<article> U Evropskoj uniji je prošle godine 25,2 odsto finalne potrošnje energije poticalo iz obnovljivih izvora, što je povećanje od 0,7 odsto međugodišnje, objavio je Eurostat. Kancelarija EU za statistiku navodi da je ovaj udio oko 17,3 odsto manji od ispunjenja cilja za 2030. godinu, koji je zacrtan na 42,5 odsto, prenose Nezavisne novine. Među zemljama Evropske unije, Švedska je imala najveći udio svoje finalne potrošnje energije iz obnovljivih izvora, 62,8 odsto. Ta skandinavska zamlja prvenstveno se oslanjala na čvrstu biomasu, hidroenergiju i vjetar. Finska je slijedila sa 52,1 odsto, koja je najviše koristila čvrstu biomasu, vjetar i hidroenergiju. Danska je bila treća sa 46,8 odsto, pri čemu je većina njene obnovljive energije poticala iz čvrste biomase, vjetra i biogasa. Najmanji udjeli obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji zabilježeni su u Belgiji, 14,3 odsto, Luksemburgu 14,7 i Irskoj 16,1.</article>

&nbsp;U Evropskoj uniji je prošle godine 25,2 odsto finalne potrošnje energije poticalo iz obnovljivih izvora, što je povećanje od 0,7 odsto međugodišnje, objavio je Eurostat.
&nbsp;Kancelarija EU za statistiku navodi da je ovaj udio oko 17,3 odsto manji od ispunjenja cilja za 2030. godinu, koji je zacrtan na 42,5 odsto, prenose Nezavisne novine.
&nbsp;Među zemljama Evropske unije, Švedska je imala najveći udio svoje finalne potrošnje energije iz obnovljivih izvora, 62,8 odsto. Ta skandinavska zamlja prvenstveno se oslanjala na čvrstu biomasu, hidroenergiju i vjetar.
&nbsp;Finska je slijedila sa 52,1 odsto, koja je najviše koristila čvrstu biomasu, vjetar i hidroenergiju.
&nbsp;Danska je bila treća sa 46,8 odsto, pri čemu je većina njene obnovljive energije poticala iz čvrste biomase, vjetra i biogasa.
&nbsp;Najmanji udjeli obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji zabilježeni su u Belgiji, 14,3 odsto, Luksemburgu 14,7 i Irskoj 16,1.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

obnovljivi izvori energije

Ekonomija

EU trošila 25,2 odsto energije iz obnovljivih izvora prošle godine

U Evropskoj uniji je prošle godine 25,2 odsto finalne potrošnje energije poticalo iz obnovljivih izvora, što je povećanje od 0,7 odsto međugodišnje, objavio je Eurostat.
 Kancelarija EU za statistiku navodi da je ovaj udio oko 17,3 odsto manji od ispunjenja cilja za 2030. godinu, koji je zacrtan na 42,5 odsto, prenose Nezavisne novine.
 Među zemljama Evropske unije, Švedska je imala najveći udio svoje finalne potrošnje energije iz obnovljivih izvora, 62,8 odsto. Ta skandinavska zamlja prvenstveno se oslanjala na čvrstu biomasu, hidroenergiju i vjetar.
 Finska je slijedila sa 52,1 odsto, koja je najviše koristila čvrstu biomasu, vjetar i hidroenergiju.
 Danska je bila treća sa 46,8 odsto, pri čemu je većina njene obnovljive energije poticala iz čvrste biomase, vjetra i biogasa.
 Najmanji udjeli obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji zabilježeni su u Belgiji, 14,3 odsto, Luksemburgu 14,7 i Irskoj 16,1.

Iako je očigledno da predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić pokazuje solidno znanje o evoluciji razvoja kriminalnih klanova od Kotora do Ritopeka, u svojoj reakciji pokušava da izvrne teze, pa da od predsjednika Srbije Vučića, a nekadašnjeg bliskog saveznika Đukanovića napravi žrtvu, jer je navodno iz čista mira napadnut od nove crnogorske vlasti - poručio je član predsjedništva Pokreta Evropa sad (PES) i potpredsjednik Skupštine Boris Pejović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.0667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fana-brnabic-optuzila-drzavu-crnu-goru-da-podrzava-skaljarski-i-kavacki-klan%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On ukazuje da je upravo predsjednica Skupštine Srbije optužila crnogorsku vlast da podržava škaljarski i kavački klan, koji su nastali 2014. godine, dok obrazlaže stanje vladavine prava u svojoj zemlji, svjesno zanemarujući da one strukture koje se sumnjiče za spregu sa pomenutim klanovima, nemaju nikakvog uticaja na aktuelnu vlast u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ako već pokazuje brigu o vladavini prava, očekujem od predsjednice Skupštine Srbije da se založi za isporučenje Svetozara Marovića, koji je priznao da je član organizovane kriminalne grupe (OKG), jer je očigledno do sada imao zaštitu vlasti u Srbiji - poručio je Pejović.
Rekao je i da su svi koji su osumnjičeni za organizaciju dolaska klana Belivuka iz Srbije u Crnu Goru već procesuirani.
- Nadam se da ćemo svi djelima, a manje retorikom pokazati koliko smo posvećeni vladavini prava, a to će na kraju nepogrešivo ocijeniti javnost u Srbiji i u Crnoj Gori - naveo je Pejović.

Pejović: Brnabić da se založi za isporučenje Marovića koji je priznao da je član OKG

Građani koji poštuju i žive slobodarske i antifašističke vrijednosti bivaju procesuirani i pozivani na odgovornost zbog zastupanja svojih stavova i javno iskazanog mišljenja, dok sa druge strane funkcioneri lokalne vlasti blokiraju saobraćaj i prisustvuju zabranjenom skupu u Gornjem Zaostru gdje se otkrivao spomenik zloglasnom četničkom komandantu - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, odbornica Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Maša Šturanović.
Dan oslobođenja Podgorice, kaže Šturanović, simbolizuje slobodu, antifašizam, dostojanstvo, iako je, cijeni ona - kako Podgorica, tako i cijela Crna Gora - sada daleko od tih vrijednosti.&nbsp;
Ona dodaje da postoje neusaglašenosti između gradskih i državnih vlasti, te da dolazi i do velike selektivnosti u svim segmentima društva.
- Podgorica danas ne živi vrijednosti 19. decembra i svega onoga što bi taj datum trebalo da simbolizuje - rekla je Šturanović.
Smatra da je lokalna vlast ažurna jedino kad treba da se izglasaju poskupljenja usluga, pa je tako, kako je naglasila, izglasano poskupljenje komunalnih usluga vode, a uskoro će, dodaje ona, i izglasati poskupljenje za čistoću.&nbsp;
- Podsjetiću da je država Crna Gora izdvojila 18 miliona eura odštete zbog loših sudskih presuda, a takođe ću podsjetiti na slučaj gdje se u Ministarstvu odbrane Crne Gore podijelio preko 3 miliona eura varijabila, pa samim tim možemo da shvatimo kakav odnos ova vlast ima prema novcu poreskih obveznika, ali i prema svim građanima Podgorice i Crne Gore - istakla je Šturanović.
Naglašava i selektivan rad odbornika u lokalnom parlamentu, koji dolaze i daju kvorume samo onda kada je u pitanju izglasavanje odluka koje su, kako tvrdi, predmet političke trgovine, što je daleko od namjere za dobrobit grada i brige za građane.&nbsp;
Osvrnula se i na današnji protest na Gorici, zbog procesuiranja 35 građana koji su iskazivali protest mirnim putem 8.jula tokom dodjele Trinaestojulske nagrade, te kaže da ljudi bivaju procesuirani i odgovaraju zbog iskazanog stava, dok sa druge strane odbornici gradske vlasti nesmetano krše zakon blokirajući saobraćaj i boraveći na skupu gdje se otkriva spomenik zloglasnom četničkom komandantu.&nbsp;
- Imali smo situaciju da je &nbsp;rukovodilac jedne službe u Glavnom gradu bio prisutan na jednom improvizovanom, nenajavljenom skupu - protestu u Gornjem Zaostru, kada je blokirao put i podržavao otkrivanje spomenika jednom zloglasnom četničkom komandantu, što nije procesuirano i da &nbsp;na to ni gradonačelnik, niti drugi ljudi iz sistema nijesu imali šta da kažu - zaključila je Šturanović.
Cijeli razgovor možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Šturanović: Podgorica danas ne živi vrijednosti 19. decembra

Treću epizodu podkasta „Bez filtera“ zašto moć u Crnoj Gori nema žensko lice od sada možete pogledati i na Televiziji E, u petak od 15:05 sati.
Podkast „Bez filtera“ je prostor za otvorene razgovore o ljudskim pravima, vladavini prava, borbi protiv korupcije, rodnoj ravnopravnosti, izborima i drugim važnim temama.
U trećoj epizodi govorimo o tome zašto žene i dalju ostaju van centra političke moći, kako patrijarhat oblikuje politiku, zašto formalne politike rodne ravnopravnosti ne daju rezultate i da li su obavezujuće rodne kvote jedino pravedno rješenje.
Gošće Jovane Marović su psihološkinja i doktorka rodnih studija i članica ANIME - Centra za žensko i mirovno obrazovanje Ervina Dabižinović i potpredsjednica DPS-a i poslanica u Skupštini Crne Gore Aleksandra Vuković Kuč.
Podkast „Bez filtera“ realizovana je u okviru projekta „Prevazilaženje rodnih predrasuda i jačanje političke participacije žena u Crnoj Gori kroz javno informisanje, obuke za jačanje kapaciteta i zagovaranje rodne zastupljenosti”, koji CeMI sprovodi uz finansijsku podršku Kanadske ambasade, kroz program Kanadskog fonda za lokalne inicijative (The Canada Fund for Local Initiatives - CFLI). Stavovi iznijeti u podcastu ne odražavaju nužno stavove Kanadske ambasade.

Podkast "Bez filtera" zašto moć u Crnoj Gori nema žensko lice od sada i na TV E

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp suspendovao je program lutrije za vize za različitosti, poznat kao lutrija za zelene karte, putem kojeg je osumnjičeni za pucnjavu na Univerzitetu Braun i ubistvo profesora MIT-a ušao u SAD.
Ministarka unutrašnje bezbjednosti Kristi Noem saopštila je na Iksu da je, po Trampovom nalogu, naložila Službi za državljanstvo i imigraciju SAD da obustavi sprovođenje tog programa, prenio je AP.
- Ovoj gnusnoj osobi nikada nije trebao da bude dozvoljen ulazak u našu zemlju - navela je Noem, govoreći o osumnjičenom, portugalskom državljaninu Klaudiju Nevešu Valenteu.
Neveš Valente (48) osumnjičen je za pucnjavu na Univerzitetu Braun, u kojoj su ubijena dva studenta, a devet osoba ranjeno, kao i za ubistvo profesora Masačusetskog instituta za tehnologiju.
Zvaničnici su saopštili da je Neveš Valente sinoć pronađen mrtav, od prostrijelne rane koju je sam sebi nanio.
Prema navodima policije Providensa, Neveš Valente je na Univerzitetu Braun studirao sa studentskom vizom od 2000. godine.
Godine 2017. izdata mu je viza za različitosti, a nekoliko mjeseci kasnije dobio je status stalnog legalnog boravka u SAD, navodi se u sudskom dokumentu.
Nije odmah bilo poznato gdje se nalazio u periodu između napuštanja studija 2001. godine i dobijanja vize 2017.
Program viza za različitosti svake godine putem lutrije dodjeljuje do 50.000 zelenih karata državljanima zemalja koje su slabo zastupljene u imigracionim tokovima ka SAD, od kojih su mnoge u Africi.
Program je uspostavljen odlukom Kongresa, a suspenzija će, kako se očekuje, "gotovo sigurno dovesti do pravnih izazova".
Za lutriju za vize za 2025. godinu prijavilo se skoro 20 miliona ljudi, a više od 131.000 kandidata je izabrano, uključujući i članove porodica dobitnika.
Nakon izbora, kandidati prolaze bezbjednosne i administrativne provjere kako bi dobili dozvolu za ulazak u SAD.
Portugalski državljani su te godine dobili 38 mjesta.
Dobitnici lutrije pozivaju se da podnesu zahtjev za zelenu kartu, prolaze intervjue u američkim konzulatima i podliježu istim proverama kao i ostali podnosioci zahtjeva za stalni boravak.
Tramp se i ranije protivio programu viza za različitosti.
Nakon što je avganistanski državljanin identifikovan kao napadač u napadu na pripadnike Nacionalne garde u novembru, Trampova administracija je uvela stroža pravila za imigraciju iz Avganistana i drugih zemalja.
U okviru nastojanja da sprovede masovne deportacije, Tramp je pokušavao da ograniči ili ukine pojedine zakonski utvrđene puteve ka legalnoj imigraciji, uključujući lutriju za vize za različitosti, kao i pravo na državljanstvo po rođenju.
Vrhovni sud SAD nedavno je pristao da razmotri njegov prigovor na to pravo.

Tramp suspendovao program lutrije za zelene karte

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Lompar: Nezakonito imenovanje Radulovića je samo kontinuitet rada MKM, skandali koji prate mandat Vujović tužna slika stanja u tom resoru

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru u Spužu, podnio je 17. decembra 2025. godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv „NN službenog lica“ i više osoba, tvrdeći da je organizovano „kriminalno udruženje“ sa ciljem da se otuđi i zloupotrijebi njegovo pismo namijenjeno advokatu.
U prijavi se, između ostalog, navodi da su kao članovi tog navodnog udruženja označeni voditelji emisije „Kontroverza“ na RTV Podgorica, Mladen Stojović i Ana Pešukić, kao i „još za sada nepoznata lica“.
ŠTA KATNIĆ TVRDI DA SE DOGODILO
Katnić u prijavi tvrdi da je „neutvrđenog dana u decembru 2024. godine iz pritvorske ćelije u Spužu 1L otuđeno pismo, privatno vlasništvo optuženog Milivoja Katnića, namijenjeno za njegovog advokata Spasoja Kovačevića“.
Prema prijavi, to pismo je potom dospjelo do Ane Pešukić, a zatim, kako piše, i do javnosti. Pismo je „objavila u emisiji ‘Kontroverza’ dana 22. oktobra 2025. godine“, zajedno sa Mladenom Stojovićem.
U dokumentu se dalje tvrdi da je sadržaj pisma u emisiji tumačen „lažno i netačno“, uz ocjenu da je cilj bio da se Katniću nanese šteta i utiče na odluke o pritvoru.
SPOR OKO „TIMOŠENKA“ I REČENICE „DA NE MIJENJA IZJAVU“
U prijavi je posebno sporno tumačenje pojedinih riječi iz pisma. Katnić tvrdi da je u emisiji iznesena neistina „posebno kroz lažno prikazivanje da je ime Timošenko koje je navedeno u pismu pseudonim optuženog Saše Čađenovića“.
On, međutim, navodi suprotno.
„Istina sasvim druga… a to je da je ime Timošenko iz pismena lično ime svjedoka Timošenka Miladinovića, rođenog 1946. godine na Kosovu“, piše u prijavi.
Takođe osporava i interpretaciju jedne rečenice. U prijavi piše da je u emisiji tumačeno da je sklop riječi „da ne mijenja izjavu“ instrukcija Saši Čađenoviću, dok Katnić tvrdi da se „instrukcija… odnosila na sasvim drugi krivični predmet i saslušanje ovog svjedoka pred sudijom za istragu“.
KATNIĆ: „SVE SE RADI NAMJERNO I SVJESNO“
U obrazloženju prijave Katnić navodi da je u emisiji prikazana kopija pisma „nakon skoro deset mjeseci od otuđenja“ i da je, kako tvrdi, Ana Pešukić govorila „da je original dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
„Sve se radi namjerno i svjesno od strane ovog kriminalnog udruženja, čiji članovi preduzimaju unaprijed određene i dogovorene radnje“, tvrdi Katnić.
On navodi i da se sve dešava „u vrijeme kada se odlučuje o daljem trajanju pritvora protiv njega i Saše Čađenovića“.
KOJA KRIVIČNA DJELA SE SPOMINJU
U prijavi se kao cilj navodnog udruživanja pominju krivična djela – „povreda tajnosti pisma i drugih pošiljki“, „lažno prijavljivanje“ i „zloupotreba službenog položaja“, a u kvalifikaciji i „kriminalno udruživanje“.
Katnić navodi da je pismo, po prijavi, dostavljano i Specijalnom državnom tužilaštvu „lažno prikazujući da je Milivoje Katnić na ovaj način počinio krivično djelo“.
ŠTA KATNIĆ TRAŽI OD TUŽILAŠTVA
Katnić predlaže ODT Podgorica da preduzme više radnji.
„Da ovo tužilaštvo pozove osumnjičene i sasluša ih”, da „pribavi audiovizuelni snimak emisije ‘Kontroverza’ od 22. oktobra 2025. godine“ i da se „uloži original pomenutog pisma za koje Ana Pešukić tvrdi da ga je dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
U prijavi se pominje i mogućnost saslušanja svjedoka pred sudijom za istragu, uz pozivanje na „član 276 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku“.

EU trošila 25,2 odsto energije iz obnovljivih izvora prošle godine

Tagovi

Pejović: Brnabić da se založi za isporučenje Marovića koji je priznao da je član OKG

Šturanović: Podgorica danas ne živi vrijednosti 19. decembra

Podkast "Bez filtera" zašto moć u Crnoj Gori nema žensko lice od sada i na TV E

Tramp suspendovao program lutrije za zelene karte

PRATITE TVe UŽIVO