<article>Cijene nafte na svjetskim tržištima prošle sedmice su porasle, no sporije nego ranije, jer se napetosti oko protesta u Iranu ipak smiruju. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je 1,2 odsto na 64,13 USD, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,5 odsto na 59,44 USD, prenosi Hrportfolio. Cijene nafte i dalje rastu uglavnom zbog protesta u Iranu, no stišavaju se napetosti između Teherana i Vašingtona. Naime, predsjednik SAD-a, Donald Tramp, govorio je nedavno da bi SAD mogao vojno intervenisati, ako Teheran posegne za silom kako bi ugušio nemire. Iranske vlasti su na to poručivale da će odgovoriti napadom na američke baze u bliskoistočnoj regiji. Polovinom prošle sedmice, Tramp je, pak, poručio da odustaje od vojne intervencije, jer su iranske vlasti ublažile mjere obuzdavanja protesta. Iran proizvodi nešto više od tri miliona barela nafte dnevno i među vodećim je proizvođačima u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC), ali je već nekoliko decenija pod američkim sankcijama koje blokiraju finansijske transakcije. Rizici po snabdijevanje donekle su ublaženi, ali su i dalje značajni i tržište je nervozno, kažu analitičari. Cijene su prošle sedmice porasle i zbog napada dronovima na tankere u Crnom moru, zbog čega su porasli troškovi ratnog osiguranja u tom području.</article>

Cijene nafte na svjetskim tržištima prošle sedmice su porasle, no sporije nego ranije, jer se napetosti oko protesta u Iranu ipak smiruju.
&nbsp;Cijena barela na londonskom tržištu porasla je 1,2 odsto na 64,13 USD, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,5 odsto na 59,44 USD, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Cijene nafte i dalje rastu uglavnom zbog protesta u Iranu, no stišavaju se napetosti između Teherana i Vašingtona.
&nbsp;Naime, predsjednik SAD-a, Donald Tramp, govorio je nedavno da bi SAD mogao vojno intervenisati, ako Teheran posegne za silom kako bi ugušio nemire. Iranske vlasti su na to poručivale da će odgovoriti napadom na američke baze u bliskoistočnoj regiji.
&nbsp;Polovinom prošle sedmice, Tramp je, pak, poručio da odustaje od vojne intervencije, jer su iranske vlasti ublažile mjere obuzdavanja protesta.
&nbsp;Iran proizvodi nešto više od tri miliona barela nafte dnevno i među vodećim je proizvođačima u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC), ali je već nekoliko decenija pod američkim sankcijama koje blokiraju finansijske transakcije.
&nbsp;Rizici po snabdijevanje donekle su ublaženi, ali su i dalje značajni i tržište je nervozno, kažu analitičari.
&nbsp;Cijene su prošle sedmice porasle i zbog napada dronovima na tankere u Crnom moru, zbog čega su porasli troškovi ratnog osiguranja u tom području.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nafta

Ekonomija

Cijene nafte blago porasle

Cijene nafte na svjetskim tržištima prošle sedmice su porasle, no sporije nego ranije, jer se napetosti oko protesta u Iranu ipak smiruju.
 Cijena barela na londonskom tržištu porasla je 1,2 odsto na 64,13 USD, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,5 odsto na 59,44 USD, prenosi Hrportfolio.
 Cijene nafte i dalje rastu uglavnom zbog protesta u Iranu, no stišavaju se napetosti između Teherana i Vašingtona.
 Naime, predsjednik SAD-a, Donald Tramp, govorio je nedavno da bi SAD mogao vojno intervenisati, ako Teheran posegne za silom kako bi ugušio nemire. Iranske vlasti su na to poručivale da će odgovoriti napadom na američke baze u bliskoistočnoj regiji.
 Polovinom prošle sedmice, Tramp je, pak, poručio da odustaje od vojne intervencije, jer su iranske vlasti ublažile mjere obuzdavanja protesta.
 Iran proizvodi nešto više od tri miliona barela nafte dnevno i među vodećim je proizvođačima u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC), ali je već nekoliko decenija pod američkim sankcijama koje blokiraju finansijske transakcije.
 Rizici po snabdijevanje donekle su ublaženi, ali su i dalje značajni i tržište je nervozno, kažu analitičari.
 Cijene su prošle sedmice porasle i zbog napada dronovima na tankere u Crnom moru, zbog čega su porasli troškovi ratnog osiguranja u tom području.

Opština Zeta pozvala je gradonačelnika Glavnog grada Podgorice Sašu Mujovića da se hitno izjasni da li je, i u kojem svojstvu, mještanima Botuna nudio podizvođačke poslove, te po kom zakonskom osnovu je to, kako navode, činio u ime turske kompanije Kuzu grupa, koja planira izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Zete.
U saopštenju Opštine Zeta navodi se da ih ovakve informacije ne iznenađuju i da, kako tvrde, dodatno potvrđuju sumnje o netransparentnosti i mogućim nezakonitim radnjama u vezi sa ovim projektom. Pozvali su nadležno tužilaštvo da se hitno uključi i ispita da li u pomenutim navodima postoje elementi krivičnog djela, ukoliko se potvrdi da je ponuda zaista upućena mještanima Botuna.
Iz Opštine Zeta poručuju da neće dozvoliti izgradnju kolektora na teritoriji opštine i da će, kako navode, pokušaji nuđenja obeštećenja, poslova ili drugih pogodnosti naići na odlučan otpor mještana Botuna i Zete.
Posebno su se obratili i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, tražeći pojašnjenje zbog čega, ukoliko je bio prisutan na spornom sastanku, nije po službenoj dužnosti obavijestio tužilaštvo o eventualnom postojanju krivičnog djela. Iz Opštine navode da očekuju da se razjasni ko je sve prisustvovao sastanku, te poručuju da su spremni da svi opštinski funkcioneri podnesu ostavke ukoliko se ispostavi da navodi nijesu tačni.
U završnici saopštenja, Opština Zeta još jednom poziva da se odustane od projekta na njenoj teritoriji, uz poruku da je to, kako ističu, jedini način da se sačuvaju mir, stabilnost i dobrosusjedski odnosi koji su decenijama građeni.

Opština Zeta traži hitno izjašnjenje Mujovića: Ko je i po kom osnovu nudio poslove mještanima Botuna

DOO Komunalno Nikšić više ne radi greške ili propuste – radi se o svjesnom kršenju zakona i planskom pokušaju prikrivanja tragova. Zaposlenja su vršena preko Agencije za privremeno ustupanje F.M. Agency DOO Nikšić, dok je Nikola Vučinić bio angažovan putem ugovora o djelu, što je direktno protiv zakona i klasična zloupotreba, saopšteno je iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Nikšić. Zvanični Registar Agencija objavljen 5. maja prethodne godine, kako pojašnjavaju, jasno potvrđuje da je 15.12.2025. Vučinić bio jedino važeće ovlašćeno lice.&nbsp; - Tek nakon postavljenog pitanja došlo je do izmjene 18.12.2025., što jasno pokazuje pokušaj manipulacije i zataškavanja odgovornosti - ističe se u saopštenju.&nbsp; Kako su naglasili iz nikšićkog DPS-a, radi se o nezakonitom zapošljavanju, zloupotrebi ugovora o djelu, manipulaciji zvaničnim registrima i institucionalnom prikrivanju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011912014_c80a1245ee21716dfa0e54d4859e3ca07238e9f8692db5908d230c00687d2c35.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026011912014_c80a1245ee21716dfa0e54d4859e3ca07238e9f8692db5908d230c00687d2c35" data-rendition-name="original" width="738" height="1187" loading="lazy" alt="OO DPS NK "> </figure>  - DOO Komunalno Nikšić zakone vidi kao preporuku, a registre kao alat za prikrivanje - dodaje se u saopštenju.&nbsp; DPS, poručuju, zahtijeva hitno uključivanje Inspekcije rada, nadležnog Ministarstva i Tužilaštva. Građani Nikšića ne plaćaju račune da bi se zapošljavalo nezakonito ili mijenjala istina u registrima. - Ako ne bude odgovornosti, poruka je jasna: zakon važi samo dok niko ne postavi pitanje - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

DPS Nikšić: DOO Komunalno uhvaćeno u nezakonitom zapošljavanju i prikrivanju

Predstavnici Ukrajine završili su u nedelju novu rundu razgovora s američkim zvaničnicima bez objavljivanja sporazuma, ali je Kijev saopštio da će se diskusije o planu za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine nastaviti na predstojećem Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u Švajcarskoj.
- Radimo s našim američkim partnerima na daljem unaprjeđenju mirovnog procesa - naveo je glavni pregovarač Ukrajine Rustem Umerov na društvenim mrežama u nedjelju posle dvodnevnih razgovora na Floridi.
On je rekao da će nastaviti da rade na postizanju pravednog i održivog mira, kao i na bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu i dogovoru o sledećim koracima, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Umerov je ponovio jedan od ključnih zahtjeva Kijeva za mirovni predlog – bezbjednosne garancije, posebno od Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ali i od Evrope.
- Ukrajini je potreban mir koji garantuje bezbjednost i suverenitet - dodao je Umerov.
Umerov je rekao da su razgovori, u kojima su učestvovali specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof i zet predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, bili "suštinski", dodajući da su učesnici razgovarali i o "planu ekonomskog razvoja i prosperiteta".
- Složili smo se da nastavimo rad na timskom nivou tokom sledeće faze konsultacija u Davosu - &nbsp;napisao je Umerov, misleći na prestižan ekonomski skup koji se od danas do petka održava u Davosu.
Tramp je pokušao da uobliči mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine, koje vode najveći rat u Evropi od Drugog svjetskog rata, pošto je Kremlj pokrenuo invaziju u februaru 2022.
Američki predsjednik je u novembru prošle godine vršio pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da prihvati mirovni predlog od 28 tačaka za koji su mnogi smatrali da u velikoj mjeri favorizuje Rusiju.
Ukrajina i njeni evropski saveznici, predvođeni Velikom Britanijom, Francuskom i Njemačkom, nastojali su se da razviju kontrapredlog, na kraju iznijevši plan od 20 tačaka koji je više uzeo u obzir interesa Kijeva, posebno u pogledu bezbjednosnih garancija i teritorijalnog integriteta.
Tramp je poslednjih dana tvrdio da Zelenski, a ne ruski predsjednik Vladimir Putin, ometa potencijalni mirovni sporazum, dok Rusija nastavlja da izvodi noćne vazdušne napade na ukrajinske civilne i infrastrukturne objekte.
Zelenski je brzo odbacio optužbu.
- Sve u svemu, jasno je da SAD žele da okončaju rat sjutra. A mi želimo da ga okončamo danas. Oboje smo zainteresovani za to. I razumijemo da odlaganje potpisivanja i okončanja rata dolazi iz Rusije - rekao je Zelenski.
U svom noćnom video obraćanju u nedjelju, Zelenski je rekao da "ako Rusi ozbiljno žele da okončaju rat, fokusirali bi se na diplomatiju, a ne na raketne napade, nestanke struje, pa čak i pokušaje oštećenja ukrajinskih nuklearnih elektrana".

Bez dogovora na sastanku SAD i Ukrajine, dalji razgovori u Davosu

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo uputio je vaseljenskom patrijarhu Vartolomeju predstavku u kojoj je naveo da, ako se, kao njihov klirik, na bilo koji način ogriješio o Vaseljensku patrijaršiju – želi da to bude predmet otvorenog, istinitog i bratskog dijaloga, te da je spreman da bude pozvan na kanonski sud Vaseljenske patrijaršije. To pismo je, istakao je, i zvanični apel i formalna peticija da se otvori ozbiljan, kanonski i istorijski utemeljen dijalog o statusu Crnogorske pravoslavne crkve.
Pismo prenosimo u cjelosti.
“Vaša Svesvetosti,
U vremenu velikih iskušenja za pravoslavnu sabornost i jedinstvo Crkve, Crnogorska pravoslavna crkva, njen klir i vjerni narod, sa dubokim poštovanjem prepoznaju istorijsku ulogu Majke Crkve Carigradske i Vašu ličnu, presudnu misiju u njenom savremenom ostvarivanju. Sa blagodarnošću i nadom gledamo na Vaše arhipastirsko služenje kao na organski nastavak vizije i djela blaženopočivših patrijaraha Atinagore I i Dimitrija I, koji su u temelje crkvenog života ugradili ideal pomirenja, dijaloga i sabornog jedinstva.
Snažno podržavamo Vaše neumorne ekumenske napore i Vašu postojanu posvećenost međuhrišćanskom dijalogu, prepoznajući u njima put ka vjerodostojnom i živom svjedočenju ljubavi Hristove u savremenom svijetu. U Vama vidimo ne samo prvoga po časti, već i istinskog pastira saborne savjesti Pravoslavlja, koji, u duhu Svetih kanona i Predanja Crkve, čuva ravnotežu između istine i ljubavi, slobode i poretka, istorije i eshatologije.
Obraćamo Vam se u vremenu u kojem se, nažalost, ponovo svjedoči pokušajima da se Vaše ime, Vaš autoritet i Vaše dostojanstvo diskredituju kroz sinhronizovane i perfidne kampanje, iza kojih, po svemu sudeći, stoje strukture ruskih bezbjednosnih i crkveno-političkih interesa. Najnoviji medijski spinovi koji se sada pokušavaju voditi i preko pitanja Crnogorske pravoslavne crkve imaju za cilj da Vas oslabe u Vašoj istorijskoj odluci o priznanju autokefalnosti Ukrajinske crkve, ali i u Vašem dosljednom zalaganju za kanonski poredak u balkanskim, baltičkim i drugim zemljama.
Kako su i Crnogorska pravoslavna crkva i Crna Gora već decenijama na meti istih centara moći, osjećamo moralnu i duhovnu obavezu da Vam se obratimo, ne samo kao izraz podrške, već i kao svjedočanstvo zajedničkog stradanja od istih mehanizama destabilizacije, dezinformacija i zloupotrebe pravoslavlja u političke svrhe.
Vaša Svesvetosti,
Dozvolite mi da ovom prilikom otvorim i jedno duboko lično, ali i crkveno pitanje, koje decenijama opterećuje mogućnost pravednog rješenja crkvenog statusa u Crnoj Gori. Vi dobro znate da su mi, u trenutku donošenja odluke o mom isključenju iz okrilja Vaseljenske patrijaršije, stavljene na teret dvije optužbe: prvo, da sam pristupio „sekti Antonija Abramovića” bez kanonskog otpusta, i drugo, da sam narušio kanonsko jedinstvo Srpske pravoslavne crkve.
Ovđe želim da to jasno, nedvosmisleno i istorijski tačno kažem: kao klirik Vaseljenske patrijaršije, moje sveštenosluženje i moj kanonski put nijesu se odvijali unutar jurisdikcije Srpske pravoslavne crkve, te je samim tim i optužba o „narušavanju njenog jedinstva” kanonski, istorijski i pravno neutemeljena.
Danas, pri kraju devete decenije svog života, stojim pred Bogom i pred Crkvom spreman da preispitam sve svoje postupke. Ako je moj najveći grijeh to što sam stao na čelo pokreta za obnovu autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve i što sam se otvoreno suprotstavio jeresi velikosrpskog svetosavskog etnofiletizma — koji je bio i ostao političko sredstvo posrbljavanja Crnogoraca i pokušaj brisanja nezavisnosti i državnosti Crne Gore — tada sam spreman da taj krst nosim do kraja.
Ako sam se, kao Vaš klirik, na bilo koji način ogriješio o Vaseljensku patrijaršiju, želim da to bude predmet otvorenog, istinitog i bratskog dijaloga. I upravo zato, Vaša Svesvetosti, ovim putem izjavljujem svoju spremnost da budem pozvan na kanonski sud Vaseljenske patrijaršije — što do sada nije bio slučaj — kako bi se sve što mi se stavlja na teret razmotrilo javno, pravedno, nepristrasno i u duhu svetih kanona. 
Jer sam duboko uvjeren da se iza tih optužbi često ne krije istinska briga za kanonski poredak, već interes onih koji žele da pravoslavlje brane — ne od jeresi, već od Vas i od mene.
Ovo pismo, Vaša Svesvetosti, shvatite i kao zvanični apel i kao našu formalnu peticiju da se otvori ozbiljan, kanonski i istorijski utemeljen dijalog o statusu Crnogorske pravoslavne crkve. Spremni smo da, u tom cilju, formiramo multidisciplinarnu komisiju sastavljenu od kanonista, istoričara, pravnika i sociologa, koja bi Vaseljenskoj patrijaršiji predočila stvarno stanje u Crnoj Gori, uključujući i sistemsku diskriminaciju nad nesrpskim pravoslavnim življem. U tom duhu, sa sinovskom odanošću obraćamo se Vašem očinskom staranju, težeći punom, jasnom i neupitnom kanonskom jedinstvu sa Vaseljenskom Patrijaršijom.
Čvrsto vjerujemo da se pod Vašim svetim omoforom, mudrom i pravednom primjenom neotuđivih prerogativa Majke Crkve, može doći do trajnog i stabilnog uređenja našeg statusa u porodici pravoslavnih Crkava, u skladu sa poretkom drevnih i savremenih patrijaršijskih akata, na radost Vaseljenske Crkve i u slavu Jedinoga Boga. Naša je želja da se ovo pitanje ne rješava pod pritiscima, prijetnjama i propagandom, već u duhu istine, pravde i kanonskog poretka, koji je oduvijek bio temelj misije Vaseljenske patrijaršije.

Cijene nafte blago porasle

Tagovi

Opština Zeta traži hitno izjašnjenje Mujovića: Ko je i po kom osnovu nudio poslove mještanima Botuna

DPS Nikšić: DOO Komunalno uhvaćeno u nezakonitom zapošljavanju i prikrivanju

Bez dogovora na sastanku SAD i Ukrajine, dalji razgovori u Davosu

Mihailo pisao Vartolomeju: Otvorite dijalog o statusu CPC, spreman sam za kanonski sud Vaseljenske patrijaršije

PRATITE TVe UŽIVO