<article><p>Sindikat zaposlenih u socijalnoj djelatnosti Crne Gore izrazio je zabrinutost zbog nedostatka adekvatnog vrednovanja posla koji obavljaju zaposleni u socijalnoj i dječjoj zaštiti, uprkos dugogodišnjim naporima i apelima. U saopštenju se navodi da su zaposleni u ovoj oblasti godinama bili neprepoznati i marginalizovani, uprkos tome što njihov rad uključuje visoko odgovorne zadatke i pružanje pomoći najugroženijim građanima, od novorođenčadi do starijih osoba.</p><p>- Nažalost, sistem socijalne i dječje zaštite se stalno doživljava kao marginalna djelatnost, a suština je da se u njemu krije odgovornost države prema svojim najugroženijim građanima - poručuju iz Sindikata. </p><p>Naglašavaju da zaposlenima u socijalnoj zaštiti, uprkos njihovom velikom angažmanu, ljubavi i posvećenosti, često ne pripada odgovarajuća materijalna vrednost. Rad u centrima za socijalni rad podrazumijeva svakodnevnu, složenu i opasnu interakciju sa najugroženijim kategorijama društva, uključujući rad na terenu u kućama, te konstantnu saradnju sa policijom, sudovima, bolnicama i drugim institucijama. Sličnu složenost imaju i poslovi u domovima za starije, koji osim socijalne, uključuju i medicinsku njegu.</p><p>Zaposleni u ustanovama koje brinu o djeci u sukobu sa zakonom ili djeci bez roditeljskog staranja, takođe se suočavaju sa visoko zahtjevnim i složenim zadacima, gdje je potrebno pružiti djeci adekvatnu zaštitu, oporavak i podršku. Sindikat je posebno istakao JU Zavod „Komanski most“ kao ustanovu u kojoj je najteže raditi zbog specifične strukture korisnika.</p><p>U saopštenju se također ističe da su zaposleni u socijalnoj djelatnosti decenijama čekali da njihovi napori i izazovi budu prepoznati, ali se suočavaju sa niskim koeficijentima za obračun plata. Zbog toga, mnogi radnici napuštaju ovu granu i prelaze na bolje plaćena radna mjesta, dok je i dalje prisutna opasnost od zatvaranja ustanova, naročito u južnoj regiji zbog nedostatka kadrova.</p><p>Sindikat ističe da ne traže ništa vanredno, već da se koeficijenti za obračun plata zaposlenih u socijalnoj djelatnosti izjednače sa onima u prosvjeti i zdravstvu, a od Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore traže konkretnu reakciju i početak ozbiljnih pregovora. Iako su tokom razgovora sa ministrom za socijalnu zaštitu, <b>Damirom Gutićem</b>, dobili podršku, i dalje čekaju konkretan odgovor.</p><p>- Ako izostane odgovor, smatraćemo to ignorisanjem naših zahtjeva i volje za saradnjom. U tom slučaju, planiraćemo naredne korake -poručuju iz Sindikata, ističući da težak i odgovoran posao koji obavljaju zaslužuje veće poštovanje i bolji društveni položaj.</p></article>

<p>Sindikat zaposlenih u socijalnoj djelatnosti Crne Gore izrazio je zabrinutost zbog nedostatka adekvatnog vrednovanja posla koji obavljaju zaposleni u socijalnoj i dječjoj zaštiti, uprkos dugogodišnjim naporima i apelima. U saopštenju se navodi da su zaposleni u ovoj oblasti godinama bili neprepoznati i marginalizovani, uprkos tome što njihov rad uključuje visoko odgovorne zadatke i pružanje pomoći najugroženijim građanima, od novorođenčadi do starijih osoba.</p>
<p>- Nažalost, sistem socijalne i dječje zaštite se stalno doživljava kao marginalna djelatnost, a suština je da se u njemu krije odgovornost države prema svojim najugroženijim građanima - poručuju iz Sindikata.&nbsp;</p>
<p>Naglašavaju da zaposlenima u socijalnoj zaštiti, uprkos njihovom velikom angažmanu, ljubavi i posvećenosti, često ne pripada odgovarajuća materijalna vrednost. Rad u centrima za socijalni rad podrazumijeva svakodnevnu, složenu i opasnu interakciju sa najugroženijim kategorijama društva, uključujući rad na terenu u kućama, te konstantnu saradnju sa policijom, sudovima, bolnicama i drugim institucijama. Sličnu složenost imaju i poslovi u domovima za starije, koji osim socijalne, uključuju i medicinsku njegu.</p>
<p>Zaposleni u ustanovama koje brinu o djeci u sukobu sa zakonom ili djeci bez roditeljskog staranja, takođe se suočavaju sa visoko zahtjevnim i složenim zadacima, gdje je potrebno pružiti djeci adekvatnu zaštitu, oporavak i podršku. Sindikat je posebno istakao JU Zavod „Komanski most“ kao ustanovu u kojoj je najteže raditi zbog specifične strukture korisnika.</p>
<p>U saopštenju se također ističe da su zaposleni u socijalnoj djelatnosti decenijama čekali da njihovi napori i izazovi budu prepoznati, ali se suočavaju sa niskim koeficijentima za obračun plata. Zbog toga, mnogi radnici napuštaju ovu granu i prelaze na bolje plaćena radna mjesta, dok je i dalje prisutna opasnost od zatvaranja ustanova, naročito u južnoj regiji zbog nedostatka kadrova.</p>
<p>Sindikat ističe da ne traže ništa vanredno, već da se koeficijenti za obračun plata zaposlenih u socijalnoj djelatnosti izjednače sa onima u prosvjeti i zdravstvu, a od Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore traže konkretnu reakciju i početak ozbiljnih pregovora. Iako su tokom razgovora sa ministrom za socijalnu zaštitu, <b>Damirom Gutićem</b>, dobili podršku, i dalje čekaju konkretan odgovor.</p>
<p>- Ako izostane odgovor, smatraćemo to ignorisanjem naših zahtjeva i volje za saradnjom. U tom slučaju, planiraćemo naredne korake -poručuju iz Sindikata, ističući da težak i odgovoran posao koji obavljaju zaslužuje veće poštovanje i bolji društveni položaj.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Sindikat zaposlenih u socijalnoj djelatnosti Crne Gore traži adekvatnu valorizaciju rada

<p>Sindikat zaposlenih u socijalnoj djelatnosti Crne Gore izrazio je zabrinutost zbog nedostatka adekvatnog vrednovanja posla koji obavljaju zaposleni u socijalnoj i dječjoj zaštiti, uprkos dugogodišnjim naporima i apelima. U saopštenju se navodi da su zaposleni u ovoj oblasti godinama bili neprepoznati i marginalizovani, uprkos tome što njihov rad uključuje visoko odgovorne zadatke i pružanje pomoći najugroženijim građanima, od novorođenčadi do starijih osoba.</p>
<p>- Nažalost, sistem socijalne i dječje zaštite se stalno doživljava kao marginalna djelatnost, a suština je da se u njemu krije odgovornost države prema svojim najugroženijim građanima - poručuju iz Sindikata. </p>
<p>Naglašavaju da zaposlenima u socijalnoj zaštiti, uprkos njihovom velikom angažmanu, ljubavi i posvećenosti, često ne pripada odgovarajuća materijalna vrednost. Rad u centrima za socijalni rad podrazumijeva svakodnevnu, složenu i opasnu interakciju sa najugroženijim kategorijama društva, uključujući rad na terenu u kućama, te konstantnu saradnju sa policijom, sudovima, bolnicama i drugim institucijama. Sličnu složenost imaju i poslovi u domovima za starije, koji osim socijalne, uključuju i medicinsku njegu.</p>
<p>Zaposleni u ustanovama koje brinu o djeci u sukobu sa zakonom ili djeci bez roditeljskog staranja, takođe se suočavaju sa visoko zahtjevnim i složenim zadacima, gdje je potrebno pružiti djeci adekvatnu zaštitu, oporavak i podršku. Sindikat je posebno istakao JU Zavod „Komanski most“ kao ustanovu u kojoj je najteže raditi zbog specifične strukture korisnika.</p>
<p>U saopštenju se također ističe da su zaposleni u socijalnoj djelatnosti decenijama čekali da njihovi napori i izazovi budu prepoznati, ali se suočavaju sa niskim koeficijentima za obračun plata. Zbog toga, mnogi radnici napuštaju ovu granu i prelaze na bolje plaćena radna mjesta, dok je i dalje prisutna opasnost od zatvaranja ustanova, naročito u južnoj regiji zbog nedostatka kadrova.</p>
<p>Sindikat ističe da ne traže ništa vanredno, već da se koeficijenti za obračun plata zaposlenih u socijalnoj djelatnosti izjednače sa onima u prosvjeti i zdravstvu, a od Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore traže konkretnu reakciju i početak ozbiljnih pregovora. Iako su tokom razgovora sa ministrom za socijalnu zaštitu, <b>Damirom Gutićem</b>, dobili podršku, i dalje čekaju konkretan odgovor.</p>
<p>- Ako izostane odgovor, smatraćemo to ignorisanjem naših zahtjeva i volje za saradnjom. U tom slučaju, planiraćemo naredne korake -poručuju iz Sindikata, ističući da težak i odgovoran posao koji obavljaju zaslužuje veće poštovanje i bolji društveni položaj.</p>

<p>Najbitnije je da smo održali obećanje građanima jer cijene struje neće porasti od januara 2025. godine - poručio je premijer Milojko Spajić.</p>
<p>On je, gostujući u emisiji Okvir na Televiziji Crne Gore, rekao da neće biti ugrožen ni elektroenergetski sistem Crne Gore, kao ni da nije ugrožena ni nezavisnost regulatora koji je, kako je istakao, nezavistan od izvršne vlasti i koji je samostalno procijenio da treba da poraste cijena kada je u pitanju mrežarina.&nbsp;</p>
<p>- Mi smo imali jednu lagodnu političku poziciju, da kažemo 'mi smo uradili sve što smo mogli, cijene struja ostaje ista, ali mrežarina je porasala 3,40 odsto. To smo mogli da uradimo, međutim, znate da pokušavam da u politici budem onakav kakav sam kao osoba, i da kažem ono što zaista mislim. A to je da cijena računa ne smije da poraste ni u kakvom obliku od januara 2025. godine. Što znači da prosječnog građanina ne interesuje da li je to ciejna struje ili je to mrežarina, i jako nam je bilo bitno da račun ostane identičan onome kakav je trenutno - kazao je Spajić.&nbsp;</p>
<p>Na pitanje ko će platiti dio troška, pošto je regulator govorio o porastu cijene za mrežarinu, premijer je rekao da ima više opcija u igri, a ministar energetike će pojasniti sve detalje.&nbsp;</p>
<p>- Suštinski je subvencija najbolje rješenje, zato što ćemo na taj način pokriti ovaj dio koji opterećuje građane a kroz profit državnih preduzeća, poput CEDIS i CEGES, &nbsp;država će praktično vratiti taj novac nazad. Tako da, ni država neće imati neki preveliki minus od toga, a održaćemo ono obećanje koje smo dali građanima, i što je najvažnije, borićemo se protiv eksterne inflacije na najbolji način na koji možemo. A mnoge stvari ne možemo da kontrolišemo, cijene brašna, odnosno cijene žitarica, suncokretovog ulja, nekih stvari koje uvozimo u velikim količinama, jako je teško kontrolisati. Ali cijenu struje, to je ipak domaća priča, i tu moramo da pokažemo da se želimo boriti protiv inflacije do kraja - naglasio je premijer.&nbsp;</p>
<p>On je rekao da će država pokriti razliku kada je u pitanju mrežarina, štio znači da je profit državnih preduzeća održan.&nbsp;</p>
<p>- Stabilnost elektroenergetskog sektora će biti očuvana do kraja. A s druge strane, nećemo oštetiti ni državu, jer će kroz profite državnih preduzeća, to jest kroz dividende, dobiti novac nazad - kazao je Spajić.&nbsp;</p>
<p>On je objasnio da je struja socijalna kategorija u Crnoj Gori već duže vremena.&nbsp;</p>
<p>- Nažalost je tako. To je zatečeno stanje i još jedan vruć kompir koji smo preuzeli iz prošlosti. Za zemlju koja proizvodi, i koja ima potencijal da proizvodi puno električne energije, to i nije toliko strašno. Samo je strašno što ne proizvodimo dovoljno struje. Zato je važno, mi prije nekoliko dana sa francuskom agencijom za razvoj, AFD, sa RTE, njihovom transmisionom kompanijom, uskoro sa EDF, svjetskom najvećom elektroenergetskom kompanijom, potpisujemo kontinuirano sporazume o saradnji. Nadamo se da ćemo u prvom kvartalu iduće godine potpisati jedan konkretan sporazum sa državom Francuskom o konkretnim projektima u Crnoj Gori, energetskim i infrastrukturnim, koji će povećati proizvodnju električne energije u Crnoj Gori značajno, po relativnim niskim cijenama. Na taj način, mislim da ćemo moći u budućnosti da držimo poziciju da nam je cijena struje konkurentna - ocijenio je Spajić.</p>
<p>Evropska komisija nas je, kaže, kroz Plan rasta obavezala da postepeno usklađujemo našu cijenu struje sa evropskim cijenama.</p>
<p>- U perspektivi, ako želimo da uđemo u EU imamo obavezu da usklađujemo cijenu struje sa nekim evropskim standardima. Imaćemo obavezu kasnije da uvedemo i akcize na struju. To su sve evropske norme - kazao je Spajić.&nbsp;</p>
<p>Tvrdi da neće dozvoliti porast cijena računa - sada, kada imamo ogroman inflatorni pritisak na građane.</p>
<p>Saopštio jeda su na sastanku na kome su bili i ministar energetike Saša Mujović i direktori energetskih kompanija svi bili na istom fonu, samo je, kaže, bilo pitanje koji je modalitet najbolji.&nbsp;</p>
<p>- Tražili smo koji je najbolji način da sprovedemo u djelo našu zamisao. Vezano za ovo rješenje nije bilo problema. Cijena na računu nakon 1. janaura ostaje ista kao što je ranije bila - dodao je Spajić.</p>

Spajić: Računi za struju ostaju isti

<p>Trećina sudija i skoro trećina državnih tužilaca, koji su učestvovali u istraživanju Akcije za ljudska prava (HRA) i agencije DeFacto Consultancy, smatra da u crnogorskom pravosuđu ima korupcije - saopštili su iz HRA.<br/>
<br/>
Iz te nevladine organizacije su kazali da je mnogo više advokata (79,9 odsto) i vještaka (63,1 odsto), koji percipiraju postojanje koruptivnih radnji u sudovima i tužilaštvima.<br/>
<br/>
Direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević kazala je da je opravdano strahovanje da su korupcija i kriminal ušli u crnogorsko pravosuđe, jer je u posljednjih nekoliko godina pokrenuto deset krivičnih postupaka protiv nekada najviših nocilaca sudijske i tužilačke funkcije.<br/>
<br/>
- Činjenica je da trećina sudija i skoro trećina tužilaca percipira korupciju. Mislimo da je to vrlo važan podatak koji treba uzeti u obzir i koji zahtijeva posebne mjere da se s tim uhvati u koštac - rekla je Gorjanc Prelević.<br/>
<br/>
Profesorica Olivera Komar, koja je predstavljala rezultate istraživanja “Percepcija korupcije kod aktera u pravosuđu”, kazala je da je važno utvrditi percepciju jer ona mijenja ponašanje pojedinaca.<br/>
<br/>
- Ukoliko vi mislite da sistem nije kakav treba, ako mislite da postoji problem vi ćete onda pokušati da se snađete. I to je onaj dio kako percepcija utiče na ponašanje i postaje stvarnost - pojasnila je Komar.<br/>
<br/>
Sudija i član Sudskog savjeta Rade Ćetković rekao je da predstavljeni podaci treba da budu signal za pravosuđe.<br/>
<br/>
- Da Sudski savjet osmisli mehanizme kojima će ove pojave prepoznati i nakon toga na njih apsolutno djelovati, s tim da dobiju epilog na sudu - naveo je on.<br/>
<br/>
Ćetković je napomenuo i da te promjene ne mogu da se ostvare u kratkom periodu.<br/>
<br/>
Član Sudskog savjeta Miodrag Iličković tvrdi da je neophodno osmisliti plan.<br/>
<br/>
- Na kratak rok, na srednji rok i na dugi rok. I to mora biti strategija države - kazao je Iličković.<br/>
<br/>
Direktor Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Momir Jauković pitao je kako doći do rješenja “kad smo stalno u nekim izborima”<br/>
On je kazao i da to što se stav njegovog resora mijenja od ministra do ministra, utiče na sprovođenje javnih politika.<br/>
<br/>
Komentarišući nalaze o percepciji korupcije u pravosuđu, advokat i član Upravnog odbora Advokatske komore Andrija Raspopović rekao je da se ne može govoriti o koruptivnim radnjama u sudstvu jer predmeti prolaze kroz više nadležnih instanci.<br/>
<br/>
- Nemoguće je da korumpirate toliki broj ljudi da biste izdejstvovali neku povoljnu odluku za vas. Ako i nije nemoguće, onda je taj procenat zaista mali - tvrdi Raspopović.<br/>
<br/>
Istraživanje HRA je pokazalo da korupciju u pravosuđu u posljednje tri godine uviđa skoro trećina sudija (29,5 odsto), ali i četvrtina državnih tužilaca (25,8 odsto).<br/>
<br/>
- Procenti su veći kada na pitanje odgovaraju advokati i vještaci - korupciju u pravosuđu najviše uočavaju pravni zastupnici - 69,7 odsto, te 35,8 odsto vještaka - naveli su iz HRA.<br/>
<br/>
Kako su dodali, s druge strane, korupciju u svojim redovima u posljednje tri godine nije percipiralo 46,3 odsto sudija i 49,8 odsto tužilaca.<br/>
<br/>
Istraživanje je pokazalo da rizik od koruptivnih radnji postoji u sistemu napredovanja u okviru sudijske i tužilačke profesije, vidi skoro svaki drugi intervjuisani sudija (48,5 odsto) i nešto manje tužilaca (43,9 odsto).<br/>
<br/>
Iz HRA su kazali da svega 22,1 odsto sudija smatra da je adekvatno plaćen za obavljanje funkcije, dok je procenat zadovoljnih zaradom znatno veći među tužiocima.<br/>
<br/>
- Naime, 56,1 odsto tužilaca smatra da prima adekvatne zarade, ali i svega trećina vještaka - rekli su iz HRA.<br/>
<br/>
Dio istraživanja HRA se odnosio i na neprimjerene pritiske u cilju postupanja u određenim predmetima u protekle tri godine.<br/>
<br/>
Takav pritisak je, kako se navodi, iskusilo 2,4 odsto ispitanih državnih tužilaca i 5,3 odsto sudija.<br/>
<br/>
Sličan je rezultat zabilježen među ispitanim advokatima (11,9 odsto) i vještacima (8,7 odsto).<br/>
<br/>
- Da pojedine sudije primaju mito kako bi u nekim predmetima postupale na određeni način, potvrdno je odgovorilo 61,5 odsto advokata - rekli su iz HRA i dodali da je takvo mišljenje dosta drugačije među ostalim ispitanicima.<br/>
<br/>
S tom konstatacijom je saglasno 17,4 odsto vještaka, te 9,5 odsto sudija i 7,3 odsto tužilaca.<br/>
<br/>
Kako su kazali iz HRA, da pojedini državni tužioci primaju mito smatra skoro polovina ispitanih advokata (47,7 odsto), 14,1 odsto vještaka, te 7,4 odsto sudija, dok nijedan državni tužilac nije saglasan s tom konstatacijom.<br/>
<br/>
Navodi se da je sa idejom uvođenja fazne provjere integriteta zaposlenih u pravosuđu saglasnomanje od polovine ispitanih sudija (42,1 odsto) i skoro četvrtina tužilaca (24,4 odsto).<br/>
<br/>
S tom idejom su najviše saglasni advokati, 72,5 odsto, a nešto manje vještaci - 66,3 odsto.<br/>
<br/>
Rezultati istraživanja HRA pokazuju da su nosioci pravosudnih funkcija spremni da daju doprinos smanjenju korupcije i percepcije korupcije u pravosuđu - ako bi došlo do sprovođenja vetinga, čak 78 odsto tužilaca bi se podvrglo ispitivanju, kao i 71,6 odsto sudija.<br/>
<br/>
Iz HRA su rekli da je samo 7,3 odsto tužilaca i 3,2 odsot sudija izjavilo da bi u tom slučaju podnijelo ostavku.<br/>
<br/>
Istraživanje Percepcija korupcije kod aktera u pravosuđu, koje je sprovela HRA u saradnji sa agencijom DeFacto Consultancy, realizovano je od 12. jula do 18. septembra.<br/>
<br/>
Njime je obuhvaćeno 41 tužilac/teljka, 92 vještaka/inja, 95 sudija/tkinja, 109 advokata/ica.<br/>
<br/>
Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta „Reformom pravosuđa do vladavine prava“ koji HRA sprovodi uz podršku regionalnog projekta „SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan“, koji implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) sa partnerima, a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Norveške.</p>

Trećna sudija i tužilaca percipira korupciju u pravosuđu

<p>Rusija će nastaviti sa testiranjem hipersonične rakete koju je dan ranije ispalila na Ukrajinu i započeti serijsku proizvodnju novog sistema - rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.</p>
<p>On je kazao da danas u svijetu ne postoji protivmjera na takvu raketu, niti sredstva za njeno presretanje.</p>
<p>- Nastavićemo sa testiranjem ovog najnovijeg sistema. Neophodno je uspostaviti serijsku proizvodnju - rekao je Putin na sastanku sa zvaničnicima Ministarstva odbrane i vojno-industrijskog kompleksa, prenosi Rojters.</p>
<p>Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kazao je da Ukrajina radi na razvoju novih tipova protivvazdušne odbrane kako bi se suprotstavila novim rizicima nakon ruskog raspoređivanja nove rakete srednjeg dometa.</p>
<p>Putni je ranije rekao da je ispaljivanje novog projektila odgovor na "agresivne akcije" NATO-a i ukrajinsku upotrebu raketa koje je isporučio Zapad za napade unutar ruske teritorije.</p>

Putin: Rusija će nastaviti da testira novu raketu

<p>S.R. (49) uhapšen je nakon što je u alkoholisanom stanju udario u službeno vozilo koje se koristi za lično obezbjeđenje premijera Milojka Spajića.</p>
<p>- On je juče oko 15 sati, upravljajući vozilom pod dejstvom alkohola u mjestu Velje brdo u Podgorici, prešao u kolovoznu traku za kretanje vozila iz suprotnog smjera i tom prilikom ostvario kontakt sa službenim vozilom koje se koristi za lično obezbjeđenje predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića. Predsjednik Vlade Spajić se nije nalazio u vozilu u trenutku saobraćajne nezgode - saopšteno je uz Uprave policije</p>
<p>Dodaje se da u nezgodi nije bilo povrijeđenih lica, te da je načinjena materijalna šteta na službenom vozilu, kao i na metalnoj ogradi sa strane kolovoza.</p>
<p>- Izvršeno je alkotestiranje vozača, te je kod S.R. utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 2.23 g\kg i on je lišen slobode zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, te su spisi predmeta po nalogu nadležnog tužioca istom dostavljeni na ocjenu i mišljenje - dodaje se u saopštenju.</p>

Uhapšen vozač koji je u alkoholisanom stanju udario u vozilo Spajićevog obezbjeđenja

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Sindikat zaposlenih u socijalnoj djelatnosti Crne Gore traži adekvatnu valorizaciju rada

Spajić: Računi za struju ostaju isti

Trećna sudija i tužilaca percipira korupciju u pravosuđu

Putin: Rusija će nastaviti da testira novu raketu

Uhapšen vozač koji je u alkoholisanom stanju udario u vozilo Spajićevog obezbjeđenja

PRATITE TVe UŽIVO