Šahmanović: Promjene koje sprovodimo treba da budu razvojna šansa za građane, privredu i buduće generacije

Savjet za pravednu tranziciju održao je danas u Vili Gorica treću sjednicu, kojom je predsjedavao ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović.

- U proteklom periodu Crna Gora je sprovela najintenzivniji niz reformskih aktivnosti u oblasti energetske politike u posljednjoj deceniji. Kada je riječ o strateškim dokumentima, usvajanjem Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NEKP), oblast energetske i klimatske politike je značajno unaprijeđena - naveo je ministar Šahmanović.

- Nadalje, novi zakon o energetici precizira energijske djelatnosti, reguliše zahtjeve i uslove za obavljanje tih djelatnosti, kako bi se osiguralo kvalitetno i sigurno snabdijevanje energijom do krajnjih kupaca, kao i da bi se podstakla proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora i visoko efikasne kogeneracije, postupak organizacije upravljanja tržištem električne energije i gasa, kao i druga pitanja od značaja za energetski sektor. Energetska politika predstavlja instrument socijalne sigurnosti. Novom uredbom ranjivim kupcima u potpunosti se subvencioniše trošak električne energije do 600 kW mjesečno, čime se štite najugroženiji građani uz očuvanje stabilnosti sistema i punu usklađenost sa evropskim standardima - dodao je.

Šahmanović je skrenuo pažnju i na značajne rezultate koji su već postignuti u oblasti energetike.

- Puštanjem u rad prve faze vjetroparka Gvozd snage 57 MW, Crna Gora je napravila istorijski iskorak u energetskoj tranziciji i nakon više decenija dobila prvi novi državni proizvodni objekt iz oblasti obnovljivih izvora energije. Istovremeno, već je ugovorena naredna faza razvoja kroz dodatnih 20 MW novih kapaciteta. U oblasti energetske efikasnosti premašeni su planirani ciljevi. Umjesto 60.000 m2 obnovljeno je preko 120.000 m2 javnih objekata, uključujući zdravstvene ustave sa značajnim energetskim uštedama - dodao je Šahmanović.

Ministar je napomenuo da Ministarstvo energetike i rudarstva paralelno sa reformama i unapređenjem zakonodavnog okvira intenzivno radi i na jačanju investicionog zamaha i pozicioniranju Crna Gora kao pouzdane i atraktivne destinacije za ulaganje u energetiku.

- Potpisivanjem memoranduma o razumijevanju sa Republikom Italijom otvorili smo novo poglavlje regionalne integracije kroz spajanje tržišta električne energije i nastavak realizacije druge žile podmorskog elektroenergetskog kabla, čime će se kapacitet prenosa između Crne Gora i Italiji udvostručiti. Istovremeno, kroz međudržavne sporozume sa Francuskom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao i kroz intenzivne aktivnosti na zaključivanju sporazuma sa Sjedinim Američkim Državama stvaramo snažna partnerstva sa najznačajnijim globalnim akterima u oblasti energetike - istakao je ministar.

- Formiranjem zajedničke kompanije Masdar - Elektroprivreda Crne Gore stvaramo pretpostavke za ubrzanu realizaciju velikih projekata iz obnovljivih izvora energije, dok sa japanskom kompanijom JERA sprovodimo ozbiljnu studiju izvodljivosti o potencijalima razvoja LNG sektora u Crnoj Gori. Sve ove aktivnosti potvrđuju da na više frontova sa kredibilnim međunarodnim partnerima radimo na diversifikaciji energetskog sektora i stvaranju temelja za dugoročan i održiv razvoj i veću energetsku sigurnost. One donose nova radna mjesta, nova znanje i ekspertize, podstiču razvoj lokalnih zajednica i jačaju ukupnu konkurentnost crnogorske ekonomije. To je suština pravedne tranzicije - da promjene koje sprovodimo budu razvojna šansa za građane, privredu i buduće generacije - ispričao je Šahmanović.

Poseban fokus na današnjoj sjednici je stavljen na projekte koji se realizuju u Pljevljima kroz Budžet Crne Gore za 2026. godinu, socijalnim aspektima tranzicije i uspostavljanju Trening centra za zelene poslove.

Na značaj nove razvojne perspektive Pljevalja ukazao je izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja Nemanja Laković.

- Cilj menadžmenta Rudnika uglja Pljevlja jeste potpuna posvećenost očuvanju radnih mjesta i sigurnosti zaposlenih, kroz otvoren dijalog sa sindikatima, nevladinim sektorom, Opštinom i Vladom. Samo tako možemo reći da je pravedna tranzicija zaista pravedna. Izazovi su pred nama, ali ostajemo opredijeljeni za što duži rad Rudnika uglja u primarnoj djelatnosti. Istovremeno planiramo konkretne projekte koji će otvoriti novu razvojnu perspektivu za Pljevlja i region postepeno i transparentno - istakao je Laković.

Sjednica je okupila predstavnike državnih institucija, međunarodnih partnera, lokalne samouprave, privrede i civilnog sektora, s ciljem daljeg unapređenja procesa pravedne i održive energetske tranzicije. Sjednici su između ostalih prisustvovale Katarina Gasner, viša ekonomistkinja za energetiku pri Svjetskoj banci, Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić i ministarka javnih radova Majda Adžović koja je prdstavila projekate koji se kroz Zakon o budžetu Crne Gore za 2026. godinu realizuju u opštini Pljevlja.

Na sjednici su potvrđeni ključni dokumenti i aktivnosti u procesu pravedne tranzicije Crne Gore, uključujući Mapu puta pravedne tranzicije sa Akcionim planom, Plan sprovođenja obuka za prekvalifikacije

U okviru pravedne tranzicije u regionu uglja Pljevlja. Na današnjoj sjednici predstavljen je status izrade Plana pravedne tranzicije, Pregled koncepta daljinskog grijanja, kao i pregled komunikacionih aktivnosti.

- Današnja sjednica Savjeta za pravednu tranziciju pokazala je da razvoj Pljevalja posmatramo odgovorno i dugoročno, vodeći računa da ekonomske promjene budu prilika za nova ulaganja, nova radna mjesta i bolji kvalitet života svih građana - poručila je ministarka Adžović.