMJENE: Bečić i Šaranović"> <figcaption>OSTAVKE ILI SMJENE: Bečić i Šaranović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>MUKE U KARAĐORĐEVOJ 2</h2> Na sastanku održanom u zgradi Vlade, koji je bio neformalnog karaktera, Spajić i Krvavac dali su nalog svim ljudima iz PES-a koji su raspoređeni u državnoj administraciji da naprave procjene, svako u svojem resoru, kako državni službenici i namještenici gledaju na studentske proteste i da li ih podržavaju. Prema nekim prvim informacijama, čelnike PES-a je zabrinula informacija da dio Vladinih službenika sa prilično simpatija gleda na studenstka okupljanja.&nbsp; Sadašnja je procjena da bi nastavak protesta i povećanje broja okupljenih moglo da ima teže posljedice, prvenstveno na stav država Kvinte prema stabilnosti političke situacije u Crnoj Gori, ali i sposobnosti Vlade Milojka Spajića da stvari drži pod kontrolom.&nbsp; - Nakon sastanka u Vladi Crne Gore organizovanog 18. januara, dva dana poslije velikog protesta ispred zgrade MUP-a i Vlade, premijer Milojko Spajić, šef kabineta Branko Krvavac, kao i Spajićev ujak Sreten Kankaraš, saglasili su se da je vlast suviše inertna. Istovremeno je ocijenjeno da Aleksa Bečić i Danilo Šaranović ne žele da podnesu ostavke i da zbog toga ne treba očekivati da će protesti protiv neodgovornosti vlasti jenjavati – kaže izvor Portala ETV I televizije E iz vrha PES-a. Iako okupljanja u Podgorici djeluju bezazlenije od onih u Beogradu, prve procjene vrha ANB-a je da će studenti, možda već na večerašnjem okupljanju dati rok premijeru Spajiću i Vladi Crne Gore do kada treba, ako neće da daju ostavke, da budu razriješeni Aleksa Bečić i Danilo Šaranović. Kako funkcioneri Demokrata ne žele dobrovoljno otići sa položaja, to otvara prostor za krizu funkcionisanja Vlade i parlamentarne većine. &nbsp;

Državljaninu Australije zadržavanje do 72 sata jer je prijetio sinu da će ga ubiti

Tagovi

Osnovni sud traži prelazno rješenje za uvećanje zarada sudijama

Jedna škola, jedan učitelj i jedan đak

Bundestag usvojio predlog opozicije o strožoj migracionoj politici

Vujačić: Televizija E se izdvaja, rijetka koja među komercijalnim medijima izvještava o ranjivim kategorijama

PRATITE TVe UŽIVO