Ustavni sud pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom u trgovinama: Osnovano se postavlja pitanje povrede ustavnog principa jednakosti

Ustavni sud pokrenuo je postupak za ocjenu ustavnosti zabrane obavljanja trgovine na veliko i malo nedjeljom - jednoglasna je odluka predsjednice Ustavnog suda Snežana Armenko i sudija Desanke Lopičić, Faruka Resulbegovića, Momirke Tešić i Budimira Šćepanovića.

Na danas održanoj sjednici, kako je precizirano u saopštenju, ocijenjeno je da Ustavni sud osnovano postavlja pitanje saglasnost odredaba člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini sa ustavnim principima jednakosti svih pred zakonom, ograničenja ljudskih prava i sloboda, slobode preduzetništva i saglasnosti pravnih propisa, propisanih Ustavom.

- Propisivanjem izuzetka od opšteg pravila zabrane obavljanja trgovine na veliko i trgovine na malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, za subjekte na koje se mjera zabrane rada nedjeljom ne odnosi, osnovano se postavlja pitanje povrede ustavnog principa jednakosti u okviru jedne grupe preduzetnika na tržištu. Ovaj izuzetak od opšteg pravila kojim se zabranjuje trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika upućuje na to da zakonodavac uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača, odnosno radi nesmetanog funkcionisanje društvene zajednice, ali se osnovano postavlja pitanje: Da li je zakonodavac uspio postići ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava privrednih društava, preduzetnika - trgovaca kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na one prve - pitaju iz Ustavnog suda.

Pored toga, kako se navodi u saopštenju, po ocjeni Ustavnog suda sloboda preduzetništva, saglasno Ustavu, samo izuzetno se može ograničiti.

- I to ako je to neophodno radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogastava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore (član 59 stav 2 Ustava), ali, i da svako ograničenje te slobode mora biti srazmjerno prirodi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinačnom slučaju (član 24 Ustava) - ističu iz Ustavnog suda. 

Osporena zakonska mjera zabrane obavljanja trgovine na veliko i trgovine na malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika propisana odredbama člana 35a Zakona, po ocjeni Ustavnog suda, nesporno predstavlja oblik ograničenja preduzetničke slobode trgovaca.

- Postavlja se pitanje saglasnosti sa odredom člana 59 stav 2 Ustava kojom su expressis verbis (p. a. doslovno) propisani slučajevi u kojima se izuzetno, može ograničiti sloboda preduzetništva. Propisano ograničenje slobode preduzetništva, po nalaženju Ustavnog suda pokreće pitanje saglasnosti sa odredbama člana 24 Ustava. Ustаvotvorаc ovlаšćuje zаkonodаvcа dа detаljnije reguliše ogrаničenjа, аli ne i dа sаm propiše osnov zа ogrаničenje, već je tаkvo ogrаničenje moguće jedino ako to Ustav dopušta i ciljem koji se želi postići tim ograničenjem, što u konkretnom predmetu, nije utvrđeno - kazali su iz Ustavnog suda.

Podsjećaju da su djelatnosti koje imaju pravo da obavljaju rad nedjeljom i tokom državnih praznika apoteke, specijalizovane prodavnice ili kiosci za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme. 

Pravo na rad imaju i benzinske stanice i prodavnice za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica, pijace, štandovi - tezge, vitrine i automate izvan pijaca i pokretne prodavnice, te prodavnice, kiosci i automati smješteni unutar zatvorenih područja autobuskih i željezničkih stanica, aerodroma i luka. 

Nedjeljom i tokom državnih praznika raditi mogu i štandovi i kiosci u kojima se prodaju robe za vrijeme održavanja priredbi, festivala i manifestacija, sajmova i za vrijeme javnog prikazivanja kinematografskih djela i skladišta za trgovinu na veliku.