Vujović: Decenijama građen odnos politike i medija narušen, sramna uloga SDT-a u progonu novinara

Svjedočimo globalnom napadu na sve osnovne slobode u svijetu uključujuči i slobodu izražavanja, od strane autoritarnih, populističkih i desničarskih snaga. Ovako razgovor za Portal Analitiku o medijskim slobodama u 2025. godini započinje izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović. Podsjeća da je u maju, govoreći o slobodi medija u svijetu, kazao da je ona, na osnovu izvještaja Repotera bez granica, na najnižem nivou od kada se vrše ova mjerenja. 

„Ove ocjene su se poklopile i sa najnovijim izvještajem UNESCO-a o stanju slobode izražavanja u svijetu, a koji takođe bilježi slične ocjene. Po UNESCO-u, ovako nizak nivo slobode izražavanja u svijetu smo imali jedino za vrijeme dva svjetska rata i prvih godina Hladnog rata u prošlom vijeku“, podsjeća Vujović. 

Loše stanje je, kaže, nešto što se golim okom vidi i bez ikakvih istraživanja. 

„Pogledajte samo kakav se rat vodi oko preuzimanja CNN-a u Americi, jednog od nekoliko preostalih velikih medija u toj zemlji, pa će vam biti jasno koliko novca i energije su spremne da ulože autoritarne snage u gušenju slobodnih i profesionalnih medija“, ističe sagovornik Analitike.

Političari medije vide kao balast, ponašaju se kao slon u staklarskoj radnji

Kada je riječ o Crnoj Gori, tu je, kaže, prilično konfuzna i nejasna slika o medijskim slobodama. Mišljenja je da je takvo stanje posljedica kompleksne i heterogene vlasti. 

„Dok jedan dio vlasti otvoreno prijeti medijima i spreman je da zloupotrijebi državne mehanizme da zastraši i diskredituje novinare i medije, drugi djelovi vlasti to mirno, gotovo nezainteresovano posmatraju. Stiče se utisak da su se političari, koji su došli na vlast poslije 2020. godine, tek nedavno suočili sa fenomenom medija i novinarstva i taj odnos sa sedmom silom grade prilično traljavo i povremeno brutalno“, ukazuje Vujović. 

Upozorava da su mediji političarima danas samo balast i višak koji ih ometa da ostvare svoje političke ciljeve. 

„Vjerovatno ne bi bili svijesni ni značaja medija da ih na to ne podsjećaju međunarodni partneri i obaveze iz evropskih integracija. Nemaju svi u vlasti isti odnos prema medijima, ali vama upadaju u oči oni koji imaju najgrublji odnos prema slobodi izražavanja“, kaže Vujović.

Godinu na izmaku obilježili su vrlo otvoreni napadi na nerežimske medije, među kojima je i Analitika, od strane Demokratske Crne Gore i njenih funkcionera. Vujović kaže da je i to jedan od primjera da se pojedini političari prema medijima ponašaju kao slon u staklarskoj radnji. 

„Oni nemaju pojma da je u Crnoj Gori više decenija građen složen odnos između politike i medija i da smo svi zajedno uspjeli da se izborimo u nekim prošlim vremenima da opozicioni i kritički mediji budu zaštićeni i da njihovo pravo na kritiku bude poštovano. Sada imamo situaciju da pojedini političari uopšte ne razumiju ulogu medija u društvu i da medije doživljavaju kao teret koji im samo smeta. Oni misle da je normalno da se medijima uskrati praćenje press konferencija ili da se mediji optužuju i saslušavaju u specijalnom tužilaštvu. Pošto ne razumiju te odnose oni ih rješavaju brutalno - uvredama, prijetnjama i različitim oblicima diskreditacije. Mada, ruku na srce, preko okeana imaju prijatelja koji ove odnose još brutalnije rješava“, navodi Vujović.

Saslušavanje novinara baca veliku ljagu na SDT

Odluka Specijalnog državnog tužilaštva, kao produžene ruke vlasti, da kritičke medije označi kao saradnike kriminalnih klanova i sasluša urednike u okviru istrage još jedan je, kaže, u nizu pokušaja nekih djelova vlasti da se obračunaju sa medijima koji ih kritikuju. 

„Njihova sujeta i narcisoidnost ne mogu da podnesu ni promil kritike i onda ne čudi da pokušavaju na sve načine da se oslobode medija koji registruju sve njihove greške i promašaje, a kojih nije malo. Kako su im intelektualni kapaciteti ograničeni, njihove su akcije uglavnom glupave i kontraproduktivne. Jedna od tih „briljantnih“ ideja jeste i pokušaj zastrašivanja medija tako što će njihovi vlasnici ili direktori ili glavni urednici biti pozivani na takozvano saslušanje u specijalno tužilaštvo“, objašnjava Vujović.

Nije, dodaje, toliko iznenađen idejama političara, koliko je neprijatno iznenađen Specijalnim tužilaštvom koje je pristalo da igra, kako kaže, sramnu ulogu zastrašivanja novinara u ovoj akciji. 

„Mislim da će ovo baciti veliku ljagu na specijalno tužilaštvo, jer se ne sjećam da je neko pokušao da na ovakav način zloupotrijebi tužilaštvo u progonu nepodobnih novinara. Imali smo u prošlosti različite napade na novinare i medije. Imali smo prijetnje i zastrašivanja, ali se nikada nijesu koristile državne institucije za progon novinara na ovaj način. Samo da podsjetim da je i prošle godine pokušano kriminalizovanje pojedinih novinara samo zato što su imali komunikaciju sa bivšim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem“, navodi on.

Sagovornik Analitike smatra da je zabrinjavajuće da se nijedna od međunarodnih organizacija nije oglasila ovim povodom. 

„Crna Gora je u završnoj fazi pregovora sa EU i poglavlje 23 koje se bavi slobodom medija je izuzetno važno u ovoj fazi pregovora. Ako se dozvoli da ovakvi pokušaji diskreditacije novinara i medija prođu, to će samo ohrabriti određene političare da još odlučnije krenu u ograničavanje slobode izražavanja i medijskih sloboda“, upozorava Vujović.

Napad u Gornjem Zaostru otkrio apsolutnu nemoć vlasti pred crkvom

Među napadima na medijske radnike tokom 2025. godine je i slučaj iz Gornjeg Zaostra kada je nekoliko pristalica postavljanja spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću nasrnulo na fotoreportere Vijesti i Pobjede. Ovaj slučaj je, kaže Vujović, vrlo indikativan i daje precizniju sliku o odnosima u Crnoj Gori i relacijama između crkve, političara i medija. 

„Vidimo da kada je crkva u pitanju važe druga pravila. Vlast koja se deklarativno bori za zaštitu novinara i medija, u situacijama kada je određeni događaj vezan za crkvu pokazuje apsolutnu nemoć. Tako smo u Gornjem Zaostru imali otvorenu demonstraciju moći crkve i nemoći države. Gotovo nevjerovatno zvuči da prisutni policajci nijesu smjeli da zaštite napadnute novinare. Međutim, to je ta naša nova realnost u kojoj crkva ima apsolutnu zaštitu i može da radi ono što ona želi da radi, bez ikakavih posljedica“, konstatuje Vujović. 

Kako dodaje, čitava farsa koja se dešava oko potrage za spomenikom Pavla Đurišića, ilustruje urnebesnu i tragičnu komediju koju živimo. 

„U toj tragi-komediji nikome nije stalo do novinara i njihovog položaja. Da je tako svjedoči i podatak da niko nije ni prozvan što su naočigled organa reda novinari napadnuti i maltretirani“, kaže on.

Ministarka Vujović umjesto da štiti u prvim je redovima onih koji napadaju

Stava je i da ministarka kulture i medija Tamara Vujović (Demokrate) nije u bitnim momentima zaštitila novinare i medije. 

„Štaviše, u posljednjoj akciji Specijalnog tužilaštva ona se pridružila napadima na novinare optužujuči ih za širenje govora mržnje, za šta ih čak ni tužilaštvo nije teretilo. Tako da dolazimo u apsurdnu situaciju da ministarka koja bi trebalo, prije svega, da se stara da obezbjedi novinarima i medijima uslove za nesmetan rad, stavlja sebe u prve redove onih koji napadaju novinare. Sjetimo se ne tako davne reakcije na spaljivanje lutke Andreja Nikolaidisa, pa će vam mnoge stvari biti jasnije“, poručuje Vujović.

Svi mehanizmi zaštite novinara su dobro došli

Inicijativu Sindikata medija za osnivanje Mehanizma za bezbjednost novinara u Crnoj Gori i potpisivanje Protokola o zaštiti novinara smatra dobro došlom i dodaje da čak i neprestani dijalog o ovoj temi može da pomogne. 

„Nisam upoznat sa detaljima ove inicijative, ali se nadam da sigurno neće praviti štetu, a može da pomogne u svakom slučaju. Kada je u pitanju zaštita novinara, želio bih da pohvalimrad državnog tužilaštva i par zadnjih visokih kazni za napade na novinare. Mislim da je to najefikasnije odvraćajuće sredstvo od napada na novinare. Visoke zatvorske kazne će sigurno natjerati sve one koji se zalijeću prema nekom novinaru da dva puta razmisle prije nego napadnu novinara. Inače smo posljednjih godina po statistikama koje vodi upravo Sindikat medija, bilježili stalno povećanje broja napada na novinare“, podsjeća Vujović.

Govoreći o radu Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija, čiji je član, Vujović kaže da je riječ o dosta specifičnom tijelu.

„Ona, naime, prati postupanje tužilaca i policije u slučajevima napada na novinare. Ona radi monitoring postupanja ovih državnih organa i registruje kada njihov rad nije bio profesionalan i da li su preduzeli sve što je u njihovoj nadležnosti da otkriju počinioce ili utvrde sve detalje pojedinih slučajeva napada na novinare. Rad ove Komisije u prethodnim godinama je doprinio u velikoj mjeri da se napadi na novinare tretiraju sa profesionalnom pažnjom i istraže do kraja. Takođe, rad Komisije indirektno je doprinio da se kazne za napade na novinare povećaju i da zaštita novinara dostigne sada već zadovoljavajući nivo. U tom smislu bih ponovo pomenuo kooperativnost državnog tužilaštva“, naglašava sagovornik Analitike.

Pred medijima još jedna izazovna godina, pitanje koliko smo toga svjesni

Kada je riječ o godini pred nama, smatra da su pred crnogorskim medijima veliki izazovi - od finansijskih problema koji se odnose na goli opstanak do odbrane nezavisnosti i očuvanja profesionalnih standarda u radu. 

Potrebno je, dodaje, konačno završiti „sapunicu“ u RTCG-u, kada je u pitanju zakonitost rada, i konačno omogućiti toj bitnoj instituciji da uđe u legalne vode i izbori što nezavisniju poziciju u uređivanju. 

„Pozitivna je stvar što je Fond za medijski pluralizam sada dupliran, što daje mogućnost svim medijima, kojima je stalo do sopstvene produkcije, da povećaju sopstvene sadržaje i samim tim poprave svoju materijalnu situaciju. To će ujedno pomoći i održivost svih crnogorskih medija“, napominje on.

Kao veliki problem koji ostaje prepoznaje uticaj medija sa strane, posebno iz našeg najbližeg susjedstva. 

„Takođe je problem to što su gotovo sve televizije sa nacionalnim pokrivanjem u vlasništvu kompanija iz Srbije, što bitno utiče na medijski ambijent u državi i propagandu koja se plasira preko tih kanala. Takođe kao veliki problem ostaje to što najveći kabal operater u državi sada kontroliše gotovo 75% televizijskog tržišta i samim tim ima gotovo monopolsku poziciju kada je u pitanju kablovska televizija. Podsjetio bih da kablovske televizije imaju puno veći uticaj na javno mnjenje nego pojedinačni TV kanali“, ukazuje naš sagovornik.

Kao veliki problem i u narednoj godini prepoznaje raspodjelu sredstava od marketinga za televizije koja se i dalje, navodi, obavlja preko kompanija iz Srbije i u kojoj i dalje učestvuju televizije koje čak i ne rade u Crnoj Gori.

„Kada su tradicionalni mediji u pitanju veliki izazov će i dalje biti migracija čitalaca i gledalaca prema društvenim mrežama i vrlo izvjesno uskoro gašenje štampanih medija. Takođe bi u narednoj godini trebalo završiti transponovanje evropskih Zakona o digitalnim uslugama i Zakona o slobodi medija u nacionalno zakonodavstvo. Izazovi su veliki pred medijskom zajednicom, ali je pitanje do koje smo mjere svjesni svih ovih problema i da li želimo da ih rješavamo“, zaključuje Vujović.