<article>U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo, u prvom dijelu dana uz povećanu oblačnost, mjestimično se očekuju padavine, kiša, u višim planinskim predjelima na sjeveru i susnježica ili snijeg.Kako su kazali iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u popodnevnim satima u većem dijelu zemlje padavine će prestati, na jugu se očekuju i sunčani intervali.Vjetar slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno i pojačan, pretežno sjeverni.Jutarnja temperatura vazduha od nula do 11 stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od tri do 17 stepeni.</article>

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo, u prvom dijelu dana uz povećanu oblačnost, mjestimično se očekuju padavine, kiša, u višim planinskim predjelima na sjeveru i susnježica ili snijeg.
Kako su kazali iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u popodnevnim satima u većem dijelu zemlje padavine će prestati, na jugu se očekuju i sunčani intervali.
Vjetar slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno i pojačan, pretežno sjeverni.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do 11 stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od tri do 17 stepeni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vremenska prognoza

Društvo

Sjutra promjenljivo, kiša mjestimično

Evropska agencija za bezbjednost vazduhoplovstva (EASA) preporučila je danas avio-kompanijama iz Evropske unije (EU) da do 31. marta izbjegavaju vazdušni prostor Irana, produžavajući ranije izdato upozorenje zbog, kako je saopšteno, povećanog bezbjednosnog rizika za civilne letove.
- Prisustvo i moguća upotreba širokog spektra oružja i sistema protivvazdušne odbrane, u kombinaciji sa nepredvidivim reakcijama država stvara visok rizik za civilne letove koji se obavljaju na svim visinama i nivoima leta - navodi se u saopštenju EASA.
Preporuka, kako prenosi Tanjug, dolazi u trenutku pojačanih tenzija, dok svjetske sile i zemlje regiona izražavaju zabrinutost da bi eventualni prekid pregovora između Irana i Sjedinjenih Američkih Država mogao da dovede do eskalacije sukoba i destabilizacije šireg regiona bogatog naftom.&nbsp;
Iran je ranije upozorio da će odlučno odgovoriti na svaki eventualni napad, kao i da bi susjedne zemlje Persijskog zaliva koje su domaćini američkih vojnih baza mogle da budu izložene posljedicama ukoliko bi bile uključene u eventualne vojne operacije.

EU preporučila avio-kompanijama da izbjegavaju vazdušni prostor Irana

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je, komentarišući slučaj odbjeglog Miloša Medenice, kazao da Uprava policije nema ovlašćenja za hapšenje osobe koja krši mjeru zabrane napuštanja stana, bez naloga suda.
- To nije ni prekršaj, ni krivično djelo. Ni u jednom segmentu policija nije odstupila od ovlašćenja - kazao je Šaranović u emisiji "Načisto" na TV Vijesti.
Autor emisije Petar Komnenić podsjetio je Šaranovića na slučaj navodnog pripadnika kavačkog klana Nemanju Zurovca kada je policija drugačije reagovala prilikom kršenja iste mjere, ali je ministar odgovorio da u pitanju drugačija situacija.
- Zurovac nije uhapšen zbog kršenja mjere zabrane napuštanja stana, već drugog krivičnog djela. Kada nekom licu istekne maksimalan pritvor od tri godine, policija ne može da liši slobode to lice bez naredbe suda - kazao je Šaranović.
Bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić rekao je da je na sudovima najveća odgovornost za ovo stanje.
- Kada je sud počeo da daje neke rezultate zbog nerada policije, kada je trebalo da pokažemo moć države, imamo ogroman propust i institucionalni sukob. Nijedna karika u lancu UP-sudovi ne smije da ne funkcioniše, jer kakvu mi poruku ovim šaljemo - istakao je Adžić.
Uskoro opširnije...

Šaranović tvrdi da policija nije odstupila od ovlašćenja: Kršenje zabrane napuštanje stana nije prekršaj, ni krivično djelo

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović rekao je da ne isključuje mogućnost da je na video snimcima koji se pojavljuju na društvenim mrežama možda stvarno Miloš Medenica. 
 
"Ne želim da isključim mogućnost da je možda stvarno u pitanju Miloš Medenica. Radi se o bjeguncu, lice koje nije dostupno nadležnim organima. Nije nemoguće da to lice ima sredstvo komunikacije koje ima pristup internetu", rekao je Šaranović u emisiji "Načisto" na TV Vijesti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsaranovic-savjetuje-komnenica-da-ne-ukljucuje-navodnog-medenicu-u-emisiju-ne-radite-nista-bez-konsultacije-sa-policijom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjećamo, sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević 28. januara na izricanju presude naredila određivanje pritvora Medenici, ali ga policija nije zatekla na adresi stanovanja. Miloš Medenica bio je u pritvoru od maja 2022. godine do 17. oktobra 2025. kada je ukinut i određen mu kućni pritvor.
On je napustio Istražni zatvor jer za tri godine nije donijeta prvostepena presuda i njemu je bila određena mjera zabrana napuštanja stana.
Crnogorske vlasti su za njim raspisale nacionalnu i međunarodnu potjernicu.

Šaranović: Ne isključujem mogućnost da je stvarno Medenica na video snimcima

IRMS sistem je morao biti pušten u rad paralelno sa starim sistemom najmanje pola godine, dok se svi korisnici ne prilagode i dok sistem od strane korisnika u produkciji ne bude istestiran. Takođe, sistem je morao biti testiran od strane korisnika i prije nego što se pusti u produkciju, a mnogo je testova koji su trebali biti urađeni, rekao je magistar informatike Dejan Abazović, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E.
On ističe da je Informacioni sistem Poreske uprave jedan od najkritičnijih sistema u državi i predstavlja osnovni sistem za funkcionisanje finansijskog sistema Crne Gore, uz platni promet.
- Dobar dio budžeta se puni iz Poreske uprave, jedan dio iz carina i još nekih drugih službi, ali najveći dio je upravo iz poreskog sistema. Kada takav sistem ne funkcioniše, država je u problemu, jer izmirivanje potreba, kako redovnih, tako i planiranih, postaje otežano, pa smo svi u velikom problemu. Upravo zbog toga trebalo je voditi računa o svemu tome. Kad se kritični sistemi mijenjaju ili razvijaju novi, pravi se plan i program kako to treba uraditi. Mislim da je sve to u teoriji i praksi do sada rečeno i postavljeno kroz standarde na način kako treba, da ne bi dolazilo do ovakvih situacija. Prije svega, ovaj sistem je morao biti pušten u rad paralelno sa starim sistemom najmanje pola godine, dok se svi korisnici ne prilagode i dok sistem od strane korisnika u produkciji ne bude testiran - naglasio je Abazović.
Abazović smatra da, ukoliko je makar jedan korisnik nezadovoljan informacionim programom, taj program nije napravljen kako treba, jer se svi sistemi prave za korisnike, a u ovom slučaju za privredu.
- Privreda ne može da funkcioniše ako sistem ne radi, kao što ni država ne može bez sistema koji puni budžet. Ako su korisnici nezadovoljni, kakav god da je sistem, imamo problem. Mi se bavimo uslužnim djelatnostima i, iako možda možemo napraviti i napredne tehnologije poput neuronskih mreža, ako korisnik nije zadovoljan, nismo uspjeli. Zbog toga je trebalo preduzeti sve mjere i obezbijediti fallback sistem kako bi privreda mogla da ispunjava obaveze i završava sve potrebe u okviru poreskog informacionog sistema - rekao je Abazović.
Podsjeća da je 2020. godine, zajedno sa kolegama i pod pokroviteljstvom Svjetske banke, radio na projektu elektronske fiskalizacije, a paralelno i na FRD dokumentu (Functional Requirements Document), u kojem su specificirane sve potrebe Poreske uprave.
- Tada je urađen dokument koji je knjiga funkcionalnih zahtjeva Poreske uprave, Biblija za poreski informacioni sistem. Dokument su kreirali ljudi sa višegodišnjim iskustvom u Poreskoj upravi, pod nadzorom međunarodne eksterne kompanije koja je provjeravala sve urađeno. Svi zahtjevi su tada bili specificirani kako treba. Tehnički zastoji postojali su, ali su bili značajno manji u odnosu na vrijeme elektronske fiskalizacije - pojasnio je Abazović.
On dodaje da se pri dizajniranju sistema uvijek uzima u obzir maksimalan broj korisnika, što se potom testira. Podsjeća da elektronska fiskalizacija dnevno obrađuje oko 1.200.000 računa, što znači oko 2.500.000 poruka primljenih i poslatih od strane Poreske uprave.
- Svaki račun koji dođe u Poresku upravu se provjeri i elektronski potpiše. Isto tako treba da funkcioniše i IRMS, iako su XML dokumenti veći od računa. Kada dolazi nekoliko stotina ili hiljadu poruka u sekundi sa raznih strana Crne Gore, sve to mora biti obrađeno da krajnji korisnik ne čeka. S obzirom na kapacitete infrastrukture, nije postojala prepreka da se ovo realizuje - rekao je Abazović.
On napominje da idealnog softvera ili aplikativnog rješenja nema i ne postoji, te da svaki sistem zahtijeva nadogradnju i update za nove funkcionalnosti.
- Svaki sistem mora da se održava i upravlja. Ono što mi od starta nije odgovaralo jeste što se tehnologija za realizaciju sistema bira na kraju, a ne na početku. Postoje razlike između COTS rješenja (Commercial off the shelf), koja se primjenjuju sa prilagođavanjima i parametrizacijama, i custom rješenja, koja su teža za izradu. Mi smo takva rješenja koristili za sistem fiskalizacije - zaključio je Abazović.

Sjutra promjenljivo, kiša mjestimično

Tagovi

EU preporučila avio-kompanijama da izbjegavaju vazdušni prostor Irana

Šaranović tvrdi da policija nije odstupila od ovlašćenja: Kršenje zabrane napuštanje stana nije prekršaj, ni krivično djelo

Šaranović: Ne isključujem mogućnost da je stvarno Medenica na video snimcima

Abazović: Kada poreski sistem ne funkcioniše onda je država u problemu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO