<article>Beranac A.L. (28) osuđen je na zatvorsku kaznu od 21 dan je odbio test na droge.Njemu je suđeno u hitnom postupku, nakon što ga je kao taksi vozača rano jutros, oko 2:15 sati, na lokalnoj saobraćajnici u Budvi kontrolisala patrola policije.- Tom prilikom A.L. je odbio da se podvrgne testu na prisustvo opojnih droga u organizmu - navedeno je u saopštenju Suda za prekršaje u Budvi.Uz zatvorsku kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca kao i maksimalan broj kaznenih bodova.</article>

Beranac A.L. (28) osuđen je na zatvorsku kaznu od 21 dan je odbio test na droge.
Njemu je suđeno u hitnom postupku, nakon što ga je kao taksi vozača rano jutros, oko 2:15 sati, na lokalnoj saobraćajnici u Budvi kontrolisala patrola policije.
- Tom prilikom A.L. je odbio da se podvrgne testu na prisustvo opojnih droga u organizmu - navedeno je u saopštenju Suda za prekršaje u Budvi.
Uz zatvorsku kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca kao i maksimalan broj kaznenih bodova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sud za prekršaje Budva

taksista

zatvorska kazna

test na drogu

Hronika

Budva: Taksista odbio test na droge, osuđen na 21 dan zatvora

Na putu Podgorica - Nikšić trenutno se saobraća otežano zbog nevremena.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgGSdY45VI5U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Zbog snijega su na djelovima puta formirane kolone.

(VIDEO) Zbog nevremena otežan saobraćaj na putu Podgorica - Nikšić

Državljanin Srbije D.D. (43) uhapšen je na Graničnom prelazu Ranče pošto je policija kod njega pronašla više od 22 grama kokaina i utvrdila da je vozio pod dejstvom droga.
- Nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, D.D. je, po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - kazali su u policiji.
Od D.D. su privremeno oduzeti mobilni telefon, pasoš i vozačka dozvola.

Državljanin Srbije uhapšen na GP Ranče: Vozio drogiran, pronađeno više od 20 grama kokaina

Cijene dionica na svjetskim berzama prošle godine su u prosjeku porasle oko 20 odsto, vrijednost zlata zabilježila je najveći godišnji skok u 46 godina, dolar je oslabio prema korpi valuta više od devet odsto, a cijene nafte oko 20 odsto.&nbsp;
Cijene dionica na berzama prošle godine su snažno ojačale, bez obzira na to što rast najvećih svjetskih ekonomija nije bio posebno impresivan i što je Vašington uveo carine na sav uvoz u SAD, prenosi SEEbiz.
MSCI indeks svih svjetskih berzi, koji obuhvaća dionice više od 2,5 hiljade kompanija, porastao je prošle godine 21 odsto i krajem godine dostigao rekordni nivo od 1.024 boda.
Pritom je na Wall Streetu Dow Jones indeks porastao oko 13 odsto, S&amp;P 500 oko 16,4 odsto, a Nasdaq 20,4 odsto.
U aprilu je S&amp;P 500 indeks bio na ivici tržišta medvjeda, jer je pao gotovo 20 odsto ispod rekordnog nivoa, nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo carine na gotovo sav uvoz u SAD. To je uzdrmalo svjetske berze, jer su se ulagači plašili trgovinskog rata između SAD-a i Kine, ali i EU.
Situacija se postupno smirila, Vašington je s nekim zemljama potpisao trgovinske sporazume, s nekima nije, a ta tema je vremenom pala u drugi plan.
Od maja do kraja godine berzanski indeksi su snažno porasli, najviše zahvaljujući nastavku euforije oko razvoja vještačke inteligencije, pa su najviše rasle cijene dionica tehnoloških kompanija.
Posljednjih mjeseci tehnološki sektor je vrlo nestabilan, jer se ulagači boje da su cijene dionica nakon dugotrajnog rasta previsoke, a dugovi kompanija preveliki.
Podršku najvećoj svjetskoj berzi pružilo je i smanjenje kamatnih stopa američke centralne banke.
Zbog slabosti tržišta rada Fed je od septembra do decembra kamatne stope smanjio u tri navrata, svaki put za po 0,25 procentnih bodova. Zahvaljujući tome nastavljena je vladavina bikova na tržištu, koja započela u oktobru 2022.
Evropske berze takođe su snažno porasle. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica ojačao je 16,6 odsto i dostigao je rekordne nivoe, iznad 590 bodova.
Po rastu je prednjačio madridski IBEX indeks, sa skokom od gotovo 50 odsto. Slijedio je italijanski FTSE MIB indeks s rastom od 31,5 odsto, što je njegov najveći skok od 1998. godine.
Njemački DAX indeks porastao je oko 23 odsto, zahvaljujući podsticajnim mjerama Vlade, od fiskalnih podsticaja do ulaganja u infrastrukturu.
Londonski FTSE indeks ojačao je oko 22 odsto, dok je najmanji rast zabilježio pariški CAC indeks, oko 10,5 odsto, zbog političke krize te rasta budžetskog deficita i javnog duga.
Na evropskim berzama najveći dobitnik je prošle godine bio finansijski sektor, s rastom od 67 odsto, zahvaljujući relativno stabilnom poboljšanju ekonomije, većem broju spajanja i preuzimanja te smanjenju kamata Evropske centralne banke.
Snažno je, 56.5 odsto, porastao i odbrambeni sektor, jer su članice EU najavile pojačana ulaganja u naoružanje zbog prijetnji iz Rusije.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica prošle godine je porastao 27 odsto, najviše od 2017. godine, uglabnom zahvaljujući rastu cijena dionica proizvođača čipova i drugih tehnoloških kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju.
Južnokorejski Kospi indeks skočio je 76 odsto, dok su cijene dionica u Šangaju porasle 18 odsto, a u Hong Kongu 28 odsto. Japanski Nikkei indeks ojačao je 26 odsto.
Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle godine je pala 9,4 odsto, najviše od 2017. godine. To je posljedica smanjenja kamata Feda, smanjenja razlike između kamatnih stopa na dolar i druge važne valute, političke nesigurnosti, zabrinutosti ulagača zbog fiskalnog deficita, kao i pitanja nezavisnosti Feda s obzirom na stalne pritiske američkog predsjednika Donalda Trumpa na centralnu banku.

Svjetske berze lani solidno rasle

Trenutno sve ide u prilog negaciji istorije i na mlin Mandiću i Kneževiću, izbori 2027. biće novo crnogorsko „biti ili ne biti“

CIA je procijenila da Ukrajina nije ciljala rezidenciju koju koristi ruski predsjednik Vladimir Putin u nedavnom napadu dronovima na sjeveru njegove zemlje, prema navodima američkih zvaničnika za SiEnEn (CNN).
Ovom procjenom je dovedena u pitanje tvrdnja koju je ruski lider iznio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu tokom telefonskog razgovora u ponedjeljak.
Direktor CIA-e Džon Retklif u srijedu je upoznao Trampa s tom procjenom, rekli su zvaničnici.
Rusija je u ponedjeljak javno iznijela optužbe da je Ukrajina pokušala pogoditi Putinov dom, a Tramp je novinarima rekao da mu je Putin to prenio tokom telefonskog razgovora.
U tom trenutku Tramp je rekao da ga je navodna akcija uznemirila, ostavljajući dojam da vjeruje ruskom lideru, iako je Ukrajina odlučno negirala da stoji iza bilo kakvog takvog napada.
- Ne sviđa mi se to. To nije dobro - rekao je Tramp, navodeći da je bio "veoma ljut" kada je čuo tu tvrdnju.
Priznao je da je "moguće" da je optužba lažna i da se takav napad nije dogodio, ali je potom dodao da mu je "Putin rekao da je to istina".
Izvori su naveli da je Retklif kasnije obavijestio Trampa da CIA ne vjeruje da je tvrdnja tačna.
Putinova tvrdnja o napadu, kao i naknadna američka procjena da ona nije tačna, pojavile su se u trenutku intenzivnih razgovora koje predvodi Tramp sa svojim izaslanicima s ciljem okončanja rata u Ukrajini.
Putin je iznio ovu optužbu dan nakon što se Tramp sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Mar-a-Lagu, te je nakon tog sastanka djelovao optimistično u pogledu napretka ka posredovanju mira u sukobu.
Neki evropski zvaničnici rekli su da je ova tvrdnja pokušaj Putina da sabotira mirovne napore, a da pritom ne izazove Trumpov bijes.
Drugi su takođe doveli u sumnju rusku tvrdnju. Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kalas izjavila je u srijedu da je riječ o "namjernom skretanju pažnje".

CIA demantovala Putina, ali i Trampa: Ukrajina nije izvela napad na Putinovu rezidenciju u Moskvi

Najmanje 10 osoba je stradalo, a nekoliko ih je povrijeđeno u eksploziji koja se dogodila u baru, u poznatom švajcarskom skijalištu Krans-Montana, potvrđeno je za Sky News.
Zvanično je potvrđeno da je najmanje 10 poginulih, međutim policija strahuje da su zapravo desetine ljudi poginule, a da ih je oko 100 povrijeđenih. Među poginulima ima i stranih državljana.
Eksplozija se dogodila u 01:30 sati po lokalnom vremenu, tokom proslave Nove godine u baru Constellation, čiji je kapacitet oko 300 ljudi.
Policija i druge hitne službe su odmah stigle na teren, angažovan je i helikopter, a bolnice rade u vanrednoj situaciji.
- Hitne službe su u punom jeku i hrabro rade. Bolnice širom zemlje suočavaju se s prilivom povrijeđenih ljudi - rekao je sekretar Stefan Ganzer.
Uzrok eksplozije i požara još nije poznat, ali je policija isključila mogućnost terorizma. Lokalni mediji navode da bi potencijalni razlog mogla biti pirotehnika koja je korištena tokom koncerta. Vlast je kazala da je prerano za takve odgovore i da su pokrenuli istragu.
S obzirom na ozbiljnost situacije, Državno vijeće je aktiviralo klauzulu o "vanrednoj situaciji" kako bi lakše koordinirali operacije. Na terenu je raspoređeno 140 pripadnika hitnih službi, 10 helikoptera i 40 vozila hitne pomoći.

Najmanje 10 mrtvih u eksploziji u švajcarskom skijalištu, policija strahuje da je taj broj mnogo veći

Tokom novogodišnje noći istorijsku crkvu Vondelkerk u Amsterdamu zahvatio je požar usljed čega je u skoro potpuno izgorjela.
Videosnimci očevidaca prikazuju crkvu obavijenu u plamenu i dimu.
Riječ je o Vondelkerk crkvi, koja pripada staroj kulturnoj baštini u blizini Vondelparka u Amsterdamu, a stara je 154 godine. Od 1977. godine ona se koristi za razne događaje, a ranije je služila kao rimokatolička crkva.
Vlast je evakuisala desetine obližnjih kuća, a vatrogasci su kazali kako nisu sigurni da li će moći spasiti crkvu s obzirom na veličinu požara. Djelovi tornja i krova su se urušili, što je ostavilo 90-ak obližnjih kuća bez struje.
Lokalni mediji pišu da je vatra potpuno progutala crkvu.
Trenutno nema izvještaja o potencijalnim žrtvama, a uzrok požara se još istražuje.

Istorijska crkva u Amsterdamu izgorjela u plamenu tokom novogodišnje noći

Kipar danas preuzima šestomjesečno predsjedavanje EU tokom koga će težiti autonomnoj uniji otvorenoj prema svijetu, dok će na planu proširenja promovisati kredibilnu agendu sa ciljem postizanja konkretnih, opipljivih rezultata.
Prioriteti kiparskog predsjedavanje biće autonomija kroz bezbjednost, odbrambenu spremnost i pripravnost, autonomija kroz konkurentnost, autonomnost i otvorenost prema svijetu, autonomna unija vrijednosti koja nikoga ne ostavlja po strani i dugoročni budžet autonomne unije.
U skladu sa prioritetima, moto kiparskog predsjedavanja "Autonomna unija. Otvorena prema svijetu" odražava, kako se navodi na sajtu kiparskog predsjedavanja Evropskom unijom, vizionarski pristup koji kombinuje unutrašnju snagu i nezavisnost sa otvorenošću, saradnjom i globalnim angažovanjem.
U sklopu trećeg prioriteta - Autonomna i prema svijetu otvorena Unija, ističe se da je proširenje EU u centru tog poduhvata.
- Od Ukrajine do Moldavije, od Zapadnog Balkana do Turske, proširenje je najmoćnije geopolitičko oruđe EU. U suštini se radi o proširenju njenog vitalnog prostora bezbjednosti, stabilnosti i mogućnosti - navodi se.
Predstavljajući u decembru prioritete, logo i moto predsjedavanja EU kiparski predsjednik Nikos Hristodulidis rekao da se Evropa i ranije suočavala sa složenim krizama, čak i egzistencijalnom, i da je morala da odgovori razvijajući se. Dodao je da je su nova obilježja intenzitet, pluralizam i kompleksnost izazova.
- Autonomija je sljedeći korak u evoluciji projekta evropske integracije. Potrebna nam je Evropa bez podjela - istakao je kiparski predsjednik.
U vezi proširenja Hristodulidis je rekao da je proširena Unija jača i bezbjednija Unija i da je proširenje geostrateška neophodnost i investicija u evropsku budućnost.
- Zajedno moramo nastaviti da radimo na ponovnom ujedinjenju Evrope. Kiparsko predsjedavanje će marljivo raditi na unapređenju proširenja - istakao je u poruci pred preuzimanje predsjedavanja kiparski predsjednik.
Za vrijeme svog drugog predsjedavanja EU Kipar će, kako je najavljeno, djelovati kao odgovoran i pošten posrednik i blisko sarađivati sa Evropskim parlamentom i Evropskom komisijom kako bi se izazovi pretvorili u prilike i obezbijedilo da ambicije budu praćene akcijama i opipljivim rezultatima.
Svečano otvaranje kiparskog predsjedavanja EU planirano je za 7. januar u Nikoziji.
Kiparskim predsjedavanjem završiče se osamnaestomjesečni program trija predsjedavanja Poljske, Danske i Kipra.
Na kraju juna 2026. Kipar će rotirajuće predsjedavanje Savjetu predati Irskoj.

Budva: Taksista odbio test na droge, osuđen na 21 dan zatvora

Tagovi

(VIDEO) Zbog nevremena otežan saobraćaj na putu Podgorica - Nikšić

Državljanin Srbije uhapšen na GP Ranče: Vozio drogiran, pronađeno više od 20 grama kokaina

Svjetske berze lani solidno rasle

Trenutno sve ide u prilog negaciji istorije i na mlin Mandiću i Kneževiću, izbori 2027. biće novo crnogorsko „biti ili ne biti“

PRATITE TVe UŽIVO