Razvoj infrastrukture za alternativna goriva u Crnoj Gori mora biti usklađen sa stvarnim potrebama prevoznika

Razvoj infrastrukture za alternativna goriva u Crnoj Gori mora biti usklađen sa stvarnim potrebama prevoznika, mogućnostima elektroenergetske mreže i rokovima nabavke novih vozila, dok bi u planiranje budućih projekata trebalo uključiti transportne kompanije, operatere punionica, mrežne operatere i finansijske institucije.

To je jedna od ključnih poruka tokom druge sesije Trenutno stanje i budući razvoj tržišta alternativnih goriva u sektoru saobraćaja na radionici „Nacionalni okvir politike za infrastrukturu za alternativna goriva“, koju su organizovali Ministarstvo saobraćaja i Ministarstvo energetike i rudarstva u okviru procesa izrade prvog Nacionalnog okvira politike Crne Gore za infrastrukturu za alternativna goriva, kao dijela projekta koji finansira Evropska unija.

Rukovodilac Sektora za komercijalne poslove kompanije Montenegro Bonus Jovan Dašić ukazao je da odluka prevoznika o kupovini električnog kamiona ne zavisi samo od cijene vozila, već i od toga može li kompanija tim vozilom pouzdano nastaviti postojeće poslovanje i eventualno dobiti nove poslove.

- Veća ulaganja sa strane prevoznika možemo i da očekujemo kada upravo prevozničke kompanije budu u stanju da efikasno i sigurno procijene kako će da koriste novo vozilo, koliki će biti ukupni troškovi i kako će finansirati tu svoju kupovinu - kazao je Dašić, navodeći da bi nacionalni okvir trebalo da pomogne kompanijama da do tih odgovora dođu na vrijeme.

Dašić smatra da bi prve projekte sa električnim kamionima trebalo usmjeriti na redovnu distribuciju i prevoz kod kojeg se vozilo svakodnevno vraća u bazu. U takvim slučajevima unaprijed su poznati raspored, teret i vrijeme tokom kojeg je vozilo parkirano, pa je lakše planirati punjenje i procijeniti ekonomsku opravdanost investicije.

- Pri procjeni dometa, moraju se uzeti u obzir i specifičnosti crnogorskog terena. Usponi, padovi, masa tereta i različiti uslovi vožnje utiču na stvarnu potrošnju i broj kilometara koje vozilo može preći, naročito u zavisnosti od toga da li je kamion pun ili prazan - upozorio je Dašić.

Ukazao je da je za međunarodni transport dodatno važna dostupnost infrastrukture na različitim pravcima, navodeći da bi razvoj javne mreže punionica omogućio da se ista vozila koriste na većem broju ruta, ali infrastruktura za teretna vozila mora zadovoljiti drugačije zahtjeve od one namijenjene putničkim automobilima.

Zbog toga bi, smatra Dašić, prevoznike trebalo uključiti u izbor lokacija za punionice.

- Oni znaju kojim putevima se najčešće prevozi roba, gdje se kamioni zadržavaju radi utovara, istovara, odmora - naveo je Dašić, ističući da ti podaci mogu pomoći da se punjenje uklopi u postojeći raspored prevoznika.

Broj punionica, dodao je, sam po sebi nije dovoljan pokazatelj kvaliteta infrastrukture.

- Za teretni saobraćaj važni su pristup kamionu sa prikolicom, prostor za manevrisanje, trajanje punjenja, ali i eventualno skretanje sa planirane rute i čekanje na slobodan punjač, jer sve to povećava i vrijeme i troškove transporta - kazao je Dašić.

Kod ulaganja u punjenje u bazi posebno je važno, kako smatra, uskladiti isporuku električnog kamiona sa završetkom radova na punionici i njenim priključenjem na mrežu, navodeći da bi u suprotnom kompanija mogla početi da otplaćuje vozilo prije nego što ga uopšte može koristiti i ostvarivati planirani prihod.

Zbog toga je podržao provjeru mogućnosti priključenja u ranoj fazi projekta, kako bi investitori, ukoliko postoje mrežna ograničenja, imali vremena da razmotre drugu lokaciju ili drugačiji raspored ulaganja. Objedinjavanje procedura za dozvole, smatra, takođe bi pomoglo kompanijama da ranije saznaju šta je izvodljivo i koliko će realizacija trajati.

- Pored infrastrukture, prije kupovine vozila mora biti obezbijeđen servis i za kamion i za punjač, obuka vozača i jasno postupanje u slučaju kvara. Za prevoznike koji raspolažu sa svega nekoliko vozila čak i jednodnevni zastoj može predstavljati ozbiljan poslovni problem, posebno kada ugovori predviđaju precizne rokove isporuke i penale za kašnjenje - rekao je Dašić.

Pri poređenju električnog i konvencionalnog vozila, Dašić je ukazao da ih treba posmatrati na istom poslu, za istu količinu robe i isti rok isporuke.

- U ukupnu računicu moraju ući nabavka, finansiranje, energija, infrastruktura, nosivost vozila i vrijeme potrebno za punjenje, jer sve to može uticati na broj tura koje kamion može obaviti.Posebno bi trebalo razlikovati punjenje u sopstvenoj bazi od korišćenja javnih punionica, jer se cijena energije i potrebno vrijeme mogu razlikovati. Ako sve svedemo na jednu prosječnu cijenu električne energije, možemo previdjeti razliku koja bitno utiče na trošak prevoza - poručio je Dašić.

Prema njegovim riječima, u računicu bi trebalo uključiti i očekivanu vrijednost vozila po završetku planiranog perioda korišćenja, kao i moguće promjene cijena energije i obima posla. Dašić je predložio da se isplativost testira i kroz scenario slabije poslovne godine, u kojoj vozilo radi manje nego što je prvobitno planirano.

Čak i kada dugoročna računica pokaže opravdanost ulaganja, ostaje pitanje finansiranja početne investicije. Dašić je zbog toga ukazao na značaj podrške banaka i lizing kompanija, uključujući mogućnosti operativnog lizinga.

Dašić je ocijenio da je saradnja potrebna i sa operaterima punionica.

- Njima je važno da infrastruktura ima dovoljan broj korisnika, dok je prevoznicima bitno kakvu uslugu dobijaju za cijenu koju plaćaju. Ako obje strane čekaju da ona druga prva uloži, onda projekat samo stoji - upozorio je Dašić.

Predložio je da se razvoj infrastrukture za teška vozila čvršće poveže sa obnovom teretnih flota, kao i da se, pored autobusa, detaljnije razmotre potrebe komercijalnih teretnih flota, njihovih baza i logističkih centara.

- U pripremu projekata trebalo bi uključiti prevoznike, operatere punionica, mrežne operatere i finansijere, kako bi se kapacitet infrastrukture i rokovi njene izgradnje uskladili sa nabavkom vozila. Javnu podršku trebalo bi prilagoditi konkretnoj prepreci projekta, bilo da je riječ o početnoj cijeni vozila, priključku na mrežu ili nedovoljnom broju korisnika javne punionice u prvim godinama rada - rekao je Dašić.

Kada je riječ o drugim alternativnim gorivima, poput vodonika, Dašić je naveo da je potrebno provjeriti porijeklo goriva, pouzdanost snabdijevanja i cijenu, dok demonstracioni projekti mogu poslužiti za provjeru rješenja prije većih ulaganja. Takođe je naglasio potrebu procjene stvarnog smanjenja emisija, uzimajući u obzir porijeklo i proizvodnju energije, snabdijevanje i krajnju upotrebu.

Kao naredni korak predložio je pripremu nekoliko početnih projekata sa zainteresovanim prevoznicima, u kojima bi unaprijed bilo definisano kako će se vozila koristiti, gdje će se snabdijevati energijom, kako će biti finansirana i na koji način će biti usklađeni rokovi nabavke vozila i izgradnje infrastrukture.

„Rezultati takvih projekata, uključujući podatke o radu vozila, stvarnim troškovima i pouzdanosti punjenja, trebalo bi da budu dostupni i drugim prevoznicima“, rekao je Dašić.

Zamjenik izvršnog direktora Luke Bar Deda Đelović ukazao je na složenost energetske tranzicije u lučkom sistemu, posebno imajući u vidu buduće potrebe brodova za električnom energijom i zahtjeve koji će biti postavljeni pred elektroenergetsku mrežu. Kao jedan od ključnih izazova izdvojio je finansiranje projekata i mogućnost korišćenja budućih fondova Evropske unije i podrške evropskih finansijskih institucija.

Govoreći o potrebnom mrežnom kapacitetu za napajanje brodova, Đelović je ukazao da se zahtjevi mogu mjeriti u megavatima i da bi obezbjeđivanje potrebne snage predstavljalo ozbiljan izazov za postojeću infrastrukturu Luke.

Istakao je i da brodovi nijesu jedini izvor emisija u luci.

- Tu su i lučka mehanizacija, kamioni kojima se roba doprema i otprema, putnička vozila i drugi izvori, zbog čega je potreban istovremeni razvoj korišćenja alternativnih izvora energije u različitim segmentima saobraćaja. Zadatak je na koji način ispuniti ove zahtjeve - poručio je Đelović, naglašavajući da je riječ o izazovu kako za luku, tako i za subjekte koji posluju unutar lučkog sistema i nadležne institucije.

Samostalni savjetnik u Ministarstvu saobraćaja Raško Vuletić ocijenio je da Ministarstvo može doprinijeti procesu kroz djelovanje prema subjektima iz svoje nadležnosti i predlaganje odgovarajućih mjera na širem nivou.

Posebnu pažnju posvetio je pametnom punjenju, odnosno sistemima koji omogućavaju komunikaciju između vozila, punjača i mreže, kako bi se raspoloživa snaga bezbjedno rasporedila i izbjeglo preopterećenje elektroenergetskog sistema. Takvi sistemi, kako je objasnio, mogu usklađivati punjenje sa periodima nižih cijena električne energije, manjeg opterećenja mreže ili veće raspoloživosti energije iz solarnih i vjetroelektrana.

Vuletić je upozorio da neusklađeno planiranje može proizvesti negativne posljedice, navodeći kao primjer instaliranje punjača čiji kapacitet mreža na konkretnoj lokaciji ne može da podrži.

Zbog toga je ponovo istakao značaj planiranja i međuinstitucionalne saradnje, ne samo u oblasti alternativnih goriva već i šire u radu javnih institucija. Kao jedno od pitanja koje treba riješiti naveo je i jednostavan sistem plaćanja energije, posebno za korisnike koji prelaze državne granice.

Radionica je sprovedena u okviru projekta „Tehnička pomoć za jačanje kapaciteta i unapređenje usklađenosti zakonodavstva, učinka i efikasnosti u sektoru saobraćaja u Crnoj Gori“, koji finansira Evropska unija. Projekat sprovodi konzorcijum predvođen kompanijom DAI Global Belgium, u partnerstvu sa GIZ-om i ENOVA-om.