<article><p>Tunel Sozina je od početka godine opslužio skoro 3,06 miliona vozila. Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, u 2022. godini 3,07 miliona, a 2021. njih 2,61 milion. Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB). Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.</p></article>

<p>Tunel Sozina je od početka godine opslužio skoro 3,06 miliona vozila.

Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, u 2022. godini 3,07 miliona, a 2021. njih 2,61 milion.

Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).

Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Tunel Szoina

Monteput

vozila

Ekonomija

Kroz Sozinu prošlo 3,06 miliona vozila

<p>Javnost mora znati ko su vlasnici medija, kako bi imala povjerenja u njih, a strano vlasništvo jedan je od većih problema crnogorske medijske scene, poručeno je sa otvaranja konferencije - "Medijski horizonti: Kako do transparentnosti, pouzdanosti i javnog interesa?”. </p>
<p>Konferenciju je organizovala Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU), u saradnji sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori.</p>
<p>Amabasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori <b>Johan Satler</b> rekao je da je regulisan medijski sektor važan za suočavanje sa velikim porastom dezinformacija, polarizacije i komercijalizma.</p>
<p>On je istakao da je za Crnu Goru u procesu EU integracija ovo bila dobra godina i da će vjerovatno biti zatvorena četiri poglavlja.</p>
<p>- Nemojte se zanositi, nema mjesta opuštanju, ali u isto vrijeme ubijeđen sam da treba da prihvatimo ovu hvalu i treba istaći da su ostvarene stvari koji nijesu bile jednostavne -  rekao je Satler.</p>
<p>On je istakao da je AMU uložila ogromne napore kako bi izvršila usklađivanje sa Direktivom EU.</p>
<p>- Bitno je da je sama direktiva jako dobro transformisala samu agenciju, tako da imamo i određene sankcije vezano za njeno kršenje -  rekao je Satler.</p>
<p>On je rekao da mu je drago što je Agencija poboljšala svoje operativne kapacitite i da treba da ih iskoristi na pravi način.</p>
<p>- EU želi da vidi bilans uspjeha koji je kontinuiran, a koji je pokazala Agencija, što se odnosi na audiovizuelno tržište. Moramo da imamo Agenciju koja je nezavisna i da je rukovodstvo na vrhu zadatka -  istakao je Satler.</p>
<p>On je rekao da, zbog dva člana Savjeta čiji se mandat završava, treba završiti postupak kako bi se obezbijedila nesmetanost rada Agencije.</p>
<p>Salter je kazao da je bitno da je Agencija preuzela odgovornost za poboljšanje medijske pismenosti.</p>
<p>On je naglasio da se nastavlja posao vezan za usklađivanje propisa sa EU.</p>
<p>- Zato vidimo nove propise i novi zakonodavni okvir koji je izuzetno bitan, a tiče se digitalnih usluga -  naveo je Satler.</p>
<p>Kako je kazao, EU želi da garantuje pluralizam i to je izuzetno bitno, kako bi se osiguralo da medijske kuće rade bez ikakvog upliva i uticaja.</p>
<p>- Mediji moraju da služe javnim interesima. Kako bismo to uspostavili mora da postoji dobra saradnja između svih zainteresovanih subjekata i međunarodnih partnera -  poručio je Satler.</p>
<p>Vršilac dužnosti šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori<b> Đovani Gabasi </b>rekao je da je Misija posvećena u pomoći Crnoj Gori u suzbijanju pojava poput gvora mržnje u medijima.</p>
<p>On je rekao da je, prema godišnjem indeksu medijske pismenosti, u prošloj godini Crna Gora bila na 33. mjestu od 61. države.</p>
<p>Gabasi je kazao da je mehanizam za žalbe važan za samoregulaciju medija.</p>
<p>- Da bi građani imali povjerenje u kontrolu moraju da shvate i da vjeruju u te mehanizme -  rekao je Gabasi.</p>
<p>On je ukazao na to da Crna Gora ima dva samoregulativna mehanizma i to Savjet za samoregulaciju i internog ombudsmana.</p>
<p>Gabasi je istakao da je medijska transparentnost u smislu vlasništva veoma važna, posebno kada su u pitanju onlajn mediji.</p>
<p>- I strani mediji su takođe veoma važni u smislu vlasništva i vrlo važno je da se vlasništvo učini transaprentijim kao protivotrov korupciji i pranju novca -  naglasio je Gabasi.</p>
<p>On je istakao da je Radio Televizija Crne Gore jedina TV stanica koja ima nacionalnu pokrivenost u CG i u crnogorskom vlasništvu i to ima vitalnu ulogu.</p>
<p>- Nedavno usvojen Zakon o audioviuzelnim medijskim servisima pruža kontrolne mehanizme i AMU je zadužena za određene korake i Misija je sigurna da ćemo imati korake u Crnoj Gori u smislu poštovanja vladavine prava -  dodao je Gabasi.</p>
<p>Predsjednik Savjeta AMU-a <b>Branko Bošković</b> rekao je da je Agencija dobila proširene medijske nadležnosti koje u jednom dijelu obuhvataju i online prostor.</p>
<p>- Ova insititucija brine o građanima i medijima i kroz mehanizme omogućava građanima da ostvare prava i budu aktivni kreatori u medijskom prostoru Crne Gore -  naveo je Bošković.</p>
<p>On je istakao da ima mnogo stranog vlasništva u crnogorskim medijima.</p>
<p>- Smatram da je to jedan od većih problema crnogorske medijske scene -  naglasio je Bošković.</p>
<p>On je kazao da je obaveza da se javnosti predstavi ko su vlasnici medija i ko su ljudi koji suštinski upravljaju medijskom scenom.</p>
<p>- Ako želimo medije u koje će građani imati povjerenje, moramo znati ko su im vlasnici, jer ako nijesu oni transparentni, ne možemo to očekivati od nekog drugog -  dodao je Bošković.</p>
<p>On je kazao da dio aktivnosti AMU-a, pogotovo vezan za standarde i etiku, treba da bude dio samoregulacije.</p>
<p>Bošković je naveo da je neophodno da se zna koje medije građani najviše prate i koji su zato najuticajniji.</p>
<p>- Transparetnost u tom smislu je važna za medije. Agencija je tu da da doprinos da se mjerenje gledanosti uradi na što transparentniji način -  dodao je Bošković.</p>
<p>On je istakao da je AMU institucija koja uživa značajno povjerenje javnosti, što su potvrdili kroz više od dvije decenije uspješnog rada.</p>
<p>Bošković je naglasio da je uloga Agencije da doprinese što kvalitetnijem radu medijima.</p>
<p>- Siguran sam da će Agenciju i u nastavku biti na usluzi građanima -  rekao je Bošković.</p>
<p>Konferencija je organizovana na Svjetski dan televizije, koji se u svijetu obilježava 21. novembra.</p>
<p>Ministarka kulture i medija <b>Tamara Vujović </b>je, na panelu- Vlasništvo nad medijima: Transparentnost kao preduslov povjerenja -  rekla da je transparentnost vlasništva nad medijima jedno od ključnih pitanja.</p>
<p>- Ministarstvo je posvetilo veliku pažnju tom pitanju, što se vidjelo usvajanjem seta medijskih zakona -  navela je Vujović.</p>
<p>Ona je istakla da nezavisni mediji doprinose jačanju povjerenja društva u medije.</p>
<p>- Legitimno pravo javnosti je da zna ko su vlasnici medija -  rekla je Vujović.</p>
<p>Ona je kazala da je Ministarstvo preduzelo niz koraka u jačanju medijske regulative.</p>
<p>Vujović je istakla da je, kada je u pitanju tranarentnost vlasništva, ključna uloga AMU, koja je zadužena za vršenje inspekcijskog nadzora.</p>
<p>- Mislim da smo uredili ovaj sistem barem kada su u pitanju osnovni podaci u vlasničkoj strukturi, jer njihovo nedostavljanje može da bude osnov za pokretanje postupka -  dodala je Vujović.</p>
<p>Ona je rekla da sve što rade ide u pravcu onoga što EU očekuje od Crne Gore u dijelu transparetnosti vlasništva.</p>
<p>- Idemo ka tome da se jača funkcija Agencija koja će biti ključna tačka koja će sadržati sve podatke o medijima koje zakoni i pravilnici podrazumijevaju -  istakla je Vujović.</p>
<p>Ona je naglasila da je dosta urađeno u zakonodavnom smislu, ali da to nije sve.</p>
<p>- Mislim da zajedno možemo doći do najodgovornijeg odnosa prema crnogorskoj javnosti -  dodala je Vujović.</p>
<p>Ona je ukazala da je samo Javni servis u potpunom crnogorskom vlasništvu.</p>
<p>Vujović je rekla da poštuju pravo stranih medija da djeluju u Crnoj Gori, ali da su svjesni da prekomjerni strani uticaj može da ima negativne implikacije.</p>
<p>- Jasno je i da taj strani interes u Crnoj Gori u ovolikom medijskom tržištu ne može da bude ekonomski interes, već je u pitanju politički ili neki drugi interesi -  dodala je Vujović.</p>
<p>Direktorica AMU <b>Sunčica Bakić</b> ukazala je da je veoma značajno da se zna ko finansira medije.</p>
<p>- Ono što vidimo u Crnoj Gori je rezultat ili posljedica odluka koje je država donijela još davno, tokom usvajanja prvih medijskih zakona i dugogodišnje prakse -  istakla je Bakić.</p>
<p>Kako je rekla, crnogorsko tržište je samo po sebi izazovno, jer je malo i izloženo regionalnoj konkurenciji.</p>
<p>- Mislim da je pitanje medijskog vlasništva dio tog medijskog problema -  dodala je Bakić.</p>
<p>Ona je kazala da je jedna od posljedica tog problema ekonomska, druga se veže za zaštitu kulture i identiteta, dok se treća odnosi na potencijalni nelegitimni strani uticaj.</p>
<p>Prema riječima Bakić, u Crnoj Gori postoji značajno prisustvo stranog kapitala koje nužno ne mora biti loše, ako doprinosi pluralizmu i snaži medijsku scenu.</p>
<p>Ona je rekla da, zbog nedostatka inspekcijskog nadzora, postoje u Crnoj Gori subjekti koji koriste nacionalne resurse, a ne ispunjavaju sve obaveze prema građanima i na neki način predstavljaju nelojalnu konkurenciju crnogorskim medijima.</p>
<p>- Mislim da bi bilo mnogo bolje po Crnu Goru i da je strani kapital diverzifikovaniji i da u tom dijelu imamo pluralizam, ali ga nemamo jer je taj kapital vezan za jedan centar -  ocijenila je Bakić.</p>
<p>Ona je naglasila da su dva ključna mehanizma borbe protiv stranog uticaja na medije zabrana stranog kapitala iznad određenog procenta i ozbiljan skrinig stranih investicija, a ne koristi se nijedan.</p>
<p>Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope <b>Lejla Dervišagić </b>istakla je da je sloboda medija suština svakog demokratskog društva i osnovna ljudska prava.</p>
<p>- Od postojanja pa do danas, SE je razvio veliki broj preporuka i daje smjernice članicama Savjeta EU kako da regulišu tu oblast -  navela je Dervišagić.</p>
<p>Ona je rekla da preporuke SE naglašavaju koliko je važna transparentnost vlasništva nad medijima.</p>
<p>Dervišagić je rekla da posljednja preporuka SE, iz 2022. godine, govori o novim principima upravljanja medijima i transparentnosti kao temeljnom zahtjevu za upravljanje medijima.</p>
<p>- Preporuka kaže da mediji treba da osiguraju transparentnost, uključujući uređivačke standarde. Kaže i da se podaci o vlasništvu trebaju redovno ažurirati i da budu dostupni -  navela je Dervišagić.</p>
<p>Ona je rekla da je Ukrajina jedina država u Evropi koja ima Zakon o transparentnosti i medijskom pluralizmu.</p>
<p>- Postojala je inicijativa da se u Bosni i Hercegovini usvoji takav zakon, ali se nije napredovalo dalje od nacrta -  rekla je Dervišagić.</p>
<p>Ona je naglasila da u članicama EU nema takvog zakona, već se to reguliše zakonom protiv pranja novca ili nekim drugim pravnim aktima.</p>
<p>Govoreći o analizi vlasništva u medijima koja će uskoro biti predstavljena, a koju je naručila AMU, Dervišagić je rekla da je u većina preporuka iz analize uvrštena u nove zakone, jer je rađena prije usvajanja medijskih zakona.</p>
<p>Ona je istakla da je važno da svi mediji otkrivaju strukturu vlasništva, navodeći da se u studiji ističe da je transparentnost ključni alat za izgradnju povjrenja građana.</p>
<p>Kako je rekla, AMU mora imati potrebna ovlašćenja za redovno praćenje pluralizma.</p>
<p>- Studija kaže da je neophodno uspostaviti bazu podataka o vlasništvu medija -  dodala je Dervišagić.</p>

Za povjerenje u medije potrebno da javnost zna ko su vlasnici

<p>Iz Osnovnog suda u Herceg Novom saopšteno je da je postala pravosnažna presuda kojom je bivši vršilac dužnosti direktora Doma zdravlja Herceg Novi <b>Aleksa Đekić</b> uslovno osuđen na tri mjeseca zatvora zbog krivičnog djela povreda prava na podnošenje pravnog sredstva.</p>
<p>- Presudom Osnovnog suda u Herceg Novom K.br.84/23 od 03.07.2024. godine koja je, nakon izjavljenih žalbi okrivljenog i njegovog branioca, potvrđena presudom Višeg suda u Podgorici, A.Đ. kao službeno lice – tadašnji vršilac dužnosti direktora zdravstvene ustanove »Dom zdravlja Herceg Novi« u vršenju službe, oglašen je krivim zbog krivičnog djela povreda prava na podnošenje pravnog sredstva iz čl.177 st.2 u vezi st.1 Krivičnog zakonika Crne Gore, te mu je zbog navedenog krivičnog djela izrečena uslovna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i istovremeno određeno da se ova kazna neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku od jedne godine po pravosnažnosti presude ne izvrši novo krivično djelo - ističe se u presudi.</p>
<p>Utvrđeno je da je Đekić 2. marta 2023. godine spriječio T.Đ, zaposlenu u Domu zdravlja u Herceg Novom, da podnese prigovor.</p>
<p>- Na način što je, nakon što je izvršio uvid u podnesak oštećene, naredio sekretarici N.L. da ne zavede podnesak oštećene označen kao „prigovor JZU Dom zdravlja Herceg Novi, n/r v.d. direktora A.Đ. od 02.03.2023.g.“, zbog čega je sekretarica obavijestila oštećenu T.Đ. da podnesak nije zaveden jer joj je tako naredio direktor, te ga vratila oštećenoj bez prijemnog pečata i djelovodnog broja. Radnja izvršenja ovog krivičnog djela se sastoji u sprječavanju drugog da koristi zagarantovano pravo na podnošenje molbe, prijave, tužbe, žalbe, prigovora, drugog pravnog sredstva kao i drugog podneska, u konkretnom slučaju od strane službenog lica u vršenju službe. Sprječavanje se može ostvariti na različite načine, a u konkretnom slučaju okrivljeni je radnju krivičnog djela izvršio na način što je kao službeno lice - tadašnji vršilac dužnosti direktora Zdravstvene ustanove Dom zdravlja Herceg Novi, naredio L.N., koja je sekretarica Doma zdravlja zadužena za prijem pošte, da predmetni prigovor oštećene T.Đ., ne zavede u prijemnu knjigu - piše u presudi.</p>
<p>Iz obrazloženja presude proizilazi da je T.Đ. zaista i bila onemogućena da iskoristi pravo na podnošenje pravnog sredstva.</p>
<p>- Što je sud nesumnjivo utvrdio iz iskaza svjedoka T.Đ. i svjedoka L.N. koje saglasno potvrđuju da svjedok L.N. nije zavela predmetni prigovor oštećene jer joj je tako naredio direktor A.Đ., te je sekretarica nakon nekoliko dana oštećenoj vratila predmetni prigovor na ruke, bez prijemnog pečata, a uvidom u navedeni prigovor T.Đ. sud je nesumnjivo utvrdio da se na istom ne nalazi prijemni pečat Zdravstvene ustanove Dom zdravlja Herceg Novi niti djelovodni broj - dodaje se u presudi.</p>
<p>Iz obrazloženja presude proizilazi da predmetni prigovor oštećene, u kome je u bitnom navela da je u odluci o disciplinskom kažnjavanju njene koleginice - medicinske sestre, izrečena neistina - nesumnjivo predstavlja podnesak čije se sprječavanje podnošenja štiti predmetnim krivičnim djelom.</p>
<p>- Imajući u vidu da su granice krivičnopravne zaštite u čl. 177 st.2 u vezi st.1 KZ CG postavljene široko, jer obuhvataju i sprječavanje drugog da koristi pravo na podnošenje bilo kakvog podneska, pa i onog koji nema karakter pravnog sredstva u smislu pobijanja određene odluke dodaje se u presudi.</p>

Pravosnažna presuda: Aleksa Đekić uslovno osuđen na tri mjeseca zatvora

<p>Predsjednik i članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016. do 2020. godine u tom tijelu nijesu imali status javnih funkcionera, navodi se u odgovorima Agencije za spečavanje korupcije koje je danas sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević pročitala na suđenju optuženima u slučaju u javosti poznatom kao „Stanovi“.</p>
<p>Odbrana optuženih zatražila je obustavu postupka jer, kako su istakli, nema djela. Sa druge strane, tužilac je rekao da nema dilemu da su optuženi javni funkcioneri i da im treba suditi pred Višim sudom.</p>
<p>Na optužnici Specijalnog državnog tužilatva su nekadašnji ministari i državni službenici Predrag Bošković, Sanja Vlahović, Suad Numanović, Ivan Brajović, Osman Nurković, Dragica Sekulović, Ivan Brajović, Suzana Pribilović, Jelena Radonjić, Damir Šehović, Aleksandar Jovićević i šef kabineta predsjednika Crne Gore Dražen Miličković. Optužnicom se terete da su od 2016. do 2020, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotreba položaja prilikom dodjele stambenih kredita za 119 funkcionera i zaposlenih u državnoj upravi, čime su prema navodima iz optužnog akta, oštetili državni budžet za 2,6 miliona eura.</p>
<h2>TUŽILAC O ODGOVORU ASK-a</h2>
<p>U odgovorima Agencije za sprečavanje korupcije navedeno je da su optuženi imali status javnih funkcionera po funkciji koju su obavljali ali u Komisiji nijesu imali taj status.</p>
<p>Nakon toga tužilac Vukas Radonjić je naveo da Agencija ne određuje ko je javni funkcioner već zakon.</p>
<p>-Ako bi se oslonili na mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije to mišljenje ne obavezuje sud, niti specijalnog državnog tužioca. Svojstvo javnog funkcionera ne određuje Agencija, nego je to definisano zakonom a upravo je zakonom određeno da su to imenovane osobe u organima vlasti – kazao je Radonjić.</p>
<p>Odbrana optuženih kategorična je bila da djela nema i da Sud treba da se proglasi nenadležnim.</p>
<h2> ZA ODBRANU NEMA DJELA</h2>
<p>Advokat Zoran Piperović ukazao je sudskom vijeću i da je prilikom kontrole optužnice kazao da njegov branjenik Predrag Bošković nije javni funkcioner.</p>
<p>-Ova optužnica je potvrđena iz vanpravnih razloga i vi to znate sudija. Ovi ljudi nijesu službena lica i nema djela – kategoričan je advokat Piperović.</p>
<p>On je naveo i da je sudija Zoran Radović prilikom odluke o potvrđivanju optužnice preglasan i da je optužni akt tako potvrđen.</p>
<p>I Piperovićev kolega, advokat Mihailo Volkov kazao je da je danas odgonetnuta sumnja da li su javni funkcioneri bili u Komisiji pa se postavlja pitanje: „Što je ostalo od optužnice i nadležnosti ovog vijeća da odlučuje o ovoj pravnoj stvari“?</p>
<p>-Da su bili javni funkcioneri po osnovu postupanja u Komisiji to bi bilo navedeno i u odgovorima Agencije. To što je vijeće prilikom kontrole optužnice zanemarivalo sve na šta je odbrana ukazivala pa i to da oni nemaju status javnog funkcionera ne obavezuje ovo vijeće da nastavi lošim tragom i nastavi suđenje – ukazao je advokat Volkov. Istakao je da sudsko vijeće treba da razmotri pitanje nadležnosti.</p>
<p>Advokat Mitar Mugoša smatra da je Agencija dala jasan odgovor da su njihovi branjenici imali status javnih funkcionera na osnovu ministarskih funkcija ali ne na osnovu članstva u Komisiji.</p>
<p>-Jasno je da članovi vijeća nijesu postupali kao ministri. Ovo je dovoljno za obustavu postupka - kazao je advokat Mugoša.</p>
<p>Njegov kolega advokat Nikola Martinović predočio je sudskom vijeću da sva službena lica nijesu javni funkcioneri ali da javni funkcioneri jesu službena lica. Prema njegovim riječima, stekli su se uslovi da se sud proglasi nenadležnim.</p>
<p>Svi advokati su bili saglasni da se nijesu stekli uslovi da se vodi postupak.</p>
<p>Na današnjem ročištu saslušano je pet svjedoka – bivši direktor Poreske uprave Miomir Mugoša, Ivan Đoković, bivši generalni sekretar Vlade, Alma Ljuljanaj Jovićević, službenica u Ministarstvu odbrane, sutkinja Vesna Begović i Jovan Došljak službenik u Ministartsvu odbrane.</p>
<p>Mugoša, Đoković, Ljuljanaj Jovićević i Begović saopštili su da su dobili kredite po povoljnim uslovima. Mugoša je naveo da mu je isplaćeno 40.000 eura i da je taj kredit dobio na ime legalizacije i komunalija za kuću. Ljuljanaj Jovićević je takođe rekla da je dobila 40.000 kredita za rješavnje stambenog pitanja, Đoković 20.000 eura za renovinaja stana a sutkinja Begović kredit od 40.000.</p>
<p>Svi oni su naveli da su im ti iznosi isplaćeni nakon potpisivanja ugovora.</p>
<p>Svjedok Đoković je bio decidan da je materijal Komisije za stambena pitanja bio naznačen kao informacija i upućivan Vladi na razmatranje i usvajanje i da ta informacija nije bila potpisivana od članova i predsjednika komisije. Vlada je, kako je objasnio imala mogućnost da vrati taj akt jer se na Vladi nikada nije moglo razmatrati nešto što je nezakonito. Odbrana je ulazala da dodijeljena novčana sredstva nijesu bila nepovratna. Suđenje se nastavlja 18. decembra kada će vijeće odlučiti o prijedlozima odbrane.</p>

Nakon odgovora ASK-a obesmišljena optužnica SDT-a, odbrana traži obustavu postupka

<p>Ministarstvo pravde će sjutra ili najkasnije u ponedeljak dostaviti zahtjev za izručenje <b>Alije Balijagića</b> koji se sumnjiči za ubistvo brata i sestre <b>Jovana </b>i <b>Milanke Madžgalj</b>, a za kojim je policija tragala 26 - sve dok danas nije uhapšen u Srbiji.</p>
<p>To je saopštio je ministar pravde <b>Bojan Božović</b> na pres konferenciji na kojoj je Vlada predstavila platformu Barometar 26.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.3792%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbalijagic-uhapsen-u-srbiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>On je kazao da se nada da će Srbija po toj zamolnici reagovati što prije.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje da li je tačno da će Balijagića Srbija izručiti tek nakon što oni okončaju postpuke protiv njega, Božović je poručio da će dati određene garancije kako bi se postupak vodio pred našim organima.</p>
<p>- Daćemo i određene garancije da ukoliko je riječ o krivičnim djelima koja su manjeg značaja da nam to postupke kako bi se vodio postupak pred našim tijelima. Zna se za što ga terete naši organi - istakao je Božović.</p>
<p>Balijagiću je u Srbiji određeno zadržavanje, a advokat <b>Nebojša Asanović</b> izjavio je da je njegovo izručenje Crnoj Gori moguće tek poslije izdržavanja kazne u Srbiji - pošto se sumnjiči i za ubistvo djevojke prije dosta godina. Ipak, Asanović je dodao da se zbog međudržavnog sporazuma to može dogoditi i ranije.</p>
<p>Alija Balijagić, koji je bio 26 dana je u bjekstvu, osumnjičen je da je 25. oktobra u mestu Sokolac kod Bijelog polja ubio sestru i brata Madžgalj.</p>
<p>- Jutros oko 3.05 sati, u selu Pribojska Goleša, pripadnici SAJ-a, uz sadejstvo svih drugih policijskih snaga, uhapsili su Aliju Balijagića - saopštio je jutros tamošnji ministar unutrašnjih poslova <b>Ivica Dačić</b>.</p>
<p>Balijagić je, kako je kazao, zatečen u jednoj kući za koju su imali informacije da povremeno dolazi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdragan-bojovic-prijavio-policiji-da-je-vidio-balijagica-mislili-smo-da-je-mogao-da-vidi-kuda-smo-otisli-i-dode-da-nas-ubije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Uhvaćen je na spavanju, nije pružao otpor. Imao je dvije puške, jednu lovačku pušku, boksericu i drugu - lovački karabin, prerađen od vojne puške papovke. Hapšenje je obavljeno na veoma nepristupačnom terenu po snijegu od 40 santimetara. Lice se dovodi u PU Prijepolje - izjavio je Dačić.</p>
<p>Brat i sestra Jovan i Milanka Madžgalj ubijeni su 25. oktobra u večernjim satima iz vatrenog oružja u selu Sokolac kod Bijelog Polja</p>
<p>Osumnjičeni za dvostruko ubistvo, Balijagić, je 2016. godine osuđen na sedam godina zatvora zbog silovanja sedamdesetšestogodišnje starice, a sumnjiči se i da je počinio više krađa u Banjem selu, Okladima i Pavinom Polju.</p>
<p>Zbog razbojničkih krađa i razbojništava robijao oko tri decenije.</p>
<p>Mještani bjelopoljskog zaseoka Sokolac, prema sopstvenim svjedočenjima u medijima, desetak dana uoči zločina, prijavljivali su policiji da se naoružani čovjek kreće po tom naselju ali, kako su navodili, adekvatne reakcije nadležnih nije bilo.</p>

Božović: Sjutra ili u ponedjeljak ćemo dostaviti zahtjev za izručenje Balijagića, nadam se da će Srbija reagovati što prije

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Kroz Sozinu prošlo 3,06 miliona vozila

Tagovi

Za povjerenje u medije potrebno da javnost zna ko su vlasnici

Pravosnažna presuda: Aleksa Đekić uslovno osuđen na tri mjeseca zatvora

Nakon odgovora ASK-a obesmišljena optužnica SDT-a, odbrana traži obustavu postupka

Božović: Sjutra ili u ponedjeljak ćemo dostaviti zahtjev za izručenje Balijagića, nadam se da će Srbija reagovati što prije

PRATITE TVe UŽIVO