<article><p>Državna revizorska institucija (DRI) dala je negativno mišljenje na godišnji finansijski izvještaj Uprave prihoda i carina za 2022. godinu.</p><p>Nadležni Kolegijum u sastavu dr<b> Milan Dabović</b>, član Senata i rukovodilac Kolegijuma i dr<b> Branislav Radulović</b>, senator i član Kolegijuma, utvrdili su da izvještaj Uprave prihoda i carina za 2022. godinu sadrži bitno materijalne greške i pogrešna prikazivanja koja su suprotna Zakonu o budžetu Crne Gore za 2022. godinu, Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, Pravilniku o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet Crne Gore i budžete opština, Pravilniku o načinu sačinjavanja i podnošenja finansijskih izvještaja budžeta, državnih fondova i jedinica lokalne samouprave. </p><p>Kroz finansijsku reviziju Uprave prihoda i carina za 2022. godinu, DRI je utvrdila niz nepravilnosti u dijelu neusaglašenosti podataka u dijelu izvora finansiranja i izdataka po vrstama sa Glavnom knjigom trezora u iznosu od 1.631.854,26 eura, pogrešne evidenciji isplata po osnovu nabavke softvera u iznosu od 1.466.367 eura, nepravilne evidencija u ukupnom iznosu od 82.108,80 eura na pozicijama bruto zarada i doprinosa na teret poslodavca i transfera institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru.</p><p>Takođe, izvještaj o sprovedenim jednostavnim nabavkama kod određenoj broja nabavki ne sadrži precizan iznos nabavke, te postoji tehnička greška u Planu javnih nabavki u dijelu pogrešnog prikazivanja PDV u iznosu od 8.000 eura.</p><p>U DRI su ukazali i na nepostojanje interne procedure za regulisanje toka gotovog novca na carinarnicama, nepostojanje ustaljene prakse za čuvanje preuzetog i postupanje sa gotovim novcem na carinskoj ispostavi Dobrakovo i neusklađenost evidencije između informacionih sistema (Finansijski modul) i neažurno vođenje evidencije potraživanja putem elektronskog sistema Finansijski modul.</p><p>Utvrđeno je i da Carinska ispostava Dobrakovo u potpunosti ne vodi uredno i ažurno arhiviranje predmeta sa propratnom dokumentacijom kao dokaz o ocarinjenoj robi i nastalom carinskom dugu.</p></article>

<p>Državna revizorska institucija (DRI) dala je negativno mišljenje na godišnji finansijski izvještaj Uprave prihoda i carina za 2022. godinu.</p>
<p>Nadležni Kolegijum u sastavu dr<b> Milan Dabović</b>, član Senata i rukovodilac Kolegijuma i dr<b> Branislav Radulović</b>, senator i član Kolegijuma, utvrdili su da izvještaj Uprave prihoda i carina za 2022. godinu sadrži bitno materijalne greške i pogrešna prikazivanja koja su suprotna Zakonu o budžetu Crne Gore za 2022. godinu, Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, Pravilniku o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet Crne Gore i budžete opština, Pravilniku o načinu sačinjavanja i podnošenja finansijskih izvještaja budžeta, državnih fondova i jedinica lokalne samouprave.&nbsp;</p>
<p>Kroz finansijsku reviziju Uprave prihoda i carina za 2022. godinu, DRI je utvrdila niz nepravilnosti u dijelu neusaglašenosti podataka u dijelu izvora finansiranja i izdataka po vrstama sa Glavnom knjigom trezora u iznosu od 1.631.854,26 eura, pogrešne evidenciji isplata po osnovu nabavke softvera u iznosu od 1.466.367 eura, nepravilne evidencija u ukupnom iznosu od 82.108,80 eura na pozicijama bruto zarada i doprinosa na teret poslodavca i transfera institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru.</p>
<p>Takođe, izvještaj o sprovedenim jednostavnim nabavkama kod određenoj broja nabavki ne sadrži precizan iznos nabavke, te postoji tehnička greška u Planu javnih nabavki u dijelu pogrešnog prikazivanja PDV u iznosu od 8.000 eura.</p>
<p>U DRI su ukazali i na nepostojanje interne procedure za regulisanje toka gotovog novca na carinarnicama, nepostojanje ustaljene prakse za čuvanje preuzetog i postupanje sa gotovim novcem na carinskoj ispostavi Dobrakovo i neusklađenost evidencije između informacionih sistema (Finansijski modul) i neažurno vođenje evidencije potraživanja putem elektronskog sistema Finansijski modul.</p>
<p>Utvrđeno je i da Carinska ispostava Dobrakovo u potpunosti ne vodi uredno i ažurno arhiviranje predmeta sa propratnom dokumentacijom kao dokaz o ocarinjenoj robi i nastalom carinskom dugu.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Državna revizorska institucija

Uprava prihoda i carina

negativno mišljenje

Ekonomija

Neusaglašeni podaci u dijelu izvora finansiranja, nepravilna evidencija isplata, neprecizni iznosi nabavke...

<p>Državna revizorska institucija (DRI) dala je negativno mišljenje na godišnji finansijski izvještaj Uprave prihoda i carina za 2022. godinu.</p>
<p>Nadležni Kolegijum u sastavu dr<b> Milan Dabović</b>, član Senata i rukovodilac Kolegijuma i dr<b> Branislav Radulović</b>, senator i član Kolegijuma, utvrdili su da izvještaj Uprave prihoda i carina za 2022. godinu sadrži bitno materijalne greške i pogrešna prikazivanja koja su suprotna Zakonu o budžetu Crne Gore za 2022. godinu, Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, Pravilniku o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet Crne Gore i budžete opština, Pravilniku o načinu sačinjavanja i podnošenja finansijskih izvještaja budžeta, državnih fondova i jedinica lokalne samouprave. </p>
<p>Kroz finansijsku reviziju Uprave prihoda i carina za 2022. godinu, DRI je utvrdila niz nepravilnosti u dijelu neusaglašenosti podataka u dijelu izvora finansiranja i izdataka po vrstama sa Glavnom knjigom trezora u iznosu od 1.631.854,26 eura, pogrešne evidenciji isplata po osnovu nabavke softvera u iznosu od 1.466.367 eura, nepravilne evidencija u ukupnom iznosu od 82.108,80 eura na pozicijama bruto zarada i doprinosa na teret poslodavca i transfera institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru.</p>
<p>Takođe, izvještaj o sprovedenim jednostavnim nabavkama kod određenoj broja nabavki ne sadrži precizan iznos nabavke, te postoji tehnička greška u Planu javnih nabavki u dijelu pogrešnog prikazivanja PDV u iznosu od 8.000 eura.</p>
<p>U DRI su ukazali i na nepostojanje interne procedure za regulisanje toka gotovog novca na carinarnicama, nepostojanje ustaljene prakse za čuvanje preuzetog i postupanje sa gotovim novcem na carinskoj ispostavi Dobrakovo i neusklađenost evidencije između informacionih sistema (Finansijski modul) i neažurno vođenje evidencije potraživanja putem elektronskog sistema Finansijski modul.</p>
<p>Utvrđeno je i da Carinska ispostava Dobrakovo u potpunosti ne vodi uredno i ažurno arhiviranje predmeta sa propratnom dokumentacijom kao dokaz o ocarinjenoj robi i nastalom carinskom dugu.</p>

<p>Željeznički prevoz večeras je u kolapsu, nezvanično saznaje Antena M.</p>
<p>Izvor tog medija kaže da trenutno nema napona na mreži.</p>
<p>- Vozovi stoje: brzi za Podgoricu, lokalni u Lutovu. Kontaktaši su na pruzi, ali nemamo više informacija o situaciji - rekao je izvor Antene M.</p>
<p>Voz koji je po redu vožnje krenuo iz Bara prema Bijelom Polju u 15.30 je stigao do Bioča i vratio se nazad u Podgoricu.</p>

Problemi u željezničkom prevozu: Vozovi stoje, nema napona

<p>Nivo rijeka u Crnoj Gori, naročito u centralnom dijelu države, popodne i večeras rapidno je porastao nakon posljednjih padavina.<br/>
 <br/>
Samo tokom ovog popodneva, Morača je narasla pet metara.</p>
<p>U centru Podgorice, nivo te rijeke u 12 sati bio je 532 centimetra, a večeras u 20 časova 939.</p>
<p>I pritoke Morače u Podgorici rastu - nivo Ribnice i Sitnice veći je gotovo za metar nego jutros.</p>
<p>Gotovo identičan rast je registrovan na Cijevni - jutros je bila visoka metar i po, a sada 5,7 metara. Pritom, kod Dinoše je došlo i do izlivanja te rijeke.</p>
<p>Trenutni nivo Zete u Danilovgradu iznosi šest metara, odnosno metar i po više nego jutros.</p>
<p>Bojana je u odnosu na jutros narasla 70 centimetara, baš koliko i Lim u Beranama.</p>

Morača za popodne narasla pet metara, Cijevna se izlila, veći nivo Zete, Bojane, Lima...

<p>Aliji Balijagiću, za kojim se tragalo 27 dana zbog ubistva brata i sestre u okolini Bijelog Polja, odlukom sudije za istragu Višeg suda u Užicu određen je pritvor do 30 dana zbog opasnosti od bjekstva, opasnosti od ponavljanja krivičnog djela ali i zbog uznemirenja javnosti.</p>
<p>On je juče uhapšen tri sata poslije ponoći u selu Goleša kod Priboja.</p>
<p>Balijagiću je isprva određeno zadržavanje do 48 sati zbog nedozvoljenog držanja oružja koje je pronađeno pored njega u trenutku hapšenja.</p>
<p>- Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Užicu, na predlog Višeg javnog tužilaštva u Užicu, 22. novembra .2024. godine donio je rešenje o određivanju pritvora prema osumnjičenom B.A., državljaninu Crne Gore, koji može trajati najduže 30 dana - navodi se u saopštenju Višeg suda u Užicu.</p>
<p>Crna Gora danas je tražila od Srbije njegovo izručenje.</p>

Viši sud u Užicu odredio Balijagiću pritvor do 30 dana

<p>Premijer Milojko Spajić ima problem sa funkcionisanjem parlamentarne većine, pa potvrdu svog legitimiteta kroz platformu Barometar 26 traži od opozicije, ne bi li politički preživio naredni period, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, &nbsp;Miloš Đuričković iz Evropskog saveza.</p>
<p>Premijer Crne Gore Milojko Spajić je pozvao sve da se okupe oko platforme Barometar, koju je predstavio kako bi Crna Gora za dvije godine zatvorila 30 poglavlja i što prije ušla u Evropsku uniju.&nbsp;</p>
<p>- Treba otići malo unazad, pogledati neke prethodne događaje i onda ćemo zaključiti šta je svrha Barometra, koji &nbsp;je predložio premijer Spajić. Prije svega, to je potvrda da je koalicioni sporazum o formiranju tadašnje parlamentarne većine, koji su potpisali u susret formiranju 44.Vlade, mrtvo slovo na papiru. Dakle, ta većina koja se tada okupila, navodno oko evropskog puta Crne Gore, oko stavljanja tih identitetskih pitanja po strani, očigledno da taj papir više ne važi i potrebno je donijeti neki novi dokument, koji bi Spajiću dao dalji legitimitet da vlada i da sprovodi svoju agendu - rekao je Đuričković.</p>
<p>Jedan značajan dio 44.Vlade, podsjeća, on, ne želi da vidi Crnu Goru u Evropskoj uniji, i učiniće sve što je u njihovoj moći da uspore ili zaustave taj put.&nbsp;</p>
<p>- Podsjetio bih građane na sve stvari se događale za proteklih godinu i po dana, to je Rezolucija o Srebrenici, to je, ako se sjećamo, poništavanje odluke o priznanju Kosova od strane opštine Zeta, odlazak predstavnika vlasti na proslavu neustavnog dana Republike Srpske, isticanje trobojke u kabinetu predsjednika Skupštine, posjeta Milorada Dodika predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću, zahtjev za srpski jezik postane službeni jezik, zahtjev za promjenu Zakona o državljanstvu, izjava Marka Kovačevića da sa Crnogorcima treba postupati kao sa Turcima, glasanje o prijemu Kosova u savjetu Evrope, ponašanje rukovodioca Narodne biblioteke Radosav Ljumović, izjava poslanika PES-a o autohtonosti drugih poslanika, izjava ministra Krapovića o odnosima sa Hrvatskom i njegov sukob sa ministrom odbrane Hrvatske, incident vezan za naziv bazena u Kotoru, bojkot hrvatskih vaterpolo klubova da gostuju u Kotoru - navodi Đuričković.</p>
<p>Podsjeća i da su Milan Knežević i Andrija Mandić proglašeni za persone non grate u Hrvatskoj, ali I na izjave predstavnika vlasti o vraćanju kapele na Lovćenu, što, kako dodaje, potenciraju kao jedan od primarnih ciljeva, uz Zakon o državljanstvu.&nbsp;</p>
<p>- Zatim Dario Vranješ i njegovo organizovanje proslave Dana Srbije u Pljevljima i sve one uvrede koje smo imali prilike da slušamo od strane Aleksandra Vučića na račun države Crne Gore i njenih zvaničnika, pa i one zadnje koje smo imali prilike da čujemo, a to je za izborne procese u Budvi, to jest da će on da riješi izbore u Budvi - podsjetio je on.</p>
<p>Kada se pogleda, kako kaže, ovaj spisak, koji je zapravo samo mali dio onoga što se dešavalo, ali i kada se ima u vidu ogroman broj incidenata koji se dešavaju onda se postavlja pitanje kome se premijer Milojko Spajić obraća.&nbsp;</p>
<p>- Da li je to uopšte pošteno da se on obraća opoziciji, koja nijedno identitetsko pitanje nije branila, već je branila samo one stavke koje su zapisane u Ustavu. Ne treba nama nijedan Barometar da bi mi definisali na koji način i kako ćemo da pričamo o identitetu ove države i građana Crne Gore. Oni su zapisani mnogo davno u Ustavu, i ono na čemu je opozicija insistirala u proteklom periodu su stvari poštovanja Ustava, a naše reakcije su upravo bile samo prouzrokovane rušenjem temelja ove države, rušenjem koncepta građanske države, stoga nama Barometar nije potreban. Znamo ko smo, znamo koja je naša država, koji je naš identitet, nama Barometar nije potreban da bi to branili - naglasio je Đuričković.</p>
<p>Jedna od uloga Barometra je, smatra on, da se stavi flaster na usta građanima Crne Gore i svima onima koji žele da vide Crnu Goru u Evropskoj uniji, te da se stavi flaster na usta i svim Crnogorcima, da moraju da ćute i trpe sva, kako je kazao, nepočinstva dijela parlamentarne većine.&nbsp;</p>
<p>Podsjetio je na otvorene probleme sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom, i vjeruje da će ti problemi će svake godine eskalirati.</p>
<p>- Opet ćemo mi &nbsp;imati taj 9. januar, opet ćemo imati Mandića, Kneževića i jedan značajan dio Vlade Milojka Spajića, koji će na taj dan da barjači i da odstupa od onoga što je vanjska politika Crne Gore. Imaćemo opet i Dan sjećanja na Srebrenicu, i sve druge datume koji će potvrditi da ova većina ne može da funkcioniše i da ona nije dobronamjerna kad je riječ o Crnoj Gori. Tu je i pitanje Kosova, nije tu samo problem Demokratski front, nego je problem ponašanja samih poslanika &nbsp;Pokreta Evropa sad. Sjetićemo se glasanja za prijem Kosova u Savjet Evrope, nijesu samo tamo negativno glasali predstavnici Demokratskog fronta, nego su upravo glasali predstavnici Pokreta Evropa sad, koji su bili suzdržani, u tom sistemu glasanja uzdržanost maltene znači i neku vrstu protivljenja, prije nego prihvatanja neke odluke - kazao je Đuričković.</p>
<p>Kada se sve, kako je dodao, sagleda kako je Milojko Spajić i njegova Vlada, jedine odnose koje su uspjeli u nekoj mjeri da izgrade sa susjedima, to su oni sa Republikom Srbijom, a to su,smatra Đuričković, podanički odnosi, u kojem je crnogorska strana ta koja uvijek treba da zanemaruje svoje interese, koja treba uvijek da prećuti sve otrovne strelice koje stižu iz Beograda.</p>
<p>Platforma Barometar je jedan krajnje neozbiljan dokument, poručuje on. Ona, kako kaže, služi kao zamjena za, propali koalicioni sporazum I pokušaj vraćanja legitimiteta premijeru.</p>
<p>- Evropski savez potencira da treba da se proevropske stranke, ili subjekti u Crnoj Gori okupe. Stvarno imamo šansu da Crnu Goru uvedemo u Evropsku uniju u jednom kratkom periodu, ali da bi to uradili moramo da okupimo i oformimo parlamentarnu većinu koja će biti sastavljena, ne od svega i svačega, nego koja će biti sastavljena od proevropskih partija, koje su iskreno posvećene evropskom putu Crne Gore. Ako to uspijemo da uradimo, onda imamo izgledne šanse da te procese maksimalno ubrzamo. Da bi to uradili, legitimno je da, prije svega, organizujemo prijevremene parlamentarne izbore, jer očigledno je da jedan dio političkih subjekata, uključujući i politički subjekat premijera, nema više legitimitet da upravlja Crnom Gorom - zaključio je Đuričković.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>

Đuričković: Barometar je Spajićev pokušaj da politički preživi

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Neusaglašeni podaci u dijelu izvora finansiranja, nepravilna evidencija isplata, neprecizni iznosi nabavke...

Tagovi

Problemi u željezničkom prevozu: Vozovi stoje, nema napona

Morača za popodne narasla pet metara, Cijevna se izlila, veći nivo Zete, Bojane, Lima...

Viši sud u Užicu odredio Balijagiću pritvor do 30 dana

Đuričković: Barometar je Spajićev pokušaj da politički preživi

PRATITE TVe UŽIVO