<article>Na sjednici Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) razriješen je Ivan Bulatović  a za v. d. izvršnog direktora imenovan Bojan Đordan, doskorašnji izvršni rukovodilac Direkcije za OIE.Bulatović je za izvršnog direktora na mandat od četiri godine imenovan krajem januara 2024. godine, javlja portal RTCG.Bulatović je na toj funkciji zamijenio Nikolu Rovčanina koji je ranije podnio ostavku.</article>

Na sjednici Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) razriješen je Ivan Bulatović &nbsp;a za v. d. izvršnog direktora imenovan Bojan Đordan, doskorašnji izvršni rukovodilac Direkcije za OIE.
Bulatović je za izvršnog direktora na mandat od četiri godine imenovan krajem januara 2024. godine, javlja portal RTCG.
Bulatović je na toj funkciji zamijenio Nikolu Rovčanina koji je ranije podnio ostavku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ivan Bulatović

Odbor direktora EPCG

EPCG

Ekonomija

Odbor direktora odlučio: Bulatović više nije direktor EPCG

Na sjednici Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) razriješen je Ivan Bulatović  a za v. d. izvršnog direktora imenovan Bojan Đordan, doskorašnji izvršni rukovodilac Direkcije za OIE.
Bulatović je za izvršnog direktora na mandat od četiri godine imenovan krajem januara 2024. godine, javlja portal RTCG.
Bulatović je na toj funkciji zamijenio Nikolu Rovčanina koji je ranije podnio ostavku.

Značajan broj predškolskih i školskih ustanova u Danilovgradu nema adekvatne uslove za učenike sa invaliditetom.
Kako se navodi u Lokalnom akcionom planu za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti za 2026-2027. godinu, pristupačnost lica sa invaliditetom u vaspitno obrazovnim objekatima je djelimično obezbijeđena.
– Centralni objekat JPU "Irena Radović" ima prilagođen prilaz osobama sa invaliditetom, dok ostale vaspitne jedinice to ne posjeduju. Nedostaju adekvatne prostorije za obavljanje individualnih tretmana stručnih saradnika – psihologa i logopeda. OŠ "Vuko Jovović" posjeduje rampu pri ulasku u zgradu, toalet namijenjen učenicima sa invaliditetom, ali škola ne posjeduje lift što otežava kretanje učenika sa teškim tjelesnim smetnjama i teškoćama u kretanju. Područna odjeljenja ne posjeduju uslove za učenike sa invaliditetom. U OŠ "Njegoš" u Spužu postoji označeno parking mjesto za osobe sa invaliditetom, rampa pri ulasku u zgradu, vrata i hodnici su dovoljno široki, ima poseban toalet za osobe sa invaliditetom i lift u školi.
<h2>Planiraju formiranje jedinstvene komisije za vještačenje invaliditeta</h2>
Analiza podataka Centra za socijalni rad pokazuje da lica sa invaliditetom u Danilovgradu i dalje nemaju dovoljno razvijenu mrežu usluga koja bi omogućila punu socijalnu inkluziju. Te je u toku 2026. godine planirano formiranje jedinstvene komisije za vještačenje invaliditeta, što predstavlja priliku za unapređenje evidencije i jasnije definisanje broja i strukture lica sa invaliditetom.
– Misija Lokalnog akcionog plana je unapređenje položaja lica sa invaliditetom i stvaranje ambijenta za jednakost svih građana, bez diskriminacije, a vizija je da zajednica bude mjesto u kojoj se poštuju prava lica sa invaliditetom, u kojoj su oni ravnopravno uključeni u sve sfere društvenog života, bez prepreka i diskriminacije – navodi se u dokumentu.
Područna odjeljenja ne posjeduju uslove za učenike sa invaliditetom u dijelu pristupačnosti objekata. OŠ "Blažo Mraković" u Zagaraču ne posjeduje uslove za učenike sa invaliditetom u dijelu pristupačnosti objekta. OŠ "Milosav Koljenšić" na Slapu sa područnim odjeljenjima ne posjeduje uslove za učenike sa invaliditetom u dijelu pristupačnosti objekata. Umjetnička škola za muziku i balet "Vasa Pavić", područna jedinica Danilovgrad smještena je u prostorijama JU Radio Danilovgrad, na prvom spratu ne posjeduje uslove za učenike sa invaliditetom u dijelu pristupačnosti objekata, dok u Gimnaziji "Petar I Petrović Njegoš" postoji rampa pri ulazu u zgradu. U školi ne postoji lift. Kabineti na prvom spratu su prilagođeni osobama sa invaliditetom, dok kabineti na drugom spratu nijesu. Svakako da treba unaprijediti uslove u vrtiću i školama, te u narednom periodu aktivnosti usmjeriti na poboljšanje pristupačnosti objekata učenicima sa invaliditetom – piše u dokumentu.

Inkluzija u školama i vrtićima u Danilovgradu još nedostižna

Premijera predstave „Krevet od lišća“ biće organizovana u petak, 30. januara, u sali DODEST, u 20 sati, saopšteno je iz KIC-a "Budo Tomović".&nbsp;
Kako se navodi, nova predstava dramaturškinje i rediteljke Sandre Vujović, nastala po motivima istoimenog teksta savremene autorke Katarine Nikolić, donosi suptilnu, emotivno snažnu i slojevitu scensku priču o savremenom čovjeku i njegovoj unutrašnjoj tišini u eri otuđenosti, dubokih ličnih preispitivanja, otkrivanja raznih identitetskih slojeva ličnosti, vještačke inteligencije, sve manje pametnih ljudi i sve više pametnih stvari.
- Predstava istražuje emotivnu usamljenost savremenog urbanog čovjeka, pitanje nevidljivosti unutar funkcionalnih odnosa i suptilne lomove identiteta u prostoru koji je tehnološki savršen, ali emocionalno prazan - ističe rediteljka Sandra Vujović.
U predstavi igraju Milica Kekić, Mirjana Spaić i Đorđije Tatić. Muziku potpisuje Irena Popović Dragović. Za scenski prostor zaduženi su Zorica Baković i Boris Vukezić, a za vizuelni identitet, kostim, fotografiju i grafički dizajn Danica Janković.
Kkao se pojašnjava, "Krevet od lišća“ je intimna, poetična i emotivno precizna pozorišna forma koja otvara prostor ljubavi, ranjivosti i prepoznavanja, ali upućuje i poziv publici da se suoči sa sopstvenim odsustvima, potrebama i neizgovorenim osjećanjima.
Projekat „Krevet od lišća“ realizuje se u koprodukciji Bunt Scene, Pigmalion d.o.o. i KIC-a „Budo Tomović“, uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, kao i Sekretarijata za kulturu Glavnog grada Podgorice.
Reprizno izvođenje biće organizovano u ponedjeljak, 2. februara, u sali DODEST, u 19 sati.
- Ulaznice se po cijeni od 7 eura mogu kupiti online putem sajta www.kic.podgorica.me ili na biletarnici KIC-a radnim danima (9-20h), a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237 - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Premijera predstave „Krevet od lišća“ u petak, u KIC-u

Bivši američki predsjednik Džo Bajden oglasio se povodom posljednjih dešavanja u Sjedinjenim Američkim Državama i brutalnih ubistava koja su sproveli pripadnici imigracijske službe ICE.
U njegovom prvom oglašavanju o ovom problemu, Bajden je rekao kako sve ono što se desilo u Mineapolisu izdaje najosnovnije vrijednosti Amerikanaca.
- Mi nismo nacija koja puca u svoje građane na ulici. Mi nismo nacija koja dozvoljava da naši građani budu brutalno zlostavljani zbog ostvarivanja svojih ustavnih prava. Mi nismo nacija koja gazi Četvrti amandman i toleriše terorisanje naših susjeda - rekao je Bajden.
Poručio je i kako nasilju nije mjesto u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Narod Minesote je ostao čvrst - pomažući članovima zajednice u nezamislivim okolnostima, govoreći protiv nepravde kada je vide i pozivajući našu vladu na odgovornost pred narodom. Stanovnici Minesote su nas sve podsjetili šta znači biti Amerikanac i dovoljno su patili od ruke ove administracije. Nasilje i teror nemaju mjesta u Sjedinjenim Američkim Državama, posebno kada naša vlastita vlada cilja američke građane - naveo je bivši predsjednik.
Na kraju svog obraćanja Bajden je rekao kako je došlo vrijeme za akciju.
- Nijedna osoba ne može uništiti ono za šta se Amerika zalaže i u šta vjeruje, čak ni predsjednik, ako mi, cijela Amerika, ustanemo i progovorimo. Znamo ko smo. Vrijeme je da pokažemo svijetu. Što je još važnije, vrijeme je da pokažemo sebi. Sada, pravda zahtijeva potpunu, pravednu i transparentnu istragu o smrti dvojice Amerikanaca koji su izgubili živote u gradu koji su nazivali domom. Džil i ja šaljemo snagu porodicama i zajednicama koje vole Aleksa Pretija i Rene Gud dok svi oplakujemo njihovu besmislenu smrt - zaključio je Bajden.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJoeBiden%2Fstatus%2F2016177515845283911%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2016177515845283911%7Ctwgr%5E7109c8703005ea78a77d6cd043460c350207997f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bajden scene iz SAD-a opisao kao teror: "Vrijeme je da svijetu pokažemo ko smo"

Medijski praćene, ponekad smrtonosne i potencijalno neustavne akcije imigracionih službenika u SAD mogle bi da promijene stavove Amerikanaca o ključnoj politici Donalda Trampa - imigraciji, piše Dojče vele.
Ankete pokazuju da se javno mnjenje promijenilo zbog operacija Imigracione i carinske službe - poznatije kao ICE - u urbanim sredinama. Te operacije su ovog mjeseca dovele do smrti dvoje američkih građana u Mineapolisu.
Anketa Rojtersa/Ipsosa objavljena u ponedjeljak, koja je obuhvatila odgovore prije i poslije smrti bolničara Aleksa Pretja na kojeg je pucao službenik ICE-a, pokazala je da 53 odsto Amerikanaca ne odobrava Trampovu politiku imigracije, u poređenju s 39 odsto prvog dana njegovog novog mandata u januaru 2025. Odobravanje je sada na 39 procenata, dok je prošlog februara bilo 50 odsto.
Republikanci su uglavnom podržali aktivnosti ICE-a, dok je više od devet od 10 demokrata odbacilo te mjere. Međutim, gotovo dvije trećine glasača koji ne podržavaju deklarativno nijednu stranku reklo je da su akcije ICE-a pretjerane.
<h2>Akcije bez presedana u demokratijama, uključujući SAD</h2>
Mandat i uloga ICE u sprovođenju imigracionih zakona evoluirali su i mijenjali se tokom dvije decenije njegovog postojanja - dugo je bio zadužen za identifikaciju i hapšenje ilegalnih ili nedokumentovanih stranaca. Ranije su operacije na granici vođene uglavnom daleko od očiju javnosti.
Pomijeranje u velike gradove, u Trampovom drugom mandatu, postavilo je službenike ICE-a s pokrivenim licima u gusto naseljene oblasti, gdje svi imaju kamere na telefonima i mogu pratiti i dokumentovati njihove aktivnosti.
- Ovo je spoj nekoliko faktora bez presedana u operativnoj istoriji ICE-a - rekla je Kelsi Norman iz Instituta Bejker za javnu politiku u SAD.
To uključuje dolazak agenata ICE-a u veće gradove, lični cilj Donalda Trampa od milion deportacija, naglo povećanje finansiranja agencije i regrutovanja službenika, kao i nasilno, a sada i smrtonosno ponašanje na ulicama.
To je omogućilo veću pažnju javnosti na Trampov pristup imigracionoj policiji i istaklo neke ekstremnije taktike agenata.&nbsp;
- Taktike koje ICE primhenjuje podshećaju na policijske metode u autoritarnim zemljama. Dobar dio ove militarizovane prakse postojao je i ranije unutar imigracione službe, samo što je ranije bila primjenjivana na granici, gdje nije bila toliko u fokusu javnosti kao sada - rekla je Norman.
Ističe da je ponašanje te službe u Trampovom drugom mandatu bez presedana - i u SAD-u i u drugim demokratijama.
Upotreba sile protiv prolaznika i pokreta građana, uključujuži suzavac i biber-sprej, privukla je pažnju i međunarodnih policijskih tijela, između ostalog i Međunarodnog udruženja šefova policije.
U jednom saopštenju to udruženje poziva Bijelu kuću da okupi službenike za sprovođenje zakona na svim nivoima kako bi „podržala miran, zakonit angažman i politiku zasnovanu na dokazanoj praksi“.
<h2>Na kraju ispašta lokalna policija</h2>
Posmatrači su već ranije upozoravali da su u masovnoj regrutaciji mnogi službenici ICE-a ostali nedovoljno obučeni.
Trenutne tenzije bi mogle da promijene stavove javnosti o kvalitetu i profesionalosti skoro 18.000 agencija za sprovođenje zakona širom SAD, rekla je Keti O'Tul iz konsultantske firme 21CP Solutions.
- Ako se u zajednici dogodi tragedija zbog dJelovanja organa reda, ljudi ne prave razliku između federalnih i državnih ili lokalnih službenika. U nekoliko većih gradova sada postoje tenzije između saveznih i lokalnih agencija za sprovođenje zakona. To ne služi nikome - ističe O'Tul.
Ona, koja je i sama bila šefica policije u Bostonu i Sijetlu, rekla je za Dojče vele da će lokalna policija vjerovatno morati da se nosi sa posljedicama trenutnih kontroverzi oko ICE-a.
- Kada pogledate šta se dešava u Mineapolisu i nekim drugim većim gradovima upravo sada sa svim demonstracijama, lokalna policija je ta koja mora da se nosi sa posljedicama - navela je O'tul.
<h2>Američke vrijednosti: 2. i 4. amandman</h2>
Smrt Rene Gud i Aleksa Pretija privukla je pažnju širom svijeta. Za obične Amerikance ove operacije ističu druge potencijalne rizike - ne samo mogućnost upotrebe smrtonosne sile protiv građana.
Viši saradnik u Institutu Kejto Volter Olson rekao je da postoje dokazi da akcije ICE-a narušavaju građanska prava zagarantovana &nbsp;u Ustavu i Povelji o pravima.
To uključuje, kako je rekao za Dojče vele, očigledna kršenja 4. amandmana, prava na „pretres i zapljenu“, kada je ICE ulazio u domove bez sudskog naloga. Takođe su narušavana prava zagarantovana građanima i ne-građanima.
- Vidjeli smo višestruka očigledna kršenja prava na pretres i zapljenu, uključujući obijanje vrata vlasnika kuća. U jednom poznatom slučaju, unutra nije bilo ilegalaca. U drugim slučajevima, brojnijim ali manje dramatičnim, prekršena su pravila kada policija može zaustaviti nekoga na ulici - rekao je Olson.
Izjave nakon Pretijeve smrti koje su dali istaknuti zvaničnici i pristalice Trampove administracije takođe su skrenule pažnju na 2. amandman, koji pojedincima daje pravo da nose oružje.
Preti je imao dozvolu za oružje u Minesoti i ovlašćenje za nošenje skrivenog oružja. Nijedan od brojnih snimaka njegovog ubistva snimljenih očevicima ne pokazuje kako vadi vatreno oružje, ali ključne ličnosti administracije su primijetile da Preti nije trebalo da donese oružje na protest. To sada nailazi na otpor u Republikanskoj stranci i drugim pokretima.
- Naš 2. amandman je veoma cijenjen kod američke konzervativne strane spektra već mnogo decenija. Trampova administracija - ne samo jedan, već više Trampovih zvaničnika - izašla je i rekla stvari poput toga da ne bi trebalo da nosite pištolj na ulicama grada, u jednom slučaju, ili da nikada ne bi trebalo da imate vatreno oružje na demonstracijama, čak i ako vaša savezna država to dozvoljava, čak i ako imate dozvolu za skriveno nošenje, čak i ako nikada ne koristite pištolj, niti ga vadite ili pokazujete. Ovo je oštar zaokret od 180 stepeni u odnosu na ono što je bio konzervativni stav - ističe Olson.
<h2>Ko je sljedeći?</h2>
Očigledno narušavanje ustavnih prava na ulicama Amerike sada možda dovodi u pitanje temelje američkih ideala slobode i pravde. Olson je rekao da građani možda sada razmišljaju da li ove akcije mogu biti signal za buduće postupke.
- Mislim da se obični Amerikanci sada moraju suočiti sa ovim pitanjem: ako se ovo može raditi u kampanji protiv imigranata, gdje bi još moglo da se primijeni kada kampanja krene protiv ljudi koji se smatraju subverzivnim ili "neameričkim" - zaključio je Olson.

Odbor direktora odlučio: Bulatović više nije direktor EPCG

Tagovi

Inkluzija u školama i vrtićima u Danilovgradu još nedostižna

Premijera predstave „Krevet od lišća“ u petak, u KIC-u

Bajden scene iz SAD-a opisao kao teror: "Vrijeme je da svijetu pokažemo ko smo"

Akcije imigracionih službenika dovode u pitanje osnovne vrijednosti SAD-a

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO