Za uspostavljanje i jačanje vladavine prava važno osigurati političku volju

Vladavina prava je faktor koji opredjeljuje da li će se države regiona kretati u pravcu ekonomskog i društvenog razvoja, ili će stagnirati i tonuti u probleme, poručeno je sa regionalne konferencije o vladavini prava na Zapadnom Balkanu, koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje i njemačka fondacija Fridrih Ebert.

 Na panelu „Ka pravednoj budućnosti kroz jačanje vladavine prava na Zapadnom Balkanu”, predsjednik Upravnog odbora Transparency International u Bosni i Hercegovini Srđan Blagovčanin je istakao da je za uspješno uspostavljanje i jačanje vladavine prava presudno osiguravanje političke volje, ali i da to ostaje pitanje svih pitanja za region.

 - Vladavina prava je faktor koji opredjeljuje put zemalja Zapadnog Balkana - da li ćemo se kretati u pravcu ekonomskog, društvenog i svakog drugog razvoja, ili ćemo stagnirati i tonuti u probleme koji su i dalje jako prisutni - rekao je Blagovčanin.

 On je naveo da ne postoji država u kojoj je korupcija iskorijenjena, dodajući da države Zapadnog Balkana dijele slične probleme uslovljene dubljim strukturalnim problemima. Pojasnio je da tu, prije svega, misli na fenomen zarobljene države u kojem je sadržan najkompleksniji oblik korupcije, gdje političke elite ili vladajuća politička stuktura zarobi i zemlju, procese i institucije i podredi njihov rad i funkcionisanje partikularnim interesima uske grupe ljudi na vrhu piramide vlasti.

 - Procesuiranje političke korupcije je indikator u kojoj mjeri je pravosuđe nezavisno. Ako se politička korupcija ne procesuira, to je pouzdan znak da je pravosuđe u toj zemlji pod političkim uticajima - kazao je Blagovčanin i ocijenio da u svim zemljama regiona politička korupcija, u najvećoj mjeri, ostaje nekažnjiva što vodi zaključku da postoje nedozvoljeni politički uticaji na rad pravosuđa, ali i naglasio da to ne znači da se cjelokupno pravosuđe nalazi pod političkim uticajem.

 Drugi dio problema kada je u pitanju vladavina prava u regionu se, kako je rekao, odnosi na činjenicu da su sve zemlje Zapadnog Balkana prepoznate kao hibridni režimi.

- Na papiru smo svi demokratski uređene zemlje. No, u praksi, u značajnoj mjeri naginjemo ka autokratskim praksama. Ovdje se primarno radi o o odsustvu temeljne podjele vlasti. Dominacija izvršne vlasti je karakteristička za sve zemlje regiona, a zakonodavna, i posebno, sudska vlast su u podređenom položaju i zavisne od izvršne vlasti - rekao je Blagovčanin.

 Prema njegovim riječima, u procesu oslobađanja država polazište je prepoznavanje da reforme nijesu samo tehnički procesi - nije dovoljno samo napisati dobar zakon, uspostaviti novu instituciju i kadrovski i materijalno ojačati kapacitete, jer su to i politički procesi za koje je potrebna politička volja.

 Profesor Univerziteta Mediteran i advokat Miloš Vukčević rekao da Crna Gora jeste lider u procesu evropskih integracija, ali i da najduže pregovara i da se već osjeća zamor u pravosuđu i institucijama, kojima sve više nedostaje potrebni kadrovski i administrativno-tehnički kapacitet.

 - Kako ostvariti vladavinu prava ako nemate sudije i tužioce? I, šta je uzrok tome? Bojim se da će se Crna Gora i region suočiti sa problemom nedostatka kadra kadra, a sudijska funkcija bi trebalo da bude privilegija - naveo je Vukčević.

 On je kazao da je problem dublji i složeniji, ilustrujući to i činjenicom da godinama unazad broj studenata na Pravnom fakultetu opada.

 - Uzrok treba tražiti u stanju u kojem se sudstvo i tužilaštvo trenutno nalaze. Sudijski posao je težak, odgovoran, a zarade u sudstvu su male i nijesu se mijenjale unazad desetak godina - rekao je Vukčević.

 Crna Gora i sve države u regionu, kako smatra, treba da i te kako porade na tome.  

- Kod nas se dugo priča se o tzv. Palati pravde, kao da je to projekat od 300 ili 400 miliona eura, a nikako da vidimo ni javni poziv za idejno rješenje. To je, između ostalog, tako jer političkoj eliti, prethodnoj i sadašnjoj, ne odgovara da ima jako i nezavisno sudstvo - rekao je Vukčević.

 On je ocijenio da je nedavna izjava premijera Spajića o „sramnim presudama“ neprimjerena i da obeshrabrije sve one koji imaju pomisao da budu sudije i tužioci i poručio da se mora povratiti povjerenje građana u sudstvo, koje je sada veoma poljuljano.

 Govoreći o SKY šifrovanoj komunikaciji, Vukčević je kazao da crnogorski sudovi moraju dati odgovor da li je SKY aplikacija dokaz ili nije. 

- Dobro bi bilo da taj odgovor dobijemo što prije - podvukao je on.

 Vukčević smatra da je Crna Gora, u pogledu transparentnosti, nazadovala. „Imali smo pregršt zakona koji su usvajani bez javnih rasprava, na to je ukazala i EK u svom izvještaju“, podsjetio je on.

 Profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Vanja Bajović ocijenila je da su, kada je riječ o vladavini prava, ključni izazovi korupcija, partitokratija i zavisnost pravosuđa.

- Stičem utisak, kao građanka Srbije, da su demokratija i vladavina prava politička floskula na koju se svaka vlast poziva do onog trenutka kada dođe na vlast. Onog trenutka kada pribavi vlast, to se izvitoperi - kazala je Bajović.  

 Ona je rekla da u nijednom slučaju u Srbiji uzbunjivači nijesu zaštićeni, već da oni “budu kažnjeni za svoj doprinos i skrajnuti”.

 - Kada se kaže korupcija, to djeluje, na prvu loptu, kao apstraktan pojam. Korupcija je tiha i neprimjetna do onog trenutka dok ne krene da odnosi ljudske žrtve, čega smo, nažalost, svjedoci i u BiH i Srbiji - ukazala je Bajović.

 Sistem partitokratije, prema njenim riječima, znači dolazak podobnih, a ne sposobnih, a tome je u velikoj mjeri doprinijelo i urušavanje sistema obrazovanja.  

- Imamo situaciju da su privatni fakulteti postali fakulteti za obrazovanje političkih kadrova. Imamo konstantno kupovinu diploma i niz nesposobnih kadrova koji su zaposjeli institucije, i samim tim nesposobnost dolazi na naplatu. Poenta je da imamo i niz afera koje ne dobijaju sudski epilog, recept je oproban – afera smjenjuje aferu, ona pređašnja se zaboravi i tako idemo u krug  - dodala je Bajović.

 Prema njenim riječima, zavisnost pravosuđa ogleda se i u nejednakosti pred zakonom, a građani ne vide izlaz iz začaranog kruga.

 - Sada građani očekuju odgovornost za Ribnikar, za tragediju u Novom Sadu. Niko ne preuzima odgovornost, jer su navikli da funkcionišu po principu političke i sudske zaštićenosti. Što se tiče međunarodnih aktera, tu postoji ogorčenje javnosti koje je vidljivo, prije svega, na aferi krađe izbora i Rio Tinta - navela je Bajović, dodajući da je pritisak javnosti jedino što je do sada davalo rezultate.

 Besa Arifi sa Pravnog fakulteta Univerziteta Jugoistočna Evropa u Sjevernoj Makedoniji ukazala je da je ta zemlja imala zanimljivu istoriju razvijanja koncepta vladavine prava, podsjećajući da neuspjeh uspostavljanja vladavine prava vodi pesimizmu progresivnih građana i rastu drugih ideologija.

 - Da bi se u Sjevernoj Makedoniji i ostalim zemljama na Zapadnom Balkanu ukorijenila vladavina prava, bitno je da podržimo pojedince koji imaju integritet - istakla je Arifi.

 Ona je, odgovarajući na pitanje da li je rješavanje spora sa Grčkom bilo dovoljno za napredak na evropskom putu, podsjetila da je Sjeverna Makedonija prva potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, dobila status kandidata 2005. godine, i da je onda napredak stao. 

- Činjenica je da su nakon toga građani očekivali da možemo dobiti zeleno svijetlo za otvaranje pregovara, što je, opet, daleko od toga da je očekivanje bilo da postanemo članica EU. Veto na odluku o otvaranju pregovora bio je veliki udarac i vjetar u leđa nacionalistima koji su rekli - evo mi smo uradili sve što je bilo do nas, a nijesmo ništa dobili - navela je Arifi.

 Direktor Kosovskog instituta za pravo Ehat Miftaraj kazao je da Vlada Kosova ne uspijeva da finalizuje strategiju za borbu protiv korupcije, dodajući da bi taj važan dokument pokazao opredijeljenost i posvećenost izvršne vlasti rješavanju tog problema. On je naveo i da su dosadašnji nacrti tog dokumenta bili u koliziji sa različitim zakonskim rješenjima.

 Miftaraj je kazao i da Ministarstvo pravde Kosova nije donijelo akcioni plan za strategiju o vladavini prava.

 On je podsjetio da je na Kosovu usvojen i Zakon o sprječavanju sukoba interesa, dodajući da je bilo slučaj da su određeni visoki funkcioneri obnašali dvije, tri, pa i sedam funkcija. „Taj zakon je usvojen 2019. godine i tome se stalo na put“, naveo je Miftaraj.

 Izvršni direktor Centra za proučavanje demokratije i upravljanja Arijan Dirmiši kazao je da je Albanija napravila značajan iskorak u pogledu jačanja vladavine prava, zahvaljujući pravosudnoj reformi koja je počela 2015. godine.

Kako je rekao, iako bi optužnice u slučajevima korupcije trebalo da obeshrabre one koji se odlučuju za takvo djelovanje, ostaje prisustvo korupcije, što ne znači da reforma nije dala rezultate ali su oni i dalje ograničeni. On je dodao da se mora sačekati za procjenu da li će ta reforma povećati povjerenje javnosti u sistem.

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten, kazao je da u procesu pridruživanja Evropskoj uniji (EU) pitanje vladavine prava s pravom igra centralnu ulogu, pojašnjavajući da mnoge reforme ne mogu imati efekta ako u ovoj oblasti sve ne funkcioniše kako treba.

 - Ekonomski prosperitet Crne Gore i država Zapadnog Balkana može se ostvariti samo na osnovama funkcionalne vladavine prava. Prema mom mišljenju, u cilju pobošljanja stanja vladavine prava u svim ovim državama mora se staviti fokus na to da su pravda i jednakost stubovi demokratije. Zato Njemačka, kao i ostale članice EU, kao i institucije Unije, daju veliki značaj ovoj temi. U državi bez vladavine prava nema socijalne pravde, nema korišćenja javnih sredstava u interesu cijelog društva. Niko ne želi dugoročno da investira novac ako nije apsoutono siguran da su okviri koje daje država stabilni - kazao je Felten, naglašavajući da je vladavina prava pretpostavka za pravedan razvoj svakog društva i države.

Felten je ocijenio i da u toj oblasti postoje mnogi izazovi zbog čega Njemačka podržava države Zapadnog Balkana u inicijativama koje imaju za cilj snaženje pravosuđa i vladavine prava, kao i civilnog društava.

- Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost Zapadnog Balkana, koja treba da bude obilježena slobodnim, prosperitetom i kvalitetnim životom. Vladavina prava je osnova i za primjenu evropskih vrijednosti u praksi  - poručio je Felten.

U osvrtu na najnoviji izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori ukazao je da su u oblasti pravosuđa i osnovnih prava u prošloj godini napravljeni dobri iskoraci, ali i da je u određenim dijelovima potrebno uložiti dodatni napor, za što je EK dala i konkretne preporuke.

Felten je naglasio i da sve dok presuda nije pravosnažna, važi pretpostavka nevinosti.  

- To načelo je izuzetno bitno i političari mediji moraju toga da se pridržavaju - kazao je on.

Direktorica Regionalne kancelarija FES-a za Srbiju i Crnu Goru, Kirsten Šonefeld, istakla je da je vladavina prava tema demokratije i da se tiče svih građane i građanki.

 - Riječ je o osnovnom pravu na dobar i kvalitetan život i na socijalnu pravdu koja treba da bude zadovoljena. To je i garancija mira, koji se postiže bez nasilja i tim je važnije jačanje vladavine prava u svim zemljama regiona - dodala je Šonefeld.

Govoreći o godišnjima izvještajima EK o državama regiona, Šonefeld je kazala da su neke zemlje Zapadnog Balkana napravile određene korake, a određene države ne.  “Uprkos napretku, ima dosta toga da se završi”, poručila je on.

Izvršna direktorica CGO-a, Daliborka Uljarević, ocijenila je da svjedočimo svojevrsnom paradoksu.  „Iz EU stižu poruke o napretku svih država regiona na putu ka EU, a Crna Gora se čak pozicionira kao predvodnica, posebno nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a. Međutim, sliku tog evropskog progresa kvari neporeciva demokratska regresija kojoj svi mi, koji živimo u regionu, svakodnevno svjedočimo - navela je Uljarević.

Ona je kazala da je obaveza civilnog društva da utiče, iako to nije ni lako ni popularno, u dekonstruisanju preovlađujućih narativa koji ne pokreću naprijed.

Uljarević je istakla da pravi cilj nije tehničko članstvo u EU, već transformisano društvo koje će živjeti demokratske principe, građanske vrijednosti i obezbjeđivati funkcionalnu vladavinu prava a što će biti, na neki način, zaokruženo članstvom u Uniji.

Ona je ukazala da se u Crnoj Gori loše prakse vide i u načinu kako se vlastodršci odnose prema pravnom i institucionalnom poretku, pokazujući i, na žalost, još uvijek dokazujući da za njih ne važe ista pravila kao za ostale. 

- A kad su uhvaćeni u nedjelu, najčešća linija odbrane, ako isključimo onu kada pokušavaju nevješto izbjeći činjenice, jeste – oni drugi prije nas su radili i gore stvari. Ta „obrana“ je na nivou onog kada optuženi tvrdi da je neko drugi počinio više krivičnih djela  - zaključila je Uljarević.