<article>Direktor Nacionalne modne komore Srđan Lubarda gost je emisije „Znak podznak“ na Televiziji E.Da li se oslanja isključivo na sebe i svoje sposobnosti, ne tražeći izgovore, još manje opravdanja i koliko sreću mjeri trenucima, samo su neka od pitanja iz astropsihološkog intervjua našeg Nenada Gogića. Emisiju možete pogledati u neđelju, u podne, na našoj televiziji.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAlgWMC3F1-0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Direktor Nacionalne modne komore Srđan Lubarda gost je emisije „Znak podznak“ na Televiziji E.
Da li se oslanja isključivo na sebe i svoje sposobnosti, ne tražeći izgovore, još manje opravdanja i koliko sreću mjeri trenucima, samo su neka od pitanja iz astropsihološkog intervjua našeg Nenada Gogića. 
 
Emisiju možete pogledati u neđelju, u podne, na našoj televiziji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAlgWMC3F1-0&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen="" scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

„Znak podznak“

Srđan Lubarda

TV E

Društvo

„Znak podznak“ sa Srđanom Lubardom sjutra u podne na TV E

Direktor Nacionalne modne komore Srđan Lubarda gost je emisije „Znak podznak“ na Televiziji E.
Da li se oslanja isključivo na sebe i svoje sposobnosti, ne tražeći izgovore, još manje opravdanja i koliko sreću mjeri trenucima, samo su neka od pitanja iz astropsihološkog intervjua našeg Nenada Gogića. 
 
Emisiju možete pogledati u neđelju, u podne, na našoj televiziji.
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.25%"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAlgWMC3F1-0&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rukometna reprezentacija Hrvatske osvajač je bronzane medalje na Evropskom prvenstvu, nakon što je u borbi za treće mjesto u danskom Hernigu savladala Island rezultatom 34:33.
Hrvatska nije uspjela da se plasira u finale, jer ju je na posljednjoj stepenici zaustavila Njemačka, ali su se zato rukometaši Hrvatske iskupili u meču za bronzanu medalju.
Naše komšije su duel otvorile sjajno, na krilima odličnog golmana Mateja Mandića. S druge strane, Tin Lučin je postigao šest golova u prvom poluvremenu, a Hrvatska je nakon 20 minuta igre imala velikih šest golova prednosti (12:6).
Island se do poluvremena uspio vratiti u igru i smanjiti zaostatak na 17:14, što je bio i rezultat nakon prvog dijela igre.
Kao i na početku utakmice, start drugog poluvremena ponovo je pripao Hrvatskoj, koja je stigla do prednosti od pet golova. Razlika je u tome što hrvatski rukometaši u nastavku nijesu dozvolili Islanđanima lak povratak u meč.
Utakmica je obilovala žestokim duelima, pa je David Mandić u 48. minutu susreta završio sa puknutom arkadom. S druge strane, Vigo Kristjansson je nešto ranije isključen zbog udarca u glavu, čime je ostavio svoju ekipu u teškoj situaciji.
Islanđani su se u posljednjem minutu vratili na samo gol zaostatka. Ipak, Filip Glavaš je postigao pogodak za plus dva na 20 sekundi do kraja, čime je riješeno pitanje osvajača bronze.
Do kraja susreta Kauboji su, uz određene poteškoće, sačuvali prednost i ostvarili veliki uspjeh, osvojivši četvrtu bronzanu medalju u istoriji evropskih prvenstava, nakon 1994, 2012. i 2016. godine. Ovo im je ujedno i sedma medalja na evropskim prvenstvima.
Lučin je bio najefikasniji sa devet golova u dresu Hrvatske, dok je Veron Načinović postigao šest. Kod Islanda je nezaustavljiv bio Omar Magnusson sa 12 golova, od kojih je čak 10 postignuto iz sedmeraca.

Hrvatski rukometaši slave evropsku bronzu, srušili su Island i osvojili medalju

U večerašnjoj infprmativnoj emisiji "24 sata" pogledajte:&nbsp;
- Tema dana: Kriza vlasti u Podgorici 
 
- Analiziramo: do kakvih prekompozicija moze doci u vlasti u Glavnom gradu nakon odluke Dnp-a da predje u opoziciju?
- Kakva ce uloga biti isnpektora za medije?
- Odgovor SDT-a o preuzimanju spisa predmeta u slucaju Medovina, uoci zavrsnih rijeci.
- Teheran upozorava na regionalni sukob ako SAD napadne Iran.
Gošća: Nikoleta Đukanović - politikoloskinja.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Marina Ilić.

Informativna emisija "24 sata": Gošća Nikoleta Đukanović

Odgovoru Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u Podgorici nedostaju bitne činjenice - kada je predmet vraćen i zašto je toliko dugo držan, kazao je advokat Zdravko Đukanović, zastupnik porodica stradalih u Medovini, 12. avgusta 2022. godine.
Đukanović je ovo rekao nakon što je iz SDT-a saopšteno da su neistiniti navodi da su „preuzeli predmet u slučaju Medovina“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsdt-nijesmo-preuzeli-gonjenje-u-predmetima-cetinjskog-odt-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nesporno je da Specijalno državno tužilaštvu Podgorici ima zakonska ovlašćenja da radi provjere navoda krivične prijave zatraži spise predmeta, nego ono što možemo da kažemo na osnovu sadržaja ovakvog nihovog odgovora – da tom odgovoru nedostaju jako bitne činjenice - kada je predmet vraćen i zašto je toliko dugo držan. Ta prijava je očigledno bila neosnovana i po našem viđenju ono što smo i do sada komentarisali jeste da zaista nije bilo razloga da se predmet drži tako dugo - istakao je Đukanović za Televiziju E.&nbsp;
Podsjećamo, SDT zatražilo je i preuzelo cjelokupne spise predmeta koji se vodi pred Osnovnim sudom na Cetinju protiv okrivljene Olivere Krivokapić, a u slučaju masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. godine kada je Vuk Borilović ubio deset osoba, među kojima i dvoje djece.
Oliveri Krivokapić sudi se za nepokretanje upravnog postupka protiv Borilovića radi oduzimanja oružja, za koje se kasnije uspostavilo da ga je koristio prilikom masakra u Medovini.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsdt-oduzelo-predmet-cetinjskom-sudu-uoci-zavrsnih-rijeci-dukanovic-tuzilastvo-mora-imati-visok-nivo-postovanja-prema-porodicama-zrtava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đukanović: Odgovoru SDT-a o slučaju Medovina nedostaju ključne činjenice - kada je predmet vraćen i zašto je toliko držan

Crnogorski kantautor Vanja Radovanović u svoj Mentalni dnevnik upisuje teme o kojima se često ćuti – depresiju, anksioznost i traumu. Nakon singlova „Čudovište“ i „Anksioznost“, u kojima je sam potpisao muziku i tekst, trilogijski koncept zaokružiće pjesmom koja se bavi traumom.&nbsp; Bez glume, bez fraza i bez autocenzure, Radovanović kroz ličnu ispovijest otvara prostor za razgovor o mentalnom zdravlju, ranjivosti i odgovornosti umjetnika da govori iskreno. „Čudovište“ govori o depresiji - kada ste shvatili da želite da tu temu pretočite u pjesmu? Radovanović: Razmišljao sam o malo drugačijoj tematici, nečemu malo angažovanijem, a kako mi je supruga psihoterapeut i te teme su svakodnevno prisutne u našoj kući, samo se nacrtalo. Pjesma je došla kao potreba da obradim tu temu na ličnom nivou, pa se potom prirodno nastavilo i na druge dvije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dx1KG06-EwHE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako je Vaša lična borba s emocijama uticala na proces pisanja muzike? Radovanović: Direktno. Nema distance između mene i teksta. Sve što pišem dolazi iz ličnog iskustva, bez glume i bez skrivanja iza fraza. Ako je lična ispovijest, onda mora biti bez ikakve autocenzure da bi imalo smisla. Da li koristite drugačiji pristup kada pišete pjesme o teškim temama u odnosu na ostale teme u Vašoj muzici? Radovanović: Ne baš. Možda sam malo oprezniji, ali pristup je uvijek isti. Bitno mi je na kraju da znam zašto su riječi baš na tom mjestu, da su najbolji izbor u tom momentu, da su slike čitljive, da forma bude smislena i ukoliko je moguće, bude malo drugačija od prethodne.&nbsp; Uvijek težim da svaka ima neku svoju originalnost i da ne bude samo još jedna šablonska kopija neke prošle. Ne uspijem uvijek, ali uvijek pokušavam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130230152_d2a1aa6c3581aeda2e1a895a18459d157f8bab0161fa4c40f75956029de642ff.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260130230152_d2a1aa6c3581aeda2e1a895a18459d157f8bab0161fa4c40f75956029de642ff" data-rendition-name="original" width="3840" height="2160" loading="lazy" alt="Vanja Radovanović"> <figcaption>Vanja Radovanović(Photo: Petar Kasalica)</figcaption> </figure>  Kada ste snimali „Čudovište“, da li ste imali trenutak sumnje ili stege hoće li publika razumjeti poruku? Radovanović: Jesam. Uvijek postoji bojazan da će neko shvatiti pogrešno ili površno, pogotovo kad je o ozbiljnim temama riječ, ali taj rizik vrijedi, jer politička i sve druge vrste korektnosti ne bi smjele da budu osnovne vodilje umjetnicima.&nbsp; Umjetnost nije nešto bez čega se ne može živjeti, pa uvijek postoji opcija da preskočiš, da ne slušaš i ne gledaš ukoliko ti se ne sviđa. Potpuno ok. Zašto ste izabrali baš oblik čudovišta za depresiju - da li je to bilo intuitivno ili promišljeno kroz metaforu? Radovanović: Intuitivno. Depresija se ponaša kao nešto što živi u tebi, hrani se tobom i vuče te na dolje i u većini slučajeva je nevidljiva. Metafora je došla prirodno. Da li vjerujete da muzika ima moć da mijenja? Radovanović: Nekada je imala izuzetnu moć, danas nisam baš siguran u kojoj mjeri, sigurno ne mijenja svijet preko noći, ali može da promijeni pojedinca. A to je dovoljno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130230152_554f776376446eb77692478afb9431382a81c4991c356bcc3240f80a2289168d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260130230152_554f776376446eb77692478afb9431382a81c4991c356bcc3240f80a2289168d" data-rendition-name="original" width="3840" height="2160" loading="lazy" alt="Radovanović"> <figcaption>Vanja Radovanović(Photo: Petar Kasalica)</figcaption> </figure>  O trilogijskom konceptu Mentalni dnevnik odabrali ste redoslijed tema: depresija - anksioznost - trauma. Zašto? Radovanović: Zato što se često nadovezuju jedna na drugu, mada je hronologija došla spontano, tim redom sam ih pisao, ne mora nužno ići tako. Depresija je stanje, anksioznost je stalna napetost, a trauma je često korijen svega. Da li vjerujete da je muška populacija posebno opterećena pričom o emocijama i ranjivosti? Kako vidite ulogu muškaraca u razbijanju tih tabua? Radovanović: Da. Muškarci su naučeni da ćute i trpe. O tome govorim u pjesmi „Pod tepih“. Razbijanje tabua počinje onda kad muškarac javno kaže da mu nije dobro, bez izvinjavanja. Izjavili ste da ne postoji loš i dobar tajming za priču o mentalnom zdravlju. Zašto je važno da se o tome govori uvijek, a ne samo povremeno?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130230152_32aeaecac87c14ba672eadcb4da4b01bfcc65c3e5670cad374d800e86d65c433.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260130230152_32aeaecac87c14ba672eadcb4da4b01bfcc65c3e5670cad374d800e86d65c433" data-rendition-name="original" width="3840" height="2160" loading="lazy" alt="Radovanović"> <figcaption>Vanja Radovanović(Photo: Petar Kasalica)</figcaption> </figure>  Radovanović: Zato što mentalni problemi ne dolaze po rasporedu. Ako o njima govorimo samo povremeno, šaljemo poruku da nisu stalno važni. Šta ste saznali o sebi kroz proces stvaranja Mentalnog dnevnika? Radovanović: Da sam ranjiviji nego što sam mislio, ali i jači nego što sam vjerovao i da definitivno nisam usamljen u toj borbi, naprotiv. Život i karijeru ste trenutno vezali za Beograd, koliko je to uticalo na Vaš profesionalni razvoj? Radovanović: Ja cijelog života živim u Beogradu, s manjim prekidima. Tu sam rođen, tu sam se školovao i to je moj grad. Svaki slobodan trenutak sam provodio u Nikšiću, pogotovo u djetinjstvu, a i kasnije i smatram ga isto svojim koliko i Beograd. Profesionalni razvoj ne vezujem za gradove, po meni je on vezan za konstantno razmišljanje o unaprijeđivanju sebe i djelovanje po tom pitanju, pogotovo danas kad i nije presudno gdje se fizički nalaziš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130230152_4cc1f9b1b58eebe6593902cb2c670c5ab9aa84073ab614dabb26d1bd5a5ca066.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260130230152_4cc1f9b1b58eebe6593902cb2c670c5ab9aa84073ab614dabb26d1bd5a5ca066" data-rendition-name="original" width="3840" height="2160" loading="lazy" alt="Radovanović"> <figcaption>Vanja Radovanović(Photo: Petar Kasalica)</figcaption> </figure>  Koliko često dolazite u Crnu Goru? Šta je Nikšić ugradio u Vas kao čovjeka i umjetnika? Radovanović: Dolazim koliko mogu, ljeti pogotovo, a u Boki provodim najviše vremena. Nikšić mi je dao senzibilitet, direktnost i osjećaj pripadnosti. To se ne gubi, bez obzira gdje živiš. Marina Strugar

„Znak podznak“ sa Srđanom Lubardom sjutra u podne na TV E

Tagovi

Hrvatski rukometaši slave evropsku bronzu, srušili su Island i osvojili medalju

Informativna emisija "24 sata": Gošća Nikoleta Đukanović

Đukanović: Odgovoru SDT-a o slučaju Medovina nedostaju ključne činjenice - kada je predmet vraćen i zašto je toliko držan

Radovanović: Politička i svaka druga korektnost ne bi smjele da budu osnovne vodilje umjetnicima

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO