Raste globalna potražnja za ugljem

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) u svom polugodišnjem izvještaju predviđa da će više cijene prirodnog gasa u pojedinim regionima podstaći prelazak na ugalj tokom ove  godine, dok će situacija u Hormuškom moreuzu biti ključna za prognoze za narednu.

Poremećaji na tržištu energenata izazvani sukobom na Bliskom istoku dovode do rasta globalne potražnje za ugljem ove godine, jer nagli skok cijena prirodnog gasa podstiče zemlje da se okrenu alternativnim izvorima energije, navodi se u izvještaju IEA o sektoru uglja, prenosi Capital.ba.

Iako kroz Hormuški moreuz gotovo da ne prolaze pošiljke uglja – s obzirom na to da Bliski istok nije ni veliki proizvođač ni veliki potrošač tog energenta – poremećaji povezani s ratom ipak su uticali i na tržišta uglja, jer su doveli do rasta cijena prirodnog gasa usljed drastičnog smanjenja isporuka tečnog prirodnog gasa (LNG) kroz taj moreuz.

To je podstaklo veću proizvodnju električne energije iz uglja u zemljama koje imaju termoelektrane na gas i raspoložive kapacitete za korišćenje uglja, navodi se u izvještaju IEA pod nazivom Polugodišnji pregled tržišta uglja 2026. Takva kretanja doprinijela su većoj potrošnji uglja u Evropi, Japanu, Koreji, Kini i na drugim tržištima nego što se ranije očekivalo. 

Kina je takođe povećala potrošnju uglja za proizvodnju hemijskih proizvoda usljed visokih cijena nafte. Pored toga, očekivanja da će ove godine biti zabilježen posebno snažan vremenski fenomen El Ninjo dodatno će podstaći potražnju za ugljem u pojedinim velikim zemljama potrošačima u Aziji, uključujući Indiju i Vijetnam, zbog povećanih potreba za hlađenjem i smanjene proizvodnje električne energije u hidroelektranama.

Kao rezultat toga, predviđa se da će globalna potražnja za ugljem – za koju se ranije očekivalo da će blago opadati iz godine u godinu – porasti za 1,2 odsto u ovoj  godini, čime će svjetska potrošnja dostići rekordnih 8,94 milijarde tona.

Prema izvještaju, situacija bi se ponovo mogla promijeniti naredne godine, iako i dalje postoji značajna neizvjesnost u pogledu budućih kretanja. Mnogo toga zavisi od toga da li će se oporaviti pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz.

Ukoliko se tokovi tečnog prirodnog gasa (LNG) kroz moreuz ponovo uspostave, a cijene prirodnog gasa padnu na nivo prije početka rata, globalna potražnja za ugljem mogla bi da opadne naredne godine. Međutim, ako moreuz ostane uglavnom zatvoren za isporuke LNG-a, potražnja za ugljem mogla bi dodatno da poraste.

Nakon što je prošle godine dostigla rekordni nivo, očekuje se da će globalna proizvodnja uglja opasti ove godine, mada će se zadržati iznad devet milijardi tona treću godinu zaredom. To je posljedica pada proizvodnje u Kini – najvećem svjetskom proizvođaču – nakon bezbjednosnih inspekcija pokrenutih zbog velike rudarske nesreće u maju, što je od tada dovelo do značajnog smanjenja proizvodnje uglja.

Kako se razlika između proizvodnje i potrošnje smanjila, očekuje se ublažavanje trenda gomilanja velikih zaliha uglja na globalnom nivou, koji je bio prisutan posljednjih godina. Predviđa se da će naredne godine svjetska proizvodnja uglja blago porasti usljed oporavka proizvodnje u Kini.

U međuvremenu, izvještaj ukazuje na to da potražnja za ugljem na međunarodnim tržištima raste iznad ranijih očekivanja, usljed manje domaće proizvodnje u Kini i veće potražnje zemalja koje zavise od uvoza, poput Japana i Koreje, gdje je upotreba uglja porasla nakon poskupljenja prirodnog gasa. Ovi faktori – zajedno sa ograničenom ponudom – doprinose rastu cijena uglja širom svijeta.