Rabrenović upozorava: Dok Evropa opoziva proizvode, crnogorski potrošači su nezaštićeni – rizici po zdravlje

Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača, doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović, upozorio je da se crnogorsko tržište i dalje nalazi u sivoj zoni između formalnog usklađivanja propisa i stvarne zaštite građana.

– Dok Evropska unija svakodnevno povlači opasne proizvode – od kozmetike do automobila – crnogorsko tržište ostaje bez stvarnog mehanizma zaštite potrošača – kazao je Rabrenović u razgovoru za Portal ETV.

On je istakao da je posebno alarmantna situacija u sektoru automobila.

– Stotine hiljada automobila se povlači u EU zbog kritičnih bezbjednosnih problema, dok crnogorski vlasnici istih modela ne dobijaju nijedno upozorenje – naglasio je Rabrenović.

Safety Gate – ključni mehanizam koji se ne koristi

Sistem Safety Gate, ranije poznat kao RAPEX, predstavlja jedan od ključnih mehanizama zaštite zdravlja i bezbjednosti potrošača u Evropskoj uniji. Iako ne postoje zvanični podaci da se konkretni proizvodi sa ove liste nalaze na crnogorskom tržištu, Rabrenović podvlači da je riječ o robi široke potrošnje.

– Masovni uvoz iz zemalja poput Kine i Turske otvara ozbiljno pitanje koliko je crnogorsko tržište zaista zaštićeno od proizvoda koje je EU već proglasila opasnim – rekao je on.

Prema njegovim riječima, u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji ova tema prevazilazi informativni karakter.

– Ovo je pitanje sistemske spremnosti države da štiti potrošače u skladu sa evropskim standardima – istakao je Rabrenović.

Od šampona do airbaga: raskorak koji košta

Na osnovu uvida u Safety Gate bazu i realne tržišne tokove u Crnoj Gori, identifikovane su četiri kategorije proizvoda kod kojih je najizraženiji raskorak između evropskih zabrana i domaće prakse.

Kozmetički proizvodi: tihi hemijski rizik

Kozmetički proizvod RED ONE Hair Wax iz Turske povučen je sa evropskog tržišta jer sadrži butylphenyl methylpropional (Lilial), supstancu zabranjenu od marta 2022. godine zbog dokazanog štetnog uticaja na reproduktivno zdravlje.

Rabrenović je kazao da je Crna Gora formalno uskladila zakonodavstvo sa EU Uredbom o kozmetičkim proizvodima (1223/2009), ali da je praksa daleko od zadovoljavajuće.

– Kontrola se često svodi na provjeru deklaracije, bez detaljne laboratorijske analize sastava – objasnio je on.

Dodao je da su proizvodi iz Turske široko dostupni, cjenovno pristupačni i da često ulaze na tržište bez dubinske kontrole.

– Posljedica je dugotrajna izloženost zabranjenim supstancama bez ikakvog upozorenja, naročito kod mladih i reproduktivno aktivne populacije – upozorio je Rabrenović.

Igračke: direktna prijetnja zdravlju djece

Igračka za kupanje Sedola iz Kine zabranjena je u EU jer sadrži ftalate (DEHP) iznad dozvoljenih granica, supstance koje mogu izazvati razvojne i reproduktivne poremećaje kod djece.

Rabrenović je naglasio da crnogorsko tržište igračaka u velikoj mjeri zavisi od jeftinog uvoza.

– Inspekcijski nadzor se često oslanja na dokumentaciju uvoznika, umjesto na obavezno laboratorijsko testiranje – rekao je on.

Iako standardi EN 71 formalno važe, kako je kazao, njihova primjena nije sistemska.

– Najranjivija kategorija – djeca – izložena je hemijskim i mehaničkim rizicima bez znanja roditelja – istakao je Rabrenović.

Mali električni uređaji: rizik od požara i strujnog udara

Generički LED punjači i grijalice iz Kine povlače se sa tržišta EU zbog neusklađenosti sa standardima električne bezbjednosti (EN 60950/EN 62368), nedovoljne izolacije i rizika od pregrijavanja.

– U Crnoj Gori se CE oznaka često koristi bez stvarne provjere, a ne postoji obavezno nezavisno testiranje prije puštanja proizvoda u promet – kazao je Rabrenović.

On je naveo da se ovi uređaji masovno prodaju na pijacama, u manjim prodavnicama i putem sive ekonomije.

– Posljedica je povećan rizik od požara, materijalne štete i teških tjelesnih povreda – upozorio je.

Skupo ćutanje

Prema riječima Rabrenovića, najteži i najopasniji slučaj ostaje gotovo potpuno nevidljiv crnogorskoj javnosti.

– Dok EU sistem Safety Gate svakodnevno objavljuje opozive vozila zbog kritičnih bezbjednosnih problema, crnogorski vlasnici istih automobila ostaju u potpunom mraku – rekao je on.

Mercedes-Benz povlači serije vozila iz perioda 2022–2024. godine zbog defekata u airbag sistemu koji mogu spriječiti aktivaciju u sudaru, kao i problema sa kočionim sistemom. Opozivi obuhvataju modele C, E i GLE klase.

BMW opoziva modele iz perioda 2021–2023. godine zbog kritičnih grešaka u softverskom sistemu koji kontroliše elektronsku stabilnost vozila (ESC) i problema sa elektro-komponentama koje mogu izazvati požar tokom vožnje.

Volkswagen grupacija (Audi, VW, Škoda) povlači vozila proizvedena od 2020. do 2024. godine zbog defekata na gorivnom sistemu koji mogu dovesti do curenja benzina i eksplozije, kao i problema sa automatskim kočenjem u hitnim situacijama.

Hyundai i Kia opozivaju serije iz perioda 2019–2023. godine zbog ozbiljnih problema sa motorom koji mogu dovesti do naglog gašenja tokom vožnje, kao i defekata u ABS sistemu.

Ford povlači različite modele iz perioda 2018–2023. godine zbog problema sa vezama upravljačkog sistema i rizika od požara usljed kratkog spoja u elektro-instalacijama.

Razlozi za opozive, kako je pojasnio Rabrenović, najčešće uključuju defekte airbag sistema, probleme sa kočionim sistemom, rizik od požara, greške u softveru bezbjednosnih sistema i strukturne defekte šasije.

Pitanje koje niko ne postavlja

Rabrenović postavlja niz pitanja na koja, kako kaže, nema odgovora.

– Da li su distributeri automobilskih brendova u Crnoj Gori ikada kontaktirali vlasnike vozila obuhvaćenih EU opozivima? Da li su mediji obavijestili javnost o serijama koje se povlače? – upitao je on.

Pretragom medijskih arhiva i javnih komunikacija ovlašćenih servisera u Crnoj Gori, kako navodi, ne postoji nijedan zabilježen slučaj javnog poziva vlasnicima da dovedu vozila na besplatnu intervenciju zbog bezbjednosnih problema.

– Vozilo kupljeno u Crnoj Gori prije dvije ili tri godine može imati kritični bezbjednosni defekt poznat proizvođaču i EU institucijama, a vlasnik nema pojma da vozi potencijalno opasno vozilo – upozorio je Rabrenović.

Dodao je da distributeri ne preuzimaju obavezu informisanja, da ne postoji sistem praćenja i obavještavanja, te da u slučaju nesreće ili požara vlasnik snosi punu odgovornost, iako je defekt fabričke prirode.

– Ako je jedan Mercedes ili BMW zvanično opozvan u Njemačkoj zbog problema sa airbagom, zašto isti automobil u Crnoj Gori, sa istim serijskim brojem, nastavlja da se vozi bez ikakvog upozorenja? – upitao je Rabrenović.

Lažna sigurnost: slučaj detektora dima

Generički detektor dima iz Kine zabranjen je u EU jer ne reaguje na dim u propisanom vremenskom okviru, što predstavlja neusklađenost sa standardom EN 14604.

– Neispravan detektor dima ne predstavlja samo tehnički nedostatak, već stvara lažan osjećaj sigurnosti – kazao je Rabrenović.

U slučaju požara, upozorio je, posljedice mogu biti fatalne.

Dva sistema, dva standarda

Rabrenović ističe da ključni problem nije u zakonima, već u njihovoj primjeni.

EU sistem, kako navodi, podrazumijeva obavezno laboratorijsko testiranje prije puštanja proizvoda u promet, aktivno tržišno praćenje i nenajavljena uzorkovanja, brzo povlačenje proizvoda u roku od 24 do 48 sati od identifikacije rizika, visoke kazne za uvoznike i distributere, obaveznu notifikaciju vlasnika vozila u roku od 30 dana i javno dostupnu bazu opoziva.

Nasuprot tome, crnogorska praksa se, prema njegovim riječima, svodi na kontrolu dokumentacije umjesto stvarnog proizvoda, ograničene laboratorijske kapacitete, spor ili nepostojeći mehanizam povlačenja, slabu koordinaciju sa EU upozorenjima, potpuno odsustvo sistema obavještavanja vlasnika vozila i distributere koji funkcionišu kao samoregulatorna zona.

Pitanja za nadležne institucije

Rabrenović je postavio i konkretna pitanja nadležnim institucijama.

– Da li nadležne inspekcije i službe prate Safety Gate bazu i preduzimaju korake? Da li postoji evidencija vozila na crnogorskom tržištu obuhvaćenih EU opozivima? Koje su obaveze distributera automobila prema vlasnicima u slučaju opoziva? Da li postoji plan uvođenja funkcionalnog sistema obavještavanja potrošača? – naveo je on.

Test ozbiljnosti države

Na kraju, Rabrenović je poručio da liste upozorenja EU nijesu samo informativni bilten.

– One su alat za procjenu spremnosti Crne Gore da zaštiti svoje građane – kazao je.

Svaki proizvod koji je u EU proglašen opasnim, a potencijalno dostupan na domaćem tržištu, prema njegovim riječima, predstavlja direktan rizik po zdravlje, imovinu i povjerenje u institucije.

– Posebno alarmantna je situacija sa automobilima – najskupljom robom koju većina građana ikada kupi, a istovremeno proizvodom koji direktno utiče na bezbjednost života – istakao je Rabrenović u razgovoru za Portal ETV.

On je upozorio da odsustvo reakcije distributera i institucija na EU opozive nije samo propust.

– To je sistemski rizik koji se manifestuje svaki dan na crnogorskim putevima – zaključio je.

Ako Crna Gora želi da se pozicionira kao funkcionalna država u procesu evropskih integracija, praćenje Safety Gate sistema mora postati operativna obaveza inspekcija, a ne puka preporuka.

U suprotnom, cijenu razlike između – dozvoljeno – i – bezbjedno – plaćaju potrošači.

Rabrenović napominje da su svi navedeni primjeri zabranjenih proizvoda preuzeti iz stvarnih podataka Safety Gate sistema EU. Dostupnost ovih proizvoda na crnogorskom tržištu nije empirijski potvrđena, ali je realna na osnovu poznatih uvoznih tokova i slabosti kontrolnog sistema.