Vuljaj: Socijalna pravda mora postati praksa, a ne norma na papiru

Socijalna pravda u Crnoj Gori i dalje se prečesto svodi na obećanja, dok stvarnost velikog broja građana i građanki obilježavaju nesigurni prihodi, nejednak pristup javnim uslugama i ograničene šanse za društvenu pokretljivost - kazala je asistentkinja na projektima u Centru za građansko obrazovanje Rozana Vuljaj.

Ona je, povodom Svjetskog dana socijalne pravde, istakla i da se ne poštuju ni međunarodne preporuke, poput preporuka Komiteta UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava, niti ključni nacionalni dokumenti u oblasti borbe protiv siromaštva.

- Iako se često ističu pojedini pozitivni ekonomski pokazatelji, to nije odraz kvaliteta života niti sigurnosti radnog i socijalnog statusa građana i građanki u Crnoj Gori. Prema podacima Uprave za statistiku (MONSTAT), stopa nezapošljenosti u trećem kvartalu 2025. godine bila je 10,1 odsto, a stopa zapošljenosti 56 odsto. Međutim, ovi podaci ne oslikavaju realnost velikog broja zapošljenih koji rade u nesigurnim uslovima, bez stabilnih ugovora, uz niska primanja a rastuću inflaciju, kao i ograničena prava, naročito u oblastima obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene i socijalne zaštite - navodi Vuljaj. 

Prosječna neto zarada u novembru 2025. godine iznosila je 1.018 eura, ali taj prosjek, kako dodaje, prikriva značajne razlike među sektorima i regionima, kao i činjenicu da brojna domaćinstva i dalje teško zadovoljavaju osnovne životne potrebe, posebno u kontekstu rasta cijena i troškova stanovanja. Istovremeno, ranjive grupe ostaju na margini, često isključene i iz društvenih i političkih procesa.

 - Zabrinjavajući je podatak da je oko 20 odsto stanovništva Crne Gore u riziku od siromaštva, pri čemu su djeca i mladi među najugroženijima. To je i opomena da postojeće socijalne politike nijesu dovoljno sistemske i učinkovite, već se uglavnom svode na kratkoročne i parcijalne mjere bez trajnog efekta - navela je Vuljaj. 

Uprkos tome, kako ističe, Vlada Crne Gore je za 2026. godinu smanjila budžet za materijalno obezbjeđenje porodice za 500.000 eura, što samo produbljuje raskorak između načelnih ciljeva u oblasti socijalne politike i budžetskih prioriteta.

 - Centar za građansko obrazovanje podsjeća da je Crna Gora, u skladu sa članom 1 Ustava, definisana kao država socijalne pravde. To uključuje obavezu institucija da kroz konkretne, mjerljive i održive politike obezbjeđuju dostojanstven život, socijalnu sigurnost i jednake šanse za sve, a ne da ta ustavna norma ostane norma na papiru - rekla je Vuljaj.

U ovoj nevladinoj organizaciji pozivaju donosioce odluka i sve relevantne društvene aktere da hitno pokrenu otvoren i sadržajan dijalog o smanjenju socijalnih nejednakosti, uz jasne ciljeve, odgovornosti i rokove. 

- Ostvarivanje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava nije moguće bez odgovornog upravljanja javnim resursima, odlučne borbe protiv korupcije, ali i snažnog i nezavisnog civilnog društva - poručila je Vuljaj.

Svjetski dan socijalne pravde treba da bude podsjetnik da socijalna pravda mora biti mjerljiva praksa institucija. 

- CGO će nastaviti da doprinosi tom cilju kroz obrazovanje, zagovaranje, istraživanje i jačanje demokratske kulture - kazala je Vuljaj.

Svjetski dan socijalne pravde, koji su Ujedinjene nacije ustanovile 2007. godine, ima za cilj jačanje svijesti o jednakim šansama, socijalnoj uključenosti i smanjenju siromaštva.