EK očekuje rast Crne Gore od tri odsto u 2027.: Uz Euro model mogao bi preći šest odsto

Crnogorska privreda će, prema jesenjoj prognozi Evropske komisije, rasti oko tri odsto godišnje do 2028, dok će budžetski deficit ostati iznad tri odsto BDP-a. Ako Skupština usvoji Euro model i reforma bude sprovedena kako je najavljeno, rast bi već 2027. mogao premašiti šest odsto. Komisija, međutim, upozorava da bi taj skok bio kratkotrajan, uz veću inflaciju i ozbiljan rizik za javne finansije.
U prognozi objavljenoj 17. novembra na svom sajtu, Evropska komisija za Crnu Goru predviđa realni rast bruto domaćeg proizvoda od 3,1 odsto u 2026, tri odsto u 2027. i 3,2 odsto u 2028. Te brojke polaze od pretpostavke da ekonomska politika ostaje ista. Komisija je efekte najavljene reforme zarada i doprinosa razmotrila zasebno, prenosi Investitor.me.
Kako bi Euro model ubrzao rast i šta bi to koštalo budžet
Ukidanje preostalih doprinosa za penzijsko osiguranje i povećanje minimalnih zarada po obrazovnim kategorijama ostavili bi domaćinstvima više novca za potrošnju. Dio dodatne potražnje prelio bi se na robu iz inostranstva, pa EK u tom scenariju očekuje i nagli rast uvoza. Poslije mogućeg skoka iznad šest odsto u 2027, rast BDP-a već bi se 2028. vratio na oko tri odsto.
Za budžet je presudno čime bi država nadomjestila ukinute doprinose. Prihodi od penzijskih doprinosa u 2025. vrijedjeli su više od četiri odsto BDP-a, a Komisija ocjenjuje da je efekat predviđenih zamjenskih mjera još nejasan. Uz rizik za javne finansije, EK upozorava i na mogućnost pregrijavanja ekonomije ako potrošnja naglo poraste.
Investicije preuzimaju veći dio rasta dok potrošnja usporava
U osnovnom scenariju, gradnja puteva i ulaganja u željeznicu trebalo bi da pomognu privredi da zadrži sadašnji tempo. Komisija očekuje da će investicije u osnovna sredstva rasti oko sedam odsto godišnje do 2028. Istovremeno bi rast privatne potrošnje usporio sa tri odsto ove godine na dva odsto na kraju perioda.
EK računa i na oporavak izvoza robe i usluga. Ipak, deficit tekućeg računa, koji obuhvata razmjenu sa inostranstvom i prekogranične tokove dohotka i transfera, ostao bi visok. Sa procijenjenih 20 odsto BDP-a u 2026. spustio bi se na 19,1 odsto u 2028.
Javni dug i 2028. iznad 60 odsto BDP-a
Komisija očekuje da će budžetski deficit postepeno padati, sa 3,7 odsto BDP-a ove godine na 3,2 odsto u 2028. Sporije će se smanjivati i udio javnog duga. Za dvije godine pao bi za jedan procentni poen, sa 63,8 na 62,8 odsto BDP-a.