<article>U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 2.025 ambulantnih pregleda, od čega 374 u Institutu za bolesti djece (IBD). Kako se navodi u saopštenju KCCG, u Urgentnom centru zbrinut je 201 pacijent, a u dnevnim bolnicama 266. - U istom periodu obavljeno je 65 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljena su 103 pacijenta, od čega deset u IBD-u- kaže se u saopštenju KCCG. Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 596 dijagnostičkih procedura, od čega 113 CT i 40 MR pregleda. - U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 97 dijagnostičkih procedura, od toga dva CT i sedam MR pregleda- navodi se u saopštenju. Dodaje se da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.240 pacijenata i odrađeno 36.879 analiza. U Porodilištu KCCG-a, u posljednja 24 sata, rođeno je šest beba.</article>

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 2.025 ambulantnih pregleda, od čega 374 u Institutu za bolesti djece (IBD).
&nbsp;Kako se navodi u saopštenju KCCG, u Urgentnom centru zbrinut je 201 pacijent, a u dnevnim bolnicama 266.
&nbsp;- U istom periodu obavljeno je 65 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljena su 103 pacijenta, od čega deset u IBD-u- kaže se u saopštenju KCCG.
&nbsp;Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 596 dijagnostičkih procedura, od čega 113 CT i 40 MR pregleda.
&nbsp;- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 97 dijagnostičkih procedura, od toga dva CT i sedam MR pregleda- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Dodaje se da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.240 pacijenata i odrađeno 36.879 analiza.
&nbsp;U Porodilištu KCCG-a, u posljednja 24 sata, rođeno je šest beba.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Klinički centar Crne Gore

Društvo

U KCCG za dan preko dvije hiljada pregleda, rođeno šest beba

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 2.025 ambulantnih pregleda, od čega 374 u Institutu za bolesti djece (IBD).
 Kako se navodi u saopštenju KCCG, u Urgentnom centru zbrinut je 201 pacijent, a u dnevnim bolnicama 266.
 - U istom periodu obavljeno je 65 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljena su 103 pacijenta, od čega deset u IBD-u- kaže se u saopštenju KCCG.
 Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 596 dijagnostičkih procedura, od čega 113 CT i 40 MR pregleda.
 - U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 97 dijagnostičkih procedura, od toga dva CT i sedam MR pregleda- navodi se u saopštenju.
 Dodaje se da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.240 pacijenata i odrađeno 36.879 analiza.
 U Porodilištu KCCG-a, u posljednja 24 sata, rođeno je šest beba.

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović je u okviru Samita svjetskih vlada (WGS) 2026 koji se održava u Dubaiju prisustvovala prijemu koji je organizovala šeika Latifa bint Mohamed bin Rašid Al Maktum, predsjednica Uprave za kulturu i umjetnost Dubaija.
Skup je okupio prve dame, članice vlada, predstavnice međunarodnih organizacija i liderke iz cijelog svijeta i predstavlja dio šireg programa Samita, koji se ove godine održava pod temom "Oblikovanje budućih vlada".
- Ključna tema okupljanja je bila uloga žena u njegovanju dijaloga i povjerenja kao suštinskih temelja za izgradnju snažnih, održivih društava, kao i važnost povezivanja i saradnje u oblikovanju inkluzivnijih pristupa liderstvu i upravljanju - saopštili su iz MPNI.
Šeika Latifa je istakla da joj je zadovoljstvo da bude domaćin grupi inspirativnih žena liderki iz cijelog svijeta i dodala sa su okupljanja ovakvog tipa važna jer su žene uvijek bile graditelji mostova između kultura i zajednica.
- Ministarka Jakšić Stojanović je zahvalila na pozivu za učešće na ovom značajnom skupu, ističući da je on značajna prilika za intenziviranje međunarodne saradnje, posebno u oblastima obrazovanja, kulture, nauke i inovacija, kao i za zajedničko učešće u globalnim inicijativama koje se odnose na ostvarivanje ciljeva održivog razvoja - navodi se u saopštenju.

Jakšić Stojanović na Samitu svjetskih vlada u Dubaiju: Ključna tema uloga žena u njegovanju dijaloga i povjerenja

Svjedoci smo da funkcioneri maltene svakodnevno donose odluke o komunikaciji sa medijima u odnosu na to da li im se sviđa neki medij ili ne. To je, u emisiji E-uživo, kazala autorka “Sjenki” i urednica u TV E Svetlana Đokić, komentarišući odluku Lazara Šćepanovića da zatvori vrata Uprave policije za “Sjenke”, jednu od najgledanijih emisija u Crnoj Gori. Ako direktor policije, kako objašnjava Đokić, ne želi da sarađuje sa nekim medijem samo zato što negativno piše o njemu, to, dodaje ona, govori koliko je profesionalan prvi policajac Crne Gore.
“Sjenke” će, kako je dodala, nastaviti da istražuju sve slučajeve, sa fokusom na one predmete koji se sada već rijetko pominju, koji su zaboravljeni od crnogorskih istražitelja. Ekipa “Sjenki” priprema 17 novih epizoda, od kojih je prva emitova sinoć i to je upravo priča o jednom takvom slučaju – ubistvu mladog Baranina, koji je 2009. godine bio meta brutalnog napada u Valensiji.
Đokić se osvrnula i na bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori, navodeći da su nosioci funkcija u sektoru bezbjednosti postaju ozbiljna prijetnja za državu.
Nepodobni mediji u Crnoj Gori već duže vrijeme na udaru su čelnika bezbjednosnog sektora. Vaša autorska emisija “Sjenke”. Iako je riječ o jednoj od najgledanijih emisija u Crnoj Gori, direktor Uprave policije Lazar Šćepanović odlučio je da za „Sjenke“ zatvori vrata. Da li ste dobili neko obrazloženje zašto policija više ne želi da sarađuje sa Vama?
Đokić: Da, dobila sam zvanično obavještenje iz Uprave policije početkom janura, dvije sedmice nakon što smo imali sastanak i nakon što sam poslala zvaničan zajtjev za nastavak, na tom sastanku, dogovorene saradnje. Početkom januara stigao mi je mejl u kojem je navedno – citiram, da „Imajući u vidu dosadašnju praksu i standarde prilikom realizacije TV emisije sa istom tematikom na Javnom servisu, obavještavamo Vas da Uprava policije obezbjeđuje sagovornike i podršku vezano za predmete koji su pravosnažno presuđeni i u kojima u toku krivičnog postupka nije bila isključena javnost“. Na to nesuvislo obrazloženje, koje je bilo samo alibi sa očiglednu opstrukciju moje emisije, odgovorila sam da je ovaj neočekivani odgovor, nakon sastanka koji smo imali, još jedna potvrda da ne treba vjerovati datim obećanjima, pa ni njegovim. Djela, kao i uvijek, govore više od riječi.
Javnost je dosta toga saznala upravo kroz Sjenke, čija se gledanost broji stotinama hiljada pregleda. Kako ste dosad sarađivali sa policijom, što je bila njihova uloga?
Đokić: Njihova uloga u emisji bila je da, u mjeri zakonskih ovlašćenja, ispričaju kako se neki zločin dogodio, što je policija utvrdila, da li su žrtve ili počinioci od ranije poznati policiji. Znači, isključivo podaci koji ni na koji način ne bi mogli remetiti istragu. Uostalom, riječ je o profesionalcima, koji znaju do kojeg nivoa smiju komentarisati tok istraga, ali i operativne podatke kojima raspolažu. Njihovo gostovanje nikada nije zloupotrijebljeno od ekipe koja realizije emisiju.
Jeste li imali komunikaciju sa Lazarem Šćepanovićem? Iz teksta objavljenog na ETV portalu, viđeli smo da je on prvo prihvatio saradnju. Imate li neke pretpostavke zašto je promijenio odluku?
Đokić: Kako sam već kazala, imali smo komunikaciju, sastali se, sve dogovorili i onda je uslijedio neočekivani odgovor na naš zahtjev. Nakon razmjene mejlova razijenili smo i nekoliko poruka u kojima je napisao da je takva odluka standard za naredni period i da inspektori ne mogu govoriti o započetim istragama iz objektivnih razloga, kako ne bi svojim izjavama kontaminirali pokrenute krivične postupke ili bili pozvani na odgovornost. Osvrnuo se i na mejl koji sam mu poslala i napisao da moj odgovor nije primjer za uspostavljanje komunikacije sa institucijom, jer, zamislite, tvrdi da oni grade slobodne institucije koje se ne vezuju za pojedinca. Odgovorila sam mu da ukoliko smatra da sam emisijama kontaminirala bilo koju istragu ili postupak ili dozvolila da to urade sagovornici da ima jasno zakonsko ovlašćenje da postupi u tom slučaju. Odgovor na tu poruku je izostao.
Treba pomenuti i to da niko od sagovornika „Sjenki“ iz policije nikada nije prešao granicu dozvoljenog saopštavanja činjenica o slučajevima u kojima su bili angažovani. Je li i to dokaz da ova odluka Šćepanovića može biti isključivo njegov lični stav prema TV E?
Đokić: Odgovoriću pitanjem - da li je dokaz njegovog, najblaže rečeno, animoziteta prema TV E, i odluka da nam ne dozvoli snimanje pokrivalica iz zgrade Forenzičkog centra, kao ni jedinica za pritvorena lica? Da li su dokaz njegove neprihvatljive prozivke našeg medija?
Imate bogato novinarsko iskustvo, prepoznato ste lice – mogu li funkcioneri da donose odluke u odnosu na to da li im se sviđa neki medij ili ne? Đe je u svemu tome pravo javnosti da zna?
Đokić: Svjedoci smo da funkcioneri maltene svakodnevno donose odluke o komunikaciji sa medijima u odnosu na to da li im se sviđa neki medij ili ne. Takvim postupcima se, naravno, ne gradi povjerenje, već naprotiv, skraćuje pravo javnosti na informacije. Pravo javnosti da zna. Ranije sam radila u mediju koji nije bio blagonaklon prema tadašnjim direktorima Uprave policije, već su, naprotiv, često bili kritikovani, ali se nikada nije desilo da zbog toga bilo koji od tih direktora zabrane, na primjer, da snimimo neki objekat Uprave policije ili da prekinu saradnju sa ekipom sa kojom sam realizovala slične emisije. Naprotiv, bili su maksimalno spremni za saradnju, jer, usudila bih se da kažem, nijesu imali problem sa sujetom. Baš kao ni oni direktori koji su bili na toj poziciji prije Šćepanovića, nakon političkih promjena 2020. godine. Ako direktor policije ne želi da sarađuje sa nekim medijem samo zato što negativno piše o njemu, to govori koliko je profesionalan prvi policajac Crne Gore. Ali, ne bih više o njemu. Kao što sam i mu i napisala – nažalost, više se ne možemo osloniti na datu riječ, već možemo vjerovati isključivo djelima. I Sjenke će nastaviti sa profesionalnim izvještavanjem, iako smo uskraćeni za važne sagovornike iz Uprave policije, ali to neće uticati na našu odlučnost da istražujemo, rasvjetljavamo, pitamo, da ukazujemo na propuste sektora bezbjednosti.
Uprkos ovim opstrukcijama, Sjenke nastavljaju da se realizuju. Šta očekuje gledaoce – već smo rekli da se broje u stotinama hiljada?
Đokić: Opstrukcije institucija postale su sastavni dio rada, ne samo za ekipu Sjenki, već svih onih koji rade u ETV, ali to nas ne sprječava i ne zaustavlja da odgovorimo svim profesionalnim izazovima. Sjenke će nastaviti da istražuju sve slučajeve, sa fokusom na one predmete koji se sada već rijetko pominju, koji su zaboravljeni od crnogorskih istražitelja. Ekipa Sjenki priprema 17 novih epizoda, od kojih je prva emitova sinoć i to je upravo priča o jednom takvom slučaju – ubistvu mladog Baranina, koji je 2009. godine bio meta brutalnog napada u Valensiji. Ekipa Sjenki, i pored opstrukcija, uradila je, sigurna sam, i u ovoj sezoni sjajan posao, ali, svakako, sudiće gledaoci.
Već smo pomenuli da ste dugo u ovom poslu. Na osnovu tog iskustva, kako komentarišete aktuelnu bezbjednosnu situaciju?
Đokić: Bezbjednosna situacija u našoj zemlji ozbiljno je narušena, a, paradoksalno, urušavaju je upravo oni koji bi trebalo da brinu o sigurnosti države, građanki i građana. U svjetlu svih događaja u proteklih nekoliko godina komotno možemo da govorimo o kolapsu sektora bezbjednosti.
Dva masovna zločina u svega dvije i po godine, bez bilo kakve institucionalne odgovornosti, odnosno odgovornosti nosilaca funkcija, krvavi mafijaški obračuni na ulicama, u kafanama, bjekstvo iz kućnog pritvora osobe koja je osuđena za organizatora kriminalne organizacije, bjestvo opasnog kriminalca, takođe iz kućnog pritvora, koji je nedugo zatim osumnjičen za brutalno ubistvo usred dana i koji do danas nije pronađen... I tako dalje, i tako dalje... A direktor Uprave policije prijeti svima u sistemu, ni ne pomišljajući na svoju odgovornost. Svi su krivi – od tužilaca do sudija, samo je on nevin. Da li je to moguće. Sinoć je opasno zaprijetio i kolegi Petru Komneniću, usred njegove emisije u kojoj je bio gost... Eto, to je slika bezbjednosne situacije u Crnoj Gori.
Čija je odgovornost to što mreže ovih dana gore zbog propusta u bezbjednosnom sektoru i što je građanima preostalo samo da se rugaju ovome čemu svjedočimo?
Đokić: U pitanju imate i odgovor. Čija odgovornost može biti, ako ne nosilaca funkcija u sektoru bezbjednosti. Ali, oni se toliko snažno drže fotelja i brane pozicije koje su ih zapale, svjesni da ih upravo te pozicije, za sada, brane od odgovorosti na koju će, nadam se, kad-tad biti pozvani. Nedostatak osjećaja odgovornosti kod tih ljudi sada je već ušao u društveno-opasnu fazu. Maltene, oni postaju ozbiljna prijetnja za državu. Ipak, vjerujem, da je ovakvo stanje neodrživo na duže staze i da će uskoro morati da dođe do raspleta, odnosno smjena koje su neophodne i da će, konačno, profesionalci dobiti priliku da rukovode institucijama, a ne političari i partijski podobni pojedinci.

Đokić: Funkcioneri sektora bezbjednosti postaju ozbiljna prijetnja za državu

U situaciji kada državni budžet nema dovoljno sredstava za redovno servisiranje obaveza bez dodatnog enormnog zaduživanja, Vlada u očaju poseže za centralizacijom lokalnih prihoda, poručili su iz konsultanskte kuće Fidelity consulting, komentarišući poteze Vlade koji će opštine Tivat i Zeta, na čijim su teritorijama aerodromi, ostaviti bez prihoda od istih.
- Umjesto da otvoreno govori o fiskalnim problemima a ne da ih trpa pod tepih, Vlada pod plaštom „decentralizacije“, „lokalnog razvoja“ i „pravične raspodjele prihoda“ usvaja rješenja koja u praksi znače preusmjeravanje novca sa lokalnog na centralni nivo. Naime, najnovije izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave jasno pokazuju taj obrazac: ključni izvori prihoda od koncesije se centralizuju, a opštine se svode na pasivne posmatrače raubovanja resursa koji se nalaze na njihovoj teritoriji- poručili su iz Fidelitija na mreži X.&nbsp;
Ističu kako je izmjenama ovog zakona propisano da kompletna koncesiona naknada za aerodrome, i fiksni i varijabilni dio, ide direktno u državni budžet.&nbsp;
- Opštine Zeta i Tivat, na čijoj se teritoriji nalaze crnogorskiaerodromi, ostaju bez ijednog eura tog prihoda, što predstavlja fiskalnu nacionalizaciju lokalnih prihoda- upozoravaju iz Fidelitija.
Vlada se, kažu, dodatno poziva na formulaciju da će se „75 odsto prihoda od fiksnog dijela naknade koristiti za infrastrukturne projekte od strateškog značaja na teritoriji opštine u kojoj se nalazi aerodrom“.&nbsp;
- Međutim, to nijesu sredstva lokalnih samouprava, već diskrecioni fond države koji može a ne mora da se troši. Zakon ne propisuje jasne kriterijume, procedure niti obavezno učešće opština u odlučivanju o projektima. Praktično, država uzima novac ostvaren na teritoriji Zete i Tivta, a potom političkom procjenom odlučuje hoće li i koliko sredstava vratiti u opštine od kojih je bukvalno otela stotine miliona eura- objašnjavaju iz Fidelitija.
Dodaju da ni varijabilni dio koncesione naknade, koji zavisi od poslovnog uspjeha aerodroma, ne pripada lokalnim zajednicama.&nbsp;
- I taj prihod se centralizuje, dok opštine ostaju sa bukom, gužvama, pritiskom na infrastrukturu i dodatnim komunalnim troškovima i to bez ikakve fiskalne kompenzacije. Zbilja, ko su ljudi koji misle da im ovo može proći- zaključuje se u objavi Fidelitija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFidelity_cg%2Fstatus%2F2019728872120475985&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Fidelity: Vlada pod plaštom „decentralizacije“ vrši fiskalnu nacionalizaciju lokalnih prihoda i ostavlja opštine Zeta i Tivat bez prihoda od aerodroma

Budžetom Podgorice za 2026. godinu opredijeljeno je 4,26 miliona EUR za sufinansiranje programa rada sportskih klubova, čiji je osnivač Glavni grad.
Iz glavnog grada saopšteno je da ta odluka predstavlja snažnu potvrdu strateške opredijeljenosti gradske uprave da sport prepozna kao jedan od ključnih segmenata društvenog razvoja, promocije zdravih stilova života i afirmacije Podgorice i Crne Gore na domaćoj i međunarodnoj sceni.
Gradonačelnik Saša Mujović potpisao je danas ugovore sa predsjednicima i direktorima Odbojkaškog kluba Budućnost, Ženskog i muškog rukometnog kluba Budućnost, Košarkaškog kluba Budućnost, Fudbalskog kluba Budućnost i Plivačkog vaterpolo kluba Budućnost, čime je ozvaničena finansijska podrška njihovim programima rada u ovoj godini.
Mujović je istakao da Glavni grad tom odlukom ne pruža samo finansijsku podršku klubovima, već jasno šalje poruku da sportisti i sportski kolektivi imaju stabilnog i odgovornog partnera u gradskoj upravi.
- Sportisti su naši najbolji reprezentanti, jer upravo oni ime Podgorice i Crne Gore nose sa ponosom širom regiona, Evrope i svijeta. Njihovi uspjesi nisu samo sportski rezultati, već i snažna promocija grada, zajedništva, discipline i upornosti- kazao je Mujović.
On je naglasio da ulaganje u sport predstavlja ulaganje u budućnost mladih i zdravije društvo.
Mujović je pohvalio dosadašnje rezultate klubova Budućnosti, ali i iskazao razumijevanje za izazove sa kojima su se pojedini sportski kolektivi suočavali u prethodnom periodu.
- Svjesni smo da sport nosi uspone i padove. Vjerujem da će klubovi koji su prolazili kroz određene poteškoće uspjeti da ih prevaziđu, konsoliduju svoje redove i nastave putem stabilnosti i sportskih uspjeha. Glavni grad je tu da pomogne, ali i da insistira na odgovornosti i transparentnosti- poručio je Mujović.
Prema njegovim riječima, zajednički cilj je stvaranje stabilnih klubova koji su ponos Podgorice.
Gradonačelnik je istakao i značaj uloge Sekretarijata za sport, koji je u ovom budžetskom ciklusu dobio značajno veća sredstva, kako bi se dodatno unaprijedili uslovi za rad sportskih kolektiva, razvoj omladinskog i školskog sporta, kao i sportske infrastrukture.
Saopšteno je da Glavni grad ostaje čvrsto opredijeljen da kroz kontinuirana ulaganja, partnerski odnos sa sportskim klubovima i jasne kriterijume odgovornosti, doprinese jačanju sporta kao jednog od najvažnijih stubova društvenog života grada.

U KCCG za dan preko dvije hiljada pregleda, rođeno šest beba

Tagovi

Jakšić Stojanović na Samitu svjetskih vlada u Dubaiju: Ključna tema uloga žena u njegovanju dijaloga i povjerenja

Đokić: Funkcioneri sektora bezbjednosti postaju ozbiljna prijetnja za državu

Fidelity: Vlada pod plaštom „decentralizacije“ vrši fiskalnu nacionalizaciju lokalnih prihoda i ostavlja opštine Zeta i Tivat bez prihoda od aerodroma

Glavni grad sa 4,26 miliona eura podržao klubove čiji je osnivač

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO