<article>Apelacioni sud Crne Gore odbio je kao neosnovane žalbe branilaca optuženog R. Ć. i potvrdio presudu Višeg suda u Podgorici, kojom je on oglašen krivim za krivično djelo nedozvoljene polne radnje i osuđen na pet godina zatvora. Odluka je donijeta nakon sjednice vijeća održane 4. novembra 2025. godine.Prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici, od 12. juna 2025. godine, optuženom je izrečena kazna zatvora u trajanju od pet godina, uz uračunavanje vremena provedenog u pritvoru. Na ovu presudu žalbe su izjavili branioci optuženog, tvrdeći da je izreka presude nerazumljiva i protivrječna te da su razlozi presude nejasni.Apelacioni sud je, međutim, ocijenio da su takvi navodi neosnovani. Sud je utvrdio da je Viši sud u zakonito sprovedenom postupku pravilno i do izvjesnosti utvrdio sve činjenice bitne za ocjenu postojanja krivičnog djela i krivice optuženog, te da je Krivični zakonik pravilno primijenjen.U odluci se navodi da su razlozi prvostepene presude jasni, potpuni i međusobno usaglašeni, te da nema mjesta tvrdnjama o nerazumljivosti ili protivrječnosti izreke.Razmatrajući kaznu, Apelacioni sud je ocijenio da je prvostepeni sud pravilno vrednovao sve okolnosti od uticaja na visinu sankcije. Kao olakšavajuću okolnost cijenjeno je da optuženi ranije nije bio osuđivan, dok je kao otežavajuća okolnost uzeta upornost koju je pokazao u izvršenju nedozvoljenih radnji prema žrtvi. Sud smatra da starija životna dob optuženog nije mogla biti tretirana kao olakšavajuća okolnost.Po ocjeni Apelacionog suda, izrečena kazna od pet godina zatvora predstavlja adekvatnu sankciju težini djela i stepenu krivice optuženog, te će kao takva ispuniti svrhu kažnjavanja i doprinijeti ostvarenju opšte svrhe krivičnih sankcija.</article>

Apelacioni sud Crne Gore odbio je kao neosnovane žalbe branilaca optuženog R. Ć. i potvrdio presudu Višeg suda u Podgorici, kojom je on oglašen krivim za krivično djelo nedozvoljene polne radnje i osuđen na pet godina zatvora. Odluka je donijeta nakon sjednice vijeća održane 4. novembra 2025. godine.
Prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici, od 12. juna 2025. godine, optuženom je izrečena kazna zatvora u trajanju od pet godina, uz uračunavanje vremena provedenog u pritvoru. Na ovu presudu žalbe su izjavili branioci optuženog, tvrdeći da je izreka presude nerazumljiva i protivrječna te da su razlozi presude nejasni.
Apelacioni sud je, međutim, ocijenio da su takvi navodi neosnovani. Sud je utvrdio da je Viši sud u zakonito sprovedenom postupku pravilno i do izvjesnosti utvrdio sve činjenice bitne za ocjenu postojanja krivičnog djela i krivice optuženog, te da je Krivični zakonik pravilno primijenjen.
U odluci se navodi da su razlozi prvostepene presude jasni, potpuni i međusobno usaglašeni, te da nema mjesta tvrdnjama o nerazumljivosti ili protivrječnosti izreke.
Razmatrajući kaznu, Apelacioni sud je ocijenio da je prvostepeni sud pravilno vrednovao sve okolnosti od uticaja na visinu sankcije. Kao olakšavajuću okolnost cijenjeno je da optuženi ranije nije bio osuđivan, dok je kao otežavajuća okolnost uzeta upornost koju je pokazao u izvršenju nedozvoljenih radnji prema žrtvi. Sud smatra da starija životna dob optuženog nije mogla biti tretirana kao olakšavajuća okolnost.
Po ocjeni Apelacionog suda, izrečena kazna od pet godina zatvora predstavlja adekvatnu sankciju težini djela i stepenu krivice optuženog, te će kao takva ispuniti svrhu kažnjavanja i doprinijeti ostvarenju opšte svrhe krivičnih sankcija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Apelacioni sud

Hronika

Apelacioni sud potvrdio presudu za nedozvoljene polne radnje: Optuženom ostaje kazna od pet godina zatvora

Na putu Podgorica - Bar, na području Zete, danas je došlo do saobraćajne nezgode kada je automobil sletio s puta, potvrđeno je za Portal ETV iz Operativno-komunikacionog centra (OKC).
Kako su kazali, nije bilo povrijeđenih.&nbsp;
- Saobraćaj je bio u prekidu vrlo kratko - dodali su iz OKC-a.&nbsp;

Zeta: Automobil sletio s puta, nema povrijeđenih

Građani u Crnoj Gori najviše povjerenja imaju u Radio-televiziju Crne Gore (RTCG) ali većina ne bi plaćala pretplatu za taj medij, pokazalo je istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Istraživanje, koje je za potrebe CGO-a, sproveo Institut Damar, urađeno je od 9. do 16. decembra, na uzorku od 1.010 punoljetnih građana.
Saradnik na programima u CGO-u Nikola Obradović, predstavljajući nalaze istraživanje, rekao je da su digitalni mediji, posebno društvene mreže i internet portali najpraćeniji među ispitanicima.
- Društvene mreže prati često ili veoma često 65,5 odsto ispitanika, prošle godine taj procenat je bio 68,8 odsto, dok je internet portale ove godine pratilo 54,4 odsto ispitanika, a u 2024. taj procenat je bio 53,2 odsto - naveo je Obradović.
On je rekao da je televizija jedan od najpopularnih medija, koju prati 50 odsto ispitanika, kao i da je prošle godine taj procenat iznosio 59,9.
Sa druge strane, kako je dodao Obradović, štampani mediji imaju najmanju učestalost praćenja, ona iznosi 13 odsto,.
On je naveo da radio zauzima srednju poziciju sa 20,6 odsto praćenja u ovoj godini, dok je taj procenat u prethodnoj iznoso 31,3 odsto.
Rezultati, kako je rekao Obradović, pokazuju trend dominacije digitalnih medija u odnosu na tradicionalne oblike informisanja.
Obradović je naveo da ispitanici najviše prate informativno-politički sadržaj.
“Procenat je, za razliku od prethodne godine, opao za tri odsto i sa 33 koliko je iznosio u 2024. godine, sada je na 27,5 odsto ispitanika koji su ove godine redovno pratili informativno politički sadržaj”, dodao je Obradović.
On je naveo da slijede zabavni sadržaj sa 29,1 odsto i sportski sa 15,4 odsto.
Obradović je kazao da je istraživanje pokazalo da je generalno niska saglasnost sa tvrdnjom da su mediji u Crnoj Gori nezavisni.
“Prosječna ocjena za to je 2,55, iako je neznatno poraslo od prošle godine”, dodao je Obradović.
On je naveo da su objektivnost medija u izvještavanju i ravnoteža u pažnji prema različitim političkim opcijama, ocijenjeni sa nešto višim procentima, 2,81 i 3,03.
“Najvišu prosječnu ocjenu od 3,53 dobila je tvrdnja da su mediji podložni političkim pritiscima, što ukazuje na percepciju značajnog uticaja politike na rad medija”, kazao je Obradović.
On je kazao da je generalno nisko povjerenje u medije.
“A na skali od jedan do pet najveće je povjerenje u Javni servis sa 2,81, iako u malom padu u odnosu na prethodnom godinu. Slijede privatne televizije, onlajn /oline portali pa dnevne novine”, kazao je Obradović.
On je naveo da društvene mreže imaju prosječnu ocjenu povjerenja od 2,64, što, kako je dodao, ukazuje na opreznost građana i građanki kada je riječ o konzumaciji informacija ovim putem.
Obradović je naveo da, kada se u Crnoj Gori desi neki važan događaj, većina ispitanika, odnosno njih 53,6 odsto, informiše se putem više televizijskih kanala.
“Javni servis je primarni izvor informacija za 28,1 odsto ispitanika, dok 18,3 odsto prati druge televizije”, rekao je Obradović.
Kako je naveo, ti podaci ukazuju na raznovrsnost u izboru izvora informisanja i preferenciju za kombinaciju različitih kanala kod većine građanki i građana Crnoj Gori kada je riječ o nekoj vanrednoj okolnosti.
Obradović je rekao da većina ispitanika novosti koje su im korisne u svakodnevnom životu dobija preko internet portala i to u procentu od 28,8 odsto.
- Prijatelji i poznanici su na drugom mjestu sa 23,6 odsto, slijede elektronski mediji poput radija i televizije koji su na trećem sa 20,2 odsto - kazao je Obradović.
On je naveo da slijede društvene mreže sa procentom od 20 odsto
- Štampani mediji imaju manji značaj sa svega 5,7 odsto - dodao je Obradović.
On je naveo da najveći broj ispitanika smatra da na urađivačku orjentaciju medija u Crnoj Gori u velikoj ili određenoj mjeri utiče politička orjentacija vlasnika medija, i to u procentu od 74,1 odsto.
Obradović je naveo i da 70,2 odsto ispitanika smatra da mediji teže senzacionalizmu.
- Da vlast i državni organi ometaju istraživačko novinarstvo smatra 69,1 odsto građana, kao i da mediji u Crnoj Gori imaju tendenciju da često donose presude prije nadležnih sudova, to misli 64,4 odsto građana- dodao je Obradović.
On je kazao da se 62,9 odsto ispitanika u nekoj mjeri slaže da mediji štite demokratiju, a 62,2 odsto da se mediji pridržavaju etičkog kodeksa.
Obradović je rekao da značajan procenat ispitanih smatra da su mediji u Crnoj Gori spremni ili donekle spremni da objavljuju senzacionalističke informacije koje nijesu ili su nedovoljno provjerene.
- Ovo smatra 66,8 odsto ispitanika. Najveći procenat ispitanika, 20,5 odsto, smatra da je nezavisnost od političkih partija najjača garancija da će neki mediji pisati odnosno izvještavati istinito se obuhvatno i politički nepristrasni - rekao je Obradović.
On je naveo da je na drugom mjestu stav da je presudno profesionalno znanje i vještine glavnog i odgovornog uradnika i novinara u procentu od 19,6 odsto, dok je na trećem ekonomska održivost odnosno finansijska nezavisnost, 16,1 odsto.
- Oko 60 odsto ispitanika cijeni da mediji imaju određenu ulogu kontrolora kada je riječ o političkoj moći odnosno ekonomskoj moći, što je i ranije bio slučaj kada je riječ o ovom istraživanju - rekao je Obradović.
On je kazao da se najveći uticaj vidi od vlasnika medija, političkih partija i ekonomskih centara moći.
Govoreći o dijelu istraživanja koje se odnosi na RTCG, Obradović je rekao da najveći broj ispitanika prati taj medij nekoliko puta sedmično, odnosno 33,9 odsto, dok 28,2 odsto to čini svakodnevno, a 26,8 odsto povremeno
- Sa druge strane, 11,1 odsto ispitanika navodi da nikada ne prati Javni servis. Većina ispitanika, 58,4 odsto, smatra da RTCG dijelimično ispunjava misiju medija koji izvještava u interesu javnosti - kazao je Obradović.
On je naveo da manje od četvrtine, 23,4 odsto, vjeruje da RTCG u potpunosti ispunjava tu misiju, dok 12 odsto smatra da uopšte ne ispunjena.
- Ispitanici su u prosjeku najviše saglasni sa tvrdnjom da je RTCG pod političkim uticajima i to je ocijenjeno ocjenom 3,31, ali i da pokazuje visok nivo profesionalizma u radu 3,21, dok je percepcija ravnoteže u pažnji prema političkim opcijama ocjenjena sa 3,17 odsto - kazao je Obradović.
On je naveo da je objektivnost RTCG-a u izvještavanju o društveno-političkim dešavanjima dobila nešto nižu ocjenu od 3,15 odsto.
- Najnižu ocjenu u visini od 2,79 ima tvrdnja da je RTCG apsolutno nezavisna u radu. Većina ispitanika dijelimično vjeruje informacijama i sadržajima koje se emituju kroz informativni program RTCG i taj procent iznosi 55,2 odsto - dodao je Obradović.
On je rekao da potpuno povjerenje u RTCG ima manje od četvrtine odsno 24,1 odsto ispitanika, dok skoro 13 odsto ne vjeruje uopšte.
Obradović je rekao da Portal RTCG prati 41,3 odsto anketiranih, dok 58,7 odsto to ne čini.
- Među onima koji prate, većina ispitanika je u određenoj mjeri zadovoljna kvalitetom sadržaja na Portalu RTCG &nbsp;kazao je Obradović.
On je rekao da većina ispitanika, 57,6 odsto ne bi plaćala pretplatu za RTCG, ukoliko bi ona bila uvedena.
- To bi činilo 16,9 odsto ako bi bila izričita zakonska obaveza, a svega 3,7 odsto navodi da bi rado plaćali pretplatu za RTCG - rekao je Obradović.

CGO: Digitalni mediji dominiraju u odnosu na tradicionalne oblike informisanja, društvene mreže i portali najpraćeniji

Završetak pregovaračkog procesa Crne Gore sa Evropskom unijom je nacionalni interes i stvaranje preduslova za punu vladavinu prava, uključujući izbor sudija Ustavnog suda, treba da bude rezultat konsenzusa vlasti i opozicije, to je poruka sa današnjih konsultacija koje je povodom izbora sudija Ustavnog suda otvorio predsjednik Vlade Milojko Spajić sa predstavnicima parlamentarnih stranaka.
Kako je navedeno u saopštenju, u konsultacijama su učestvovali predstavnici Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić, Demokratske partije socijalista Danijel Živković, Nove srpske demokratije Jelena Božović, Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin, Bošnjačke stranke Mirsad Nurković, Socijalističke narodne partije Bogdan Božović i Krsto Rađenović, Socijaldemokrata Boris Mugoša, Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, Albanskog foruma Artan Čobi.
Predsjednik Vlade istakao je da je cilj konsultacija inkluzija i postizanje što šireg konsenzusa u vezi sa svim važnim pitanjima od interesa građana i države, te ostvarivanja strateškog cilja - članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.
- Otvaramo ciklus intenzivnih razgovora u želji da obradujemo naše građane i da što prije, ukoliko je moguće do kraja godine, saopštimo da imamo u potpunosti kompletiran Ustavni sud. Funkcionalnost institucija i stvaranje preduslova za punu vladavinu naš je prioritet - poručio je Spajić.
Kako je istakao, Crna Gora planiranom dinamikom napreduje ka učlanjenju u EU, ali da će u završnici ovog procesa biti još izazova.
- Između ostalih u poglavljima 23 i 24. Zato je na svima nama da učinimo sve kako bismo kroz dijalog došli do najboljih rješenja za sva otvorena pitanja. Očekujem da do kraja godine parlament izabere najmanje jednog sudiju Ustavnog suda, a u predstojećem intenzivnom radu zajednički ispunjavamo sve obaveze iz zahtjevne evropske agende - naveo je Spajić.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović saopštila je da je za sjutra zakazana sjednica tog skupštinskog tijela na kojoj će biti konstatovan broj pristiglih prijava za kandidata Ustavnog suda, nakon čega slijedi procedura izbora.
Predstavnici parlamentarnih stranaka ocijenili su pozitivnim to što je premijer otvorio konsultacije oko važnih pitanja koja se tiču evropskog puta Crne Gore.
Kako se dodaje u saopštenju, saglasili su se da je integracija države u Evropsku uniju nacionalni interes, te da će svi u tom smislu dati doprinos, kako kada je u pitanju kompletiranje Ustavnog suda, tako i u odnosu na zakonska rješenja i usklađivanje sa zakonodavstvom EU.

Spajić: Dijalogom i političkom zrelošću do kompletiranja US što prije - učlanjenje u EU kao nacionalni interes

Za izbor sudija Ustavnog suda do kraja godine neophodan je širi politički konsenzus, poručio je lider Demokratske partije socijalista Danijel Živković, navodeći da je dobro što je vlast shvatila da je za to potreban dogovor sa opozicijom.
Živković je to rekao novinarima, nakon konsultacija predstavnika političkih partija sa premijerom Milojkom Spajić o izboru sudija Ustavnog suda.
On je kazao da su dobili informaciju da bi do sjutra trebalo da stignu sve prijave i da ima više kandidata.
- Razgovarali smo o tome da je neophodno napraviti širi politički konsenzus, ukoliko želimo da dvotrećinskom većinom izaberemo sudije Ustavnog suda do kraja mjeseca - rekao je Živković.
Kako je naveo, dobro je što je vlast shvatila da je opozicija nesporno društveno-politički akter društva i da je neophodno sa opozicijom napraviti konsenzus kako bi došlo do izbora sudija Ustavnog suda.
- Vjerujem da je loše što se to nije desilo prethodni put, a da se desilo, pretpostavljam da danas o ovoj temi ne bi razgovarali na ovaj način - dodao je Živković.
On je naglasio da je izbor sudija Ustavnog suda veoma važno državno pitanje, ne zbog evropskih integracija, nego zato što je to neophodno zbog crnogorskog interesa.
- Kao što smo i kazali i više puta, ne biramo sudije Ustavnog suda zato što je to neophodno bilo kome u Evropskoj komisiji (EK) ili Evropskom parlamentu, nego zato što je to neophodno zbog crnogorskog interesa i onoga što je definisano Ustavom - naveo je Živković.
On je istakao da se nada da će kroz razgovore uspjeti da dođu do konsenzusa i da opozicija i vlast podrže predložene kandidate za sudije.
Živković je rekao da pretpostavlja da će i predsjednik države Jakov Milatović na osnovu posljednjeg javnog poziva završiti ono što je dio procedura.&nbsp;
Kako je kazao, primijetio je da postoji i kod svih predstavnika političkih subjekata dobra volja da se razgovara na tu temu.
- Kako će se taj razgovor završiti vidjećemo, nadam se do kraja ove ili početka naredne sedmice, a to zavisi od dinamike na Ustavnom odboru i nakon toga upućivanja predloga jednog kandidata - naveo je Živković.
Upitan da li je danas bilo govora o nekim konkretnim imenima, on je odgovorio da nije.
Živković je kazao da je bilo razgovora i na temu evropskih integracija, navodeći da je jasno da postoji širi društveni konsenzus oko toga da Crna Gora postane sljedeća članica Evropske unije (EU) i da je jasno šta su poruke EK.&nbsp;
- Te poruke podrazumijevaju da se popuni sve one što su nedostajuća kadrovska rješenja, ne samo kad se govori o Ustavnom sudu, nego je to i Agencija za audiovizuelne medijske usluge i Savjet Centralne banke. To je neophodno kompletirati u Skupštini - dodao je Živković.
Kako je rekao, parlament će imati veoma intenzivnu i dinamičnu narednu godinu.
Živković je kazao da i u narednih sedam ili osam dana imaju vrlo zgusnutu dinamiku, gdje je neophodno usvojiti 70-ak zakonskih rješenja koja podrazumijevaju plavu zastavicu.
- Iz opozicije kucaju na otvorena vrata kada govorimo o evropskim integracijama, a sve drugo će biti predmet razgovora i političkih ocjena sa različitih adresa - rekao je Živković..
Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin rekao je da su danas imali konstruktivan dijalog predstavnika vlasti i opozicije.&nbsp;
On je kazao da je dijalog otvoren prije predloga Ustavnog odbora i da nijesu govori o imenima kandidata.
Rovčanin je najavio da će sjutra imati sjednicu Ustavnog odbora, gdje će, kako je rekao, učiniti sve da proceduru sprovedu efikasno.
- Sjutra ćemo formirati komisiju koja će ocjenjivati formalne uslove kandidatura, a nakon toga ćemo zakazati sastanak, napraviti listu i pozvati na saslušanje pred Odborom - kazao je Rovčanin i dodao da će nakon saslušanja biti održana nova sjednica gdje će se glasati o kandidatima i uputiti predlog plenumu na odlučivanje.&nbsp;
Rovčanin je rekao da su na sastanku svi izrazili želju da, zbog veoma važnog momenta u procesu evropskih integracija i poglavljima 23 i 24, pokušaju da dvotrećinskom većinom do kraja godine izaberu sudiju Ustavnog suda.&nbsp;
On je dodao da očekuju i da Milatović pripremi kandidaturu još jednog kandidata.
- Želja i maksimalan cilj je da izaberemo sva tri kandidata. Ono što je veoma važno sa aspekta parlamenta, i ono što je nadležnost Ustavnog odbora i parlamenta, jeste jedan kandidat i mi ćemo učiniti sve da tu proceduru sprovedemo - rekao je Rovčanin.
On je istakao da kandidat za sudiju Ustavnog suda mora da bude kandidat koji ima puni profesionalni integritet, koji nije povezan ni sa jednom partijom i da Ustavni sud bude zaista objektivan u punom kapacitetu.
Upitan da li se govorilo o konsultacijama sa Milatovićem u vezi njegovih kandidata, Rovčanin je rekao da je Milatović prethodni put zakazao konsultacije nakon što je predložio kandidata i da su zbog toga smatrali da to ipak nijesu konsultacije.
- Očekujem razumijevanje sa svih adresa, pa i predsjednika države, da proprati procese i da njegov predlog bude takav da ima prohodnost u parlamentu, ako je iskrena želja da do kraja godine imamo kompletiran Ustavni sud - naveo je Rovčanin.&nbsp;
Kako je rekao, tu ostaje mehanizam koji je ranije saopšten iz Ustavno suda - da se sutkinji kojoj ističe mandat, on može produžiti još godinu.&nbsp;
- I sa izborom dvoje sudija mi imamo mogućnost da sud bude apsolutno kompletan u narednom periodu - istakao je Rovčanin.
On je istakao da je dvotrećinska većina važna, jer se, ukoliko do kraja godine tom većinom ne bude izabran sudija Ustavnog suda, postupak ponavlja tropetinskom većinom, ali mora da prođe rok od 30 dana.&nbsp;
Prema riječima Rovčanina, to bi značilo da bi tek u februaru postojala mogućnost ponovnog glasanja.
- Smatram da postoji visok stepen zrelosti i mogućnosti da se dođe do kompromisa i da ipak dvotrećinska većina prevlada do 30. decembra - poručio je Rovčanin.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša je rekao da su danas razgovarali o tome da li će se u Crnoj Gori voditi dijalog, ili će se fingirati, ili ga uopšte nema.&nbsp;
- Nažalost, u prethodnom periodu na sceni je bilo fingiranje dijaloga ili situacija gdje je taj dijalog potpuno izostao. Primijetio sam kod određenih konstituenata parlamentarne većine da su uvidjeli greške iz procesa koje su se dešavale ranije - kazao je Mugoša.&nbsp;
On je rekao da će vrijeme pokazati da li će doći do dijaloga.
- Volja na nivou narativa postoji, ali vrijeme treba to da pokaže - naveo je Mugoša.&nbsp;
On je kazao da opozicija neće prihvatiti da se većina dogovori oko kandidata za sudiju Ustavnog suda i da se onda opoziciji nameće pritisak da moraju da glasaju.&nbsp;
- Mi ne popunjavamo institucije jer to neko insistira sa strane, nego bi trebalo da imamo odgovornost i ozbiljnost i zbog građana, i da to budu kvalitetni ljudi, jer ti ljudi treba da odlučuju o brojnim pravima građana - rekao je Mugoša.
On je kazao da je na sastanku otvorio i pitanje meritokrarije.
- Mislim da ovo društvo ne možemo da guramo naprijed ako meritokratiju shvatamo na način kako se to dešava u Crnoj Gori, jer treba da na odgovorne pozicije biramo ljude koji svojim profesionalnim i ličnim referencama odgovaraju tim pozicijama - istakao je Mugoša.&nbsp;
On je rekao da u Skupštini, nažalost, imaju predloge koji ne odgovaraju principu meritokratije.
- VVidimo brojna imenovanja i to bi trebalo da promijenimo ukoliko želimo da u EU uđemo kao zemlja koja ima elementarne standarde o tim važnim pitanjima. Za mene je važno i kad i kako ćemo da uđemo u EU - naveo je Mugoša.&nbsp;
On je kazao da će se do kraja mjeseca znati da li je sastanak imao smisla.
- Vrlo brzo ćete se svi uvjeriti da li je ovo što je bila tema sastanka imalo smisla. Hoću da vjerujem da ima smisla, hoću da vjerujem da će se u Crnoj Gori voditi istinski dijalog - rekao je Mugoša.&nbsp;

Živković: Za izbor sudija Ustavnog suda potreban širi politički konsenzus do kraja godine"

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Pljevlja su među najzagađenijim mjestima u Evropi. Tokom zimskih mjeseci koncentracije sumpor-dioksida, PM čestica i drugih otrovnih gasova višestruko premašuju dozvoljene granice. Djeca završavaju na kiseoniku. Stariji se guše u sopstvenim domovima. Broj oboljelih od respiratornih i malignih bolesti iz godine u godinu raste - poručio je građanski aktivista Pavle Čolović u otvorenom pismu svjetskim liderima, predsjednicima država, premijerima, ministrima zdravlja i životne sredine, predstavnicima Ujedinjenih nacija (UN), Evropske unije (EU) i međunarodnih ekoloških organizacija.
Naglasio je da se obraćam iz Pljevalja - malog ali, kako je rekao, najljepšeg grada na sjeveru Crne Gore - koji već decenijama polako umire - ne od rata i gladi - već od vazduha koji udišu.
- Posebno zabrinjava činjenica da je Termoelektrana Pljevlja zvanično prošla takozvanu „ekološku rekonstrukciju“, u koju je uloženo skoro 100.000.000 eura. Javnosti je obećano smanjenje zagađenja, usklađivanje sa evropskim standardima i zaštita zdravlja građana - naveo je on.
Danas, nakon tog enormnog ulaganja, stanje je, podvlači Čolović, nikada gore.
- Zagađenje je veće, zdravstvene posljedice su teže, a povjerenje građana potpuno urušeno. Postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju ne funkcionišu kontinuirano, mjerni sistemi se gase upravo kada je zagađenje najizraženije, a odgovornost se prebacuje sa institucije na instituciju - naglasio je on.
Čolović je podvukao da ovo pismo nije politički pamflet – nego vapaj jednog grada.
- Ovo je optužnica savjesti. Ovo je pitanje: kako je moguće da se uloži 100 miliona eura, a da građani danas udišu otrovniji vazduh nego ranije? – naveo je Čolović.
Oni, kako je rekao, traže hitnu međunarodnu pažnju i nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima, međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, pritisak na nadležne institucije da poštuju ekološke i zdravstvene standarde, zaštitu osnovnog ljudskog prava - prava na život i zdrav vazduh.
- Zagađenje ne poznaje granice, nacije ni ideologije. Ako danas ćutimo nad Pljevljima, sjutra će neko drugi pisati isto pismo iz nekog drugog grada. Ne tražimo privilegije. Tražimo istinu, odgovornost i pravo da naša djeca imaju isto pravo na zdrav život kao djeca u Parizu, Berlinu ili Oslu - zaključio je Čolović dodajući da se nada da će čuti glas jednog malog grada prije nego potpuno utihne.

Čolović: Tražimo nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima i međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Apelacioni sud potvrdio presudu za nedozvoljene polne radnje: Optuženom ostaje kazna od pet godina zatvora

Tagovi

Zeta: Automobil sletio s puta, nema povrijeđenih

CGO: Digitalni mediji dominiraju u odnosu na tradicionalne oblike informisanja, društvene mreže i portali najpraćeniji

Spajić: Dijalogom i političkom zrelošću do kompletiranja US što prije - učlanjenje u EU kao nacionalni interes

Živković: Za izbor sudija Ustavnog suda potreban širi politički konsenzus do kraja godine"

PRATITE TVe UŽIVO