Ministarstvo finansija: Bez smanjenja akciza gorivo bi bilo još skuplje

Bez odluke o smanjenju akciza na gorivo, poskupljenje bi sa najnovijim obračunom bilo i više, poručili su iz Ministarstva finansija. 

U Udruženju naftnih kompanija smatraju da nije urađeno u mjeri mogućeg, već je izvršna vlast prošle sedmice smanjila akcizu na dizel 30 odsto procenata, a ove korigovala za deset, prenosi portal RTCG. 

Građani komentarišu da nije skuplje samo gorivo, već i ostali proizvodi i usluge, ali i da to ne utiče na smanjenje gužvi u saobraćaju.

Državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković napisao je na mreži X da cijenu goriva ne formira Vlada i da njena visina zavisi od kretanja na tržištu kursa dolara i transporta. 

 - Država može uticati na cijenu kroz poresku politiku i umanjenje akciza, a snizila ih je prije prošlosedmičnog obračuna. Da ta mjera nije na snazi, današnja cijena eurodizela ne bi iznosila 1,79 po litru, već bi bila približno 1,95. Čak 16 centi skuplja. Drugim riječima, Vlada ne može da utiče na ratove, geopolitičke krize ili cijenu nafte na svjetskim berzama, ali može da uradi ono što je u njenoj nadležnosti – da umanji poresko opterećenje kada okolnosti to dozvoljavaju i na taj način zaštiti standard građana. Upravo to je i učinjeno - naveo je Turković.

Predstavnik Udruženja naftnih kompanija Draško Striković smatra da je obračun mogao biti drugačiji, odnosno da bi umjesto 12 i 13 centi na benzin, odnosno 14centi na dizel, poskupljenje bilo blaže.

 - Umjesto da se smanji ili barem zadrži umanjenje akciza, donesena je odluka da se vrati puna akcizu za benzine, a da za dizel poveća, odnosno umanjenje sa 30 odsto se vrati na 20 odsto, čime se doprinijelo da cijene goriva opet porastu - rekao je Striković.

Akcize, metodologija obračuna ipak nemaju značaj za građane. Njih interesuje krajnji ishod, a to je da ne raste samo cijena goriva, već i ostalih proizvoda i usluga. 

Anketirani građani su kazali da rast cijena goriva uzrokuje poskupljenje drugih proizvoda, ali i da ti proizvodi ne pojeftinjuju kada gorivo pojetfini. 

Oni su kazali i da poskupljenja goriva ne utiču na smanjenje gužve u saobraćaju. 

Cijene goriva od izbijanja sukoba na Bliskom istoku rastu, pa je krajem februara na benzinskim pumpama litar benzina iznosio je 1,4 eura, dok je danas 37 centi skuplji. Dizel je bio 1,34 eura, sada 1,79 eura. 

Stanovnici Albanije litar dizela plaćaju 2,2 eura, a u Srbiji nešto preko 1,9 eura. 

Model za stabilizaciju cijene goriva je, prema riječima analitičara Davora Dokića, u tome da Vlada smanji akcizu na dizel 50 odsto ili da intervenišu poslanici kroz izmjenu Zakona o PDV-u i smanje stopu od 21 odsto.