IEN: Rast cijena prijeti da obesmisli najavljeno povećanje zarada, Vlada da hitno uvede sidrene cijene

Vlada Crne Gore i Ministarstvo ekonomskog razvoja da bez odlaganja pokrenu usvajanje izmjena Zakona o zaštiti potrošača kojima bi se uvela obaveza isticanja baznih, odnosno sidrenih cijena u trgovinama,  saopšteno je iz Instituta ekonomskih nauka, upozoravajući da bi dalji rast cijena mogao da umanji efekte najavljenog povećanja minimalnih zarada.

Iz Instituta navode da su inicijativu pokrenuli još u avgustu 2025. godine, a da su Ministarstvu ekonomskog razvoja više puta dostavljali predloge, uključujući konkretna zakonska rješenja tokom javne rasprave u septembru ove godine.

Prema podacima MONSTAT-a, godišnja inflacija u septembru dostigla je 5,2 odsto, u odnosu na 4,5 odsto u avgustu, dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića tokom septembra porasle za 0,6 odsto.

Iz Instituta upozoravaju da su takva kretanja posebno zabrinjavajuća uoči najavljenog povećanja minimalnih zarada kroz Vladin „Evro model“, čija se primjena očekuje od januara 2027. godine.

- Životni standard ne određuje samo iznos plate, već njena stvarna kupovna moć- poručuju iz Instituta, ističući da povećanje nominalnih zarada neće dati očekivane rezultate ukoliko istovremeno rastu cijene proizvoda i usluga koje čine najveći dio potrošnje domaćinstava.

Bazne cijene omogućile bi građanima da prate poskupljenja

Predloženo rješenje podrazumijeva da trgovci, uz aktuelnu maloprodajnu cijenu proizvoda, ističu i cijenu koja je važila na jasno utvrđen raniji datum.

Kako objašnjavaju iz Instituta, ukoliko je proizvod na referentni datum koštao dva eura, a sada košta 2,50 eura, potrošači bi odmah mogli da vide da je poskupio 25 odsto, bez potrebe da čuvaju stare račune ili sami bilježe cijene.

Naglašavaju da uvođenje baznih cijena ne bi značilo zamrzavanje cijena niti administrativno ograničavanje trgovine, već obavezu da promjene cijena budu transparentne, uporedive i provjerljive.

Institut smatra da bi ova obaveza trebalo da obuhvati širok krug proizvoda, a ne samo osnovne životne namirnice. Predlažu i da veći trgovački lanci javno objavljuju ažurne digitalne cjenovnike, kako bi građani, stručne organizacije i nadležne institucije mogli da prate i upoređuju promjene cijena.

Iz te organizacije ukazuju da zvanična statistika inflacije prikazuje prosječno kretanje cijena prema utvrđenoj metodologiji, ali da domaćinstva imaju različite strukture potrošnje i zbog toga različito osjećaju rast troškova života.

Sumnjaju na poskupljenja uoči povećanja zarada

Institut navodi da svakodnevnim praćenjem cijena u trgovinskim centrima, marketima, manjim prodavnicama i na pijacama uočava poskupljenja različitih proizvoda široke potrošnje, uključujući i one čije su cijene prethodno bile stabilne mjesecima, pa i godinama.

Posebno izdvajaju hljeb i pekarske proizvode, flaširanu vodu, sireve, suhomesnate i konditorske proizvode, meso i druge proizvode koji predstavljaju redovne izdatke građana.

Iz Instituta smatraju da je potrebno ispitati da li su sva poskupljenja posljedica povećanih nabavnih i drugih poslovnih troškova ili su pojedina povezana s očekivanim rastom zarada i anticipativnim ponašanjem trgovaca.

Upozoravaju da inflatorni pritisci mogu nastajati i unutar domaće ekonomije, usljed tržišnih očekivanja, cjenovne politike i povećanja trgovačkih marži koje nije praćeno srazmjernim rastom troškova.

Posebno zabrinjava, kako navode, mogućnost da trgovci, očekujući veću kupovnu moć stanovništva naredne godine, počnu da prilagođavaju cijene budućim tržišnim okolnostima prije nego što građani dobiju uvećane zarade.

- Postoji ozbiljna opasnost da građani dio obećanog povećanja zarada izgube kroz poskupljenja prije nego što prime prvu uvećanu platu- upozoravaju iz Instituta.

Prema najavama, kroz „Evro model“ predviđene su minimalne neto zarade od 1.000, 1.250 i 1.400 eura, a iz Instituta ocjenjuju da bi nastavak inflatornih pritisaka mogao da umanji očekivane efekte tog povećanja.

Traže da 1. novembar bude referentni datum

Institut zahtijeva da Ministarstvo ekonomskog razvoja predložena rješenja uključi u izmjene Zakona o zaštiti potrošača, da ih Vlada hitno uputi Skupštini i da se zakonodavni postupak sprovede bez nepotrebnog odlaganja.

Predlažu da se 1. novembar 2026. godine razmotri kao referentni datum za početak evidentiranja baznih cijena, kako bi se omogućilo precizno praćenje njihovog kretanja tokom posljednjih mjeseci ove godine i u periodu početka primjene „Evro modela“. Obavezno isticanje tih cijena uslijedilo bi nakon usvajanja potrebnih propisa.

Istovremeno, pozivaju nadležne organe da intenziviraju nadzor nad isticanjem cijena, oglašavanjem sniženja i mogućim nepoštenim poslovnim praksama.

- Država ne smije dozvoliti da se politika povećanja zarada pretvori u politiku povećanja cijena. Ako želimo stvarni rast životnog standarda, moramo zaštititi realnu vrijednost zarada, a ne samo povećavati njihove nominalne iznose- poručuju iz Instituta.