Mulešković: Od inflacije korist imala Vlada, potrošački model koči razvoj crnogorske ekonomije

Bez transparentnog načina odlučivanja i bez uključivanja svih onih koje se te odluke tiču ne mogu se donositi dobre odluke, što posebno važi kada je riječ o planiranju javnih finansija i kreiranja ekonomske strategije u Crnoj Gori, ocijenio je gostujući u Drugačijoj radio vezi ekonomski analitičar Mirza Mulešković. On je podsjetio da su se u godini na izmaku, što je bio slučaj i sa nekoliko prethodnih, odluke donosile bez konsultacija sa stručnom javnošću.

Poseban akcenat u ovom smislu Mulešković je stavio na Fiskalnu strategiju koja je predstavljena u julu sa veoma kratkim rokom za javnu raspravu.

- Prije toga je Vlada utvrdila nacrte zakona koji su, generalno, u fiskalnoj strategiji, što znači da se uopšte nijesu uzeli u obzir komentari koje su poslali oni koji su mislili da nešto može da se promijeni nabolje - naglasio je on.

Prema njegovim riječima crnogorska ekonomija je i dalje podstaknuta posljedicama ratnih dešavanja u Ukrajini, odnosno prilivom kapitala građana te zemlje koji su se nastanili i koji posluju u Crnoj Gori, čija potrošnja čini značajan udio ukupne lične potrošnje.

- Od 2022. Crne Gora je jedna od rijetkih zemalja na čiju ekonomiju se ovo pozitivno odrazilo. Još od 2022. imamo veliki broj stranaca koji žive i rade ovdje i upravo zbog toga imamo veće prihode. Često kad čujemo, pošto je inflacija jedna od tema koja je bila 'hit' i koja je najviše opterećivala građane, ali i privredu – ona je najviše benefita donijela Vladi, odnosno javnim finansijama - naglasio je Mulešković ocjenjujući da su zahvaljujući povećanju cijena prihodi od poreza na dodatu vrijednost (PDV) punili državnu kasu.

Ovako akumulirani prihodi od PDV-a omogućili su da, kako se stalno ističe, količina sredstava na prihodnoj strani budžeta raste.

- Zbog toga imamo suficit, a šta smo uradili sa suficitom? Nijesmo uložili u neke nove kapitalne projekte, niti smo otplatili stara dugovanja, nego smo to preusmjerili u javnu upravu za potrebe dodatnog zapošljavanja - pojasnio je Mulešković.

On je naglasio da su se na ovaj način izgubili svi pozitivni efekti koje je poreska reforma trebalo da donese, jer su sredstva preusmjerena u potrošnju.

- Zbog toga suficit nije iskorišten za razvoj. Moramo da napravimo razliku između rasta i razvoja. Crnogorska ekonomija je rasla, ali da li se razvijala - upitao je Mulešković, naglasivši da je odgovor na to pitanje ključan.

U tome se, kako je dodao, ogleda odsustvo produktivnosti – nečega na čemu se nije, a na čemu bi moralo da se radi, ističući da bez povećanja produktivnosti nema osnova za povećanje plata i penzija. On je dodao da su konstruktivne kritike predloženih strategija njihovi donosioci komentarisali kao protivljenje povećanju primanja.

- Niko nije protiv povećanja plata i penzija, ali treba da dobijemo odgovor na pitanje odakle. To je falilo u svim politikama koje su donešene ove godine. Fiskalna strategija nije dala odgovor na pitanja šta raditi u slučaju da se pojave određeni rizici - istakao je naš sagovornik, podsjećajući na neizvjesnost vezanu za potencijalno lošiju od očekivane turističku sezonu, kao i mogućnost da stranci koji žive u Crnoj Gori odu.

On je istakao da potrošni model, na kojem se sada zasniva planiranje, može da funkcioniše do jednog trenutka. U ovom slučaju se, kako dodaje, mnogo više praktikuje način razmišljanja o ekonomiji kroz javnu upravu nego kroz tržište.

- Toliko smo se fokusirali da obezbijedimo dobre uslove javnoj upravi, a s druge strane nijesmo razmišljali o tome kako će naše tržište da odreaguje - rekao je Mulešković, ocijenivši da je crnogorska ekonomija iako ne jaka ipak izdržljiva.

Politička nestabilnost, kako je pojasnio, dodatno utiče na neizvjesnost, a u takvim okolnostima cijene dodatno rastu.

I kada je riječ o predloženom budžetu za 2025. Mulešković ističe da je najproblematičniji potrošački model, protiv kojeg će se, kako kaže, uvijek zalagati.

- Ne možemo da pričamo o razvojnom budžetu kad je stavka za kapitalni budžet, koji bi trebalo da bude investicija u ono što stvara novu ekonomsku vrijednost 280 miliona, a zarade u javnom sektoru 717 miliona. Samo te dvije kategorije kada uporedimo shvatamo da ovo nije razvojni budžet, već potrošački - istakao je, dodajući da su, kada je riječ o budžetu, najveći problem neproduktivni troškovi.

Govoreći o povećanju pojedinih stopa PDV-a naš sagovornik je istakao da je to način obezbjeđivanja dodatnih budžetskih prihoda do određenog trenutka, ali da će se prije ili kasnije doći u situaciju da se ostane bez takvih mogućnosti.